... već bi bio pokrenut postupak protiv Ive Josipovića zbog veleizdaje

Novinaru i komentatoru te prvome uredniku Hine Vjekoslavu Krsniku ovih dana izlazi iz tiska nova knjiga naslovljena 'Ivo Josipović - kronologija izdaje'. Tim povodom razgovarali smo s autorom knjige.

Koje vremensko razdoblje obuhvaća knjiga?

Koja je bitna razlika između Šešeljeve i Frljićeve poruke?

To što je bila jedna Kolona sjećanja u Vukovaru, ne umanjuje tenzije između vladajućih i naroda koje traju već dugo, a posebno zadnju godinu. Josipović, Milanović i njihovi podređeni ugurali su se u postojeću jedinu kolonu i nitko ih ništa nije pitao, pozdravljao ili na bilo koji način reagirao. Hodali su ubrzano, nastojeći se primaknuti što više čelu kolone, došli do Memorijalnoga groblja, položili vijence, dobili čak i pljesak od skupine koju su pripremili i zadužili za to, a onda šmugnuli na sporedni izlaz još dok je trajalo odavanje počasti i doslovce kao predstavnici naroda pobjegli od istoga tog naroda.

... nego imati predsjednika poput Josipovića!

Gospođo Grabar Kitarović, jeste li dobro?

- Dobro sam, hvala na pitanju. Rijetko tko od novinara to me pita. Filozofi bi rekli da to nije dovoljno. Nije dovoljno što ste dobro nego da i druge oko sebe morate napraviti dobrima. To je točno. Slažem se i to mi je životna misija: spajati, a ne razdvajati.

Filozofi bi rekli da to nije dovoljno. Nije dovoljno što ste dobro nego da i druge oko sebe morate napraviti dobrima.

- To je točno. Slažem se i to mi je životna misija: spajati,, a ne razdvajati.

Vrijedno je u svakom pogledu, ono što Isus Krist pokreće u ljudskom životu, vidjeti kao revoluciju s kojom se niti jedan pokret u povijesti čovječanstva ne može ni usporediti ni mjeriti.

(George John Romanes 1848-1894, britanski evolucijski biolog)

Istinita životna priča jedne mlade djevojke. muslimanke iz Pakistana, to vrlo slikovito potvrđuje.

Svake Adventske nedjelje donositi ćemo jedan dio priče. Nadamo se da će vas ona navesti na razmišljanje i unijeti malo mira u hektićnu svakidašnjicu.

Sretan vam 1. Advent

Trba poslušati i dobro zapamtiti izjave Šešelja u emisij Bujica

Vesna Pusić mu je najomiljenija političarka. Vojislav Šešelj kaže:

"Mi se znamo iz osamdesetih godina. Susretali smo se puno puta u Zagrebu na Filozofskom fakultetu. Njen djed po majci je bio istaknuti četnik i to sam čitao iz hrvatskog tiska i to me oduševilo. Mislim da sam sačuvao to. Treba mi stići s mojom prtljagom iz Haaga".

Dogodilo se to nedavno u samome srcu Europe,

kad je jedna mala europska zemlja, (jedna od najljepših zemalja svijeta, s desetak nacionalnih parkova, s više od tisuću i tri stotine prekrasnih otoka, s kristalno bistrim morem, s četrdesetak čarobnih manje više slapovitih rijeka, puna ljepote i ugodne klime, tek nedavno izišla iz nametnutog joj rata, ali kroz svoju povijest vrlo, vrlo nesretna zbog nesloge, svađe, mržnje i ljubomore među svojim ljudima, u njenom tek nekoliko milijuna brojčanom stanovništvu, a isto toliko, ako ne i više raseljenom po cijelome svijetu) - dakle, dogodilo se da su raspisani svenarodni izbori - za izbor novog Predsjednika te zemlje s republikanskim uređenjem. Iako Ustav te zemlje to nije tražio, ali ovaj puta narod je želio izabrati nešto najbolje, nešto najplemenitije što je među svojim pripadnicima uopće bilo moguće pronaći.

Poštovani,
u prilogu se dostavlja informacija o održavanju Izbora za predsjednika Republike Hrvatske, 28. prosinca 2014., kao i obrasci za prethodnu registraciju (glasači s prebivalištem u RH) i aktivnu registraciju (glasači bez prebivališta u RH) za glasovanje. Drugi krug Izbora za predsjednika Republike Hrvatske održao bi se 11. siječnja 2015. godine.

Popunjene zahtjeve za registraciju molimo poslati zajedno sa preslikom hrvatske putovnice ili osobne isklaznice do 17. prosinca 2014. godine na način:
- Poštom na adresu Konzulata , Bellerivestrasse 5, postfach 8034, 8008 Zürich
- Faksom na broj: 044/ 422 83 54
- Emailom: zurich@mvep.hr

Frljićev trik 'žutih gaća'

Upravo zbog donjeg veša rasprava o izvedbi preselit će se u nekazališna tumačenja, a možda i na sud

Ovo nije kraj, poručili su autori predstave "Hrvatsko glumište" praizvedene u riječkom HNK Ivana pl. Zajca u kojoj je publika sjedila na golemoj teatarskoj pozornici. U predstavi, koja je na mahove podsjećala na kabare, a na mahove na pasolinijevsku sado-mazo orgiju ili egzorcističku seansu, kazališni dvojac Oliver Frljić i Marin Blažević iznio je svoj jasan stav o ponašanju hrvatskog glumišta u ratnim devedesetim godinama prošlog stoljeća.

Za razliku od uplašenih politikanata koje je povijest nakon 2000. izbacila na scenu

Činjenica je da su srpski političari oduvijek bolji, hrabriji i lukaviji od hrvatskih. Njihove su međunarodne veze bolje od naših jer su ih na našu štetu gradili od 1918. g., sve do 1991. g. Naše političke amatere nije zabrinula ni rusko-srpska vojna vježba uz hrvatsku granicu. Naš cilj je uzeti za ruku Srbiju i uvesti je u EU. Zajedno s Šešeljom!

NEDJELJOM U 2 - "U hrvatski Vukovar dolazimo da se sjećamo tragedije i svih žrtava"

- Izgleda da živimo u državi u kojoj vrijedi ono američko pravilo. Dobar indijanac je mrtav indijanac. Dobar branitelj je mrtav branitelj - rekao je predsjednik Udruge Specijalne policije i vlasnik zaštitarske tvrtke Klemm Security Josip Klemm u HTV-ovoj emisiji Nedjeljom u 2. - U hrvatski Vukovar dolazimo da se sjećamo tragedije i svih žrtava - komentirao je Klemm obilježavanje Dana sjećanja u Vukovaru.

Zaustaviti "detuđmanizaciju" Hrvatske

Danas je u samostalnoj Hrvatskoj, zabrinjavajuće političko i gospodarsko stanje, a uz to, ne vidi se izlaz iz te krize. Suprotno nekoj nadi, i dalje se urušava hrvatsko gospodarstvo i stvara se sve veći međuljudski jaz. Krajnje je vrijeme da se hrvatski narod upita zašto nam je tako. Uspjeh civiliziranih razvijenih zemalja Europe temelji se na zajedničkim nacionalnim interesima. Zajednički nacionalni interesi, svakog civiliziranog naroda, preduvjet je za napretka.

Vojislav Šešelj samo na jednostavan i prost način javnosti prevodi aktualnu srpsku politiku, koja je razrađena u Novom memorandumu.

Šešelj je ogledalo u kojem se može jasno ogledati i politika predsjednika hrvatske države Ive Josipovića, koja je najprije bila sukladna Tadićevoj regionalnoj politici, ali i politici sadašnjega četničkog vojvode Tomislava Nikolića.

Đuro Glogoški, predsjednik Udruge stopostotnih invalida Domovinskoga rata: Prosvjedujemo radi budućnosti naše djece i naše zemlje!

Na kraju razgovora u šatoru s predsjednikom Udruge stopostotnih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata Đurom Glogoškim, ispred Ministarstva branitelja u Savskoj 66 prolomio se žestok pljesak. Pogledao sam upitno svog sugovornika, a on je sa svojim blagim pogledom i karakterističnim osmijehom samo dometnuo: "Došla je smjena, došli su Šibenčani, 113. brigada Hrvatske vojske, preuzima dežurstvo". Malo zatim odjeknula je pjesma 'Samo zovi ...', a zatim i 'Marjane, Marjane...'. Pjesme je pratio pljesak okupljenih branitelja, njihovih Djuro Glogoski2gostiju i prolaznika.

Josipović je indoktriniran komunističkim mentalitetom i svjetonazorom

"Živimo u zemlji apsurda" Institucija predsjednika države ključna je za sudbinu naroda i budućnost zemlje, pogotovo u mladim demokracijama gdje nisu izgrađeni svi korektivni mehanizmi, pa razvoj i budućnost nacije u velikom mjeri određuje karakter, svjetonazor i politička doktrina predsjednika Republike. Profesor Tomac, jedan od najprisutnijih komentatora i najistaknutijih znanstvenika, političara i analitičara suvremene hrvatske povijesti, nakon knjiga o prvom i drugom hrvatskom predsjedniku, nije mogao, a da argumentirano ne obrazloži političku i povijesnu ocjenu petogodišnjeg mandata trećega Crvenoga predsjednika.

Šefica kabineta otkriva kako je Tuđman doživio pad Vukovara

Zdravka Bušić 1991. godine bila je šefica kabineta Franje Tuđmana, a kroz njene ruke prošla su sva izvješća koja su svakodnevno Tuđmanu stizala s ratišta, pa tako i ona koja su dolazila iz Vukovara.

Tijekom snimanja filma "Sasvim nepoznati Tuđman" redatelja Miljenka Manjkasa, koji će u prosincu biti objavljen u Večernjakovom ciklusu političkih dokumentaraca, otkrila je kako je Tuđman doživio pad Vukovara.

Nedavno sam sudjelovao u predstavljanju knjige Zločini nad civilima u srpsko-crnogorskoj agresiji na Republiku Hrvatsku Andrije Hebranga (Zadar, 2013.), knjige koja je ključna za istraživanje novije hrvatske povijesti. U njoj se isključivo na temelju višestruko provjerenih i pouzdanih podataka i činjanica, a potkrijepljeno brojnim brojkama i tablicama iznosi istina o besprimjernim zločinima nad hrvatskim civilima (ali i civilima pripadnicima ostalih nesrpskih naroda u Hrvatskoj) i nedvojbeno dokazuje postojanje planskog i sustavnog ubijanja civila u srbočetničkoj agresiji na Hrvatsku.

Pri tome o genocidnoj strategiji agresora najbolje govore brojke koje ukazuju da je na hrvatskoj strani bilo više ubijenih civila u naseljima nego poginulih vojnika na bojišnici. Čak 7.263 civila ubijena su u svojim kućama, u svojim dvorištima, na svojim radnim mjestima kao žrtve mržnje, kao žrtve osmišljenog i organiziranog zločina a ranjeno ih je 9.858 od kojih su mnogi ostali trajni invalidi!

Vukovar je prije dvije godine bio tema našeg literarnog natječaja za hrvatsku djecu. Divni i dirljivi radovi jasno govore o tome kako je Vukovar u hrvatskim domovima i školama nezaobilazna tema ne samo na obljetnicu tragičnoga pada našeg herojskog grada.

Nema te sile, ni vojne ni političke, koja bi mogla Vukovar izbrisati iz sjećanja i iz srca hrvatskog čovjeka. Svaki pokušaj, kao primjerice nasilno uvođenje ćirilice, unaprijed je osuđen na neuspjeh. Vukovar je simbol obrane Hrvatske, Vukovar je Hrvatska!

Znaju to svi, pa i naši najmlađi! Donosimo dva prvonagrađena literarna rada.

Tjedan između Svih svetih, Dušnoga dana i Martinja. Tako su naši stari i kalendari pametno rasporedili jesen da se mrtvih dostojno sjetimo, a desetak dana poslije (ne svi, naravno) mrtvi pijani proslavimo život ovaj naš svagdašnji i tmurni, rasvijetljen krštenjem mošta i ostatcima lanjskoga vina uz klasične rituale, vinske pjesme i otrcane dosjetke, ali i dnevnopolitičke ironične komentare - a sve obično završi matoševskim prolijevanjem suza nad stanjem domovine.

Pusti, da tvoje oplačem tuge,
uzništva mračnog dane bez broja,
prohujalu mladost, godine samotne duge,
Julienne Eden Bušić, lijepa nevisto moja...

Temelj svake dobre politike je sloboda i čovjekoljublje - i to ono na djelu.

Ali jednako tako i red i zakon, odlučnost i pravednost

Kad umiru branitelji, kao da umire i duh njihove Domovine koju su branili. Svaka njihova neprirodna smrt nestanak je dijela duha Domovine. Svaka njihova nasilna smrt otkidanje je dijela živoga tkiva od bića Domovine, uz ljutu bol koju osjeća, ako ne i cijeli, onda barem veliki dio naroda.

Odnos politike prema braniteljima, ili kako političari kažu prema - braniteljskoj populaciji, često puta nije ni dobar ni pravedan, i to branitelji itekako osjećaju, a nerijetko i vrlo bolno.

Frank Hofmann i Philipp Grüll, autori filma Ubojstvo u Titovo ime - tajna odreda smrti u Njemačkoj

Vjerojatno najdulji niz neriješenih ubojstava u poslijeratnoj njemačkoj povijesti jest onaj koji su počinili jugoslavenski agenti. U to doba likvidirano je najmanje 29 osoba u SR Njemačkoj. Prema nekim informacijama od 1946. pa sve do 1989. Udba je ubila 67 Hrvata izvan zemlje, pokušala ubiti njih 23, otela njih četvero, pokušala oteti dvoje, a za četvero emigranata ne zna se koja ih je sudbina zatekla. Daleko najveći broj ubijenih, njih 35, smrt je dočekalo u Zapadnoj Njemačkoj. Ostali su ubijeni u akcijama Udbe u ostalim zemljama u koje su Hrvati tradicionalno emigrirali, napose u Austriji, Kanadi, Italiji, Argentini i Francuskoj. Žrtve su prognani Hrvati koji su djelovali protiv režima u domovini.

Povodom obilježavanja "Dana sjećanja na žrtvu Vukovara"

u organizaciji "Gradske knjižnice Kaštela"

- petak, 14. studenog 2014. s početkom u 20 sati, u Muzeju grada Kaštela - Kaštel Sućurac,

održat će se monodrama "Feniks" autorice Silvane Dragun.

Zatražite jasnu i nedvosmislenu informaciju od Vama odgovornog ministra Bauka o točnom broj birača u Republici Hrvatskoj i točnom broju birača, državljana Republike Hrvatske s prebivalištem izvan RH

Poštovani saborski zastupniče / poštovana saborska zastupnice,

Organizacijski odbor građanske inicijative "U ime obitelji" predao je 22. listopada 2014. Predsjedniku Hrvatskog sabora Zahtjev za raspisivanje državnog referenduma o promjeni izbornog sustava i potpisne knjige s više od 380 000 potpisa hrvatskih građana. Time je ispunjena zakonska pretpostavka za raspisivanje referenduma propisana odredbom članka 3. stavka 4. Zakona o referendumu i odredbom članka 87. stavka 3. Ustava RH, prema kojoj će "Hrvatski sabor raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj."