Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

SNJE┼ŻANA PAVI─ć - ┼áTO SE BABI HTILO, TO SE BABI SNILO     (21.11.2012.)

"Sudac Meron danas ─çe pro─Źitati kona─Źnu presudu Hrvatskoj dr. Franje Tu─Ĺmana" ...

U to su bili ─Źvrsto uvjereni Jutarnji list i njihova novinarka Snje┼żana Pavi─ç (autorica ─Źlanka gornjeg naslova) i time jo┼í jednom nedvojbeno definirali svoje nacionalno opredjeljenje - antihrvatsko. Koliko ih je osloba─Ĺaju─ça presuda iznenadila i ┼íokirala, to si lako mo┼żemo predo─Źiti.

No, sada je pod hitno trebalo zametnuti svaki trag prvobitnom tekstu. Najjednostavnije bi bilo maknuti ga sa servera, ali sve ┼íto je jednom objavljeno, mo┼że se na─çi u raznim internetskim arhivima. Ako se pak zadr┼żi ime stranice (link), ali joj se promijeni sadr┼żaj, onda je prvobitan tekst izgubljen. Upravo to su napravili u Jutarnjem listu!

Pod istim imenom (linkom) sada se mo┼że pro─Źitati samo kratki osvrt na presudu:

┼Żalbeno vije─çe Ha┼íkog suda donijelo je osloba─Ĺaju─çe presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Marka─Źu nakon ┼íto je sud odbacio zaklju─Źke raspravnog vije─ça prema kojima su Gotovina i Marka─Ź sudjelovali u udru┼żenom zlo─Źina─Źkom pothvatu, kao i optu┼żbe za prekomjerno granatiranje Knina, Gra─Źaca, Obrovca i Benkovca, a sud je Gotovinu i Marka─Źa oslobodio i zapovjedne odgovornosti.

Me─Ĺutim, uvijek ima ljudi koji si orginalnu stranicu arhiviraju u pdf-u, i portala koji ga prenesu na svoju stranicu. To se, u ovom slu─Źaju, dogodilo i Jutarnjem listu, koji je tako uhva─çen u manipulaciji ─Źitateljima.

Posljedica za takvo ponašanje, trebao bi biti - bojkot novina i novinara! (D. Gaupp)

Pro─Źitajte prvobitni ─Źlanak:

 

Nije Tu─Ĺman morao osobno biti optu┼żen da bi se sudilo njegovu projektu

Kada danas ujutro ┼íef Haa┼íkog suda Theodor Meron bude ─Źitao pravomo─çnu presudu Anti Gotovini i Mladenu Marka─Źu, s treskom ─çe se zalupiti vrata na jednoj fazi hrvatske povijesti. Kako god ┼Żalbeno vije─çe Haa┼íkog suda odre┼że kaznu dvojici generala, smanji je ili potvrdi, to ─çe biti presuda Franji Tu─Ĺmanu i Tu─Ĺmanovoj Hrvatskoj.

Jasno je da Haa┼íki sud sudi pojedincima, a ne dr┼żavama ba┼í u namjeri da se krivnja individualizira, a ne da je generacijama poslije kao teret nose cijeli narodi. Jasno je i da ─çe tu kaznu odslu┼żiti dvojica konkretnih ljudi, Gotovina i Marka─Ź, obojica danas 57-godi┼ínjaci, pojedinci sa svojim osobnim ┼żivotima.

Jedan je kao dje─Źak pobjegao preko granice i mijenjao kontinente ┼żive─çi ┼żivot pun pustolovina poput nekog superjunaka, drugi je krotko gradio karijeru u policiji biv┼íe dr┼żave. Krenuli su u ┼żivot u razli─Źitim pravcima, da bi ih spojio rat devedesetih i Carla del Ponte. Danas se u Haagu izri─Źe pravomo─çna presuda njima dvojici, ne dr┼żavi, no simboli─Źki je haa┼íki proces za Oluju bio proces tu─Ĺmanovskoj Hrvatskoj devedesetih.

Protjerivanje Srba


─îinjenica je da je haa┼íka optu┼żnica za Oluju iskonstruirana za politi─Źki i vojni vrh dr┼żave, a ne za ┼íefa specijalne policije, nafta┼ía i generala s biografijom legionara. Tako je zlo─Źin u Gruborima (po─Źinili su ga specijalci, a njihov nadre─Ĺeni nije osigurao da po─Źinitelji budu ka┼żnjeni, ┼íto bi, recimo, bio klju─Źan krimen da se htjelo suditi za njihova nedjela u Oluji) ovdje tek jedan element ┼íiroko postavljene optu┼żnice.

Po Haagu, nije Marka─Ź kriv za ubojstva kao ┼íto je Bla┼íki─ç odgovarao za ubojstvo u Ahmi─çima, nego prije svega zato ┼íto je poslu┼żio Tu─Ĺmanu, Gojku ┼áu┼íku iZvonimiru ─îervenku, prvoj trojici iz optu┼żnice, u provedbi cilja o protjerivanju Srba iz Hrvatske.

Remetila─Źki faktor

Optu┼żnica protiv Gotovine ili Marka─Źa nije poput one kakvu je Haa┼íko tu┼żiteljstvo pisalo protiv, recimo, generala Sefera Halilovi─ça, optu┼żenog pa oslobo─Ĺenog optu┼żbe za pokolj u Grabovici u Hercegovini. Klju─Źni zlo─Źin za koji odgovaraju Gotovina i Marka─Ź nisu ubojstva vi┼íe od 150 staraca preostalih nakon Oluje, ni plja─Źka i pale┼ż stotina sela, nego protjerivanje ve─çine srpskog stanovni┼ítva s podru─Źja oslobo─Ĺenog u Oluji.

Tu─Ĺman je smislio cilj koji nikada nije tajio: Hrvatska bi bila stabilnija s manje Srba, ─Źesto je to ponavljao i u javnim prigodama. Te Tu─Ĺmanove izjave uzeli su haa┼íki tu┼żitelji, dodali im Brijunski transkript i napisali optu┼żnicu. Na Brijunima je dr. Franjo Tu─Ĺman 31. srpnja 1995. okupio vojni vrh i ondje su smislili kako provesti taj plan protjerivanja Srba, smatra Tu┼żiteljstvo, a potvrdilo je prvostupanjsko vije─çe Haa┼íkog suda.

Taj plan o protjerivanju "remetila─Źkog faktora", kako je Tu─Ĺman zvao Srbe, proveli su artiljerijskim napadom prva dva dana Oluje: napali su Knin i druge gradove granatiraju─çi ih tako nasumi─Źno da su me─Ĺu stanovni┼ítvom izazvali paniku, pa su ljudi u strahu pobjegli i zauvijek napustili svoje domove.

Ono ┼íto je uslijedilo poslije, ubojstva, plja─Źke i pale┼ż, to nije bilo unaprijed smi┼íljeno, ali se moglo o─Źekivati, pi┼íe Haag, a cilj svega bio je sprije─Źiti povratak Srba, ┼íto je osigurano kasnijim diskriminacijskim mjerama hrvatske Vlade, koja je dvjema uredbama oduzela imovinu odbjeglim Srbima planiraju─çi njihove ku─çe pokloniti koloniziranim bosanskim Hrvatima.

Na Brijunima su uz Franju Tu─Ĺmana bili ministar obrane Gojko ┼áu┼íak, general zbora Anton Tus, generali Pavao Miljavac, Miljenko Crnjac, Luka D┼żanko, ┼Żeljko Glasnovi─ç, Marijan Marekovi─ç, Petar Stipeti─ç, Josip Luci─ç, Imra Agoti─ç, admirali Ante Budimir i Davor Domazet i brigadir Mirko Norac. Gotovina i Marka─Ź tako─Ĺer. Za┼íto su samo oni optu┼żeni?

Kona─Źna kazna

Nije dr. Franjo Tu─Ĺman morao osobno biti optu┼żen da bi se sudilo njegovu projektu. Krajina je zasuta la┼żnim lecima kojima se srpsko stanovni┼ítvo poticalo na bijeg, otvoreni su im koridori za izlazak, a predsjednikova poruka da ostanu nije zvu─Źala umiruju─çe, nego prijete─çe. Ve─çina srpskog stanovni┼ítva je oti┼íla: za to ─çe danas kona─Źnu kaznu saslu┼íati ┼íef specijalaca i zapovjednik jednog od dva operativna sektora u operaciji Oluja.

Haa┼íka presuda ─çe najglasnije odjeknuti u javnosti, ali najve─çi posao u zatvaranju ratnog poglavlja hrvatske povijesti obavljaju doma─çi sudovi: Glava┼í slu┼żi kaznu za zlo─Źine u Osijeku, Mer─Źep tek ─Źeka na presudu za zlo─Źine iz 1991. Oni prvi, poput Norca, ve─ç izlaze iz zatvora. Lora, Sisak, Kerestinec - diljem Hrvatske, manje ili vi┼íe uspje┼íno, lokalni sudovi ─Źiste zajedni─Źku pro┼ílost od zlo─Źina i nepravde.

Autor: Snje┼żana Pavi─ç

Jutarnji list, 16.11.2012.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU