Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

TITOIZAM U HRVATSKOJ POLITICI    (05.02.2012.)

Ideje titoizma koje predstavljaju nijekanje temeljnih moralnih odrednica gra─Ĺanskoga dru┼ítva jo┼í su uvijek duboko infiltrirane u hrvatske dru┼ítvene institucije, zapravo daleko vi┼íe nego ┼íto smo toga uop─çe svjesni. Zlodjela diktatora se prisje─çamo, izme─Ĺu ostaloga, da se pro┼ílost ne bi ponovila.

Kako je mogu─çe da jedan od najve─çih zlo─Źinaca 20. stolje─ça koji potje─Źe iz hrvatskoga naroda dvadeset godina nakon uspostave demokracije u Hrvatskoj bude izabran za najpoznatijega i najpopularnijega Hrvata?

Da se sli─Źna anketa provede danas me─Ĺu gra─Ĺanima Bosne i Hercegovine, tko je njihov najomiljeniji politi─Źar, dobili bismo najvjerojatnije identi─Źan odgovor. Razloge ovoj obljubljenosti biv┼íega diktatora iz Ku─çe cvije─ça treba tra┼żiti primarno u uspje┼ínoj komunisti─Źkoj propagandi koja je vladavinu crvenoga monarha javnosti prezentirala kao svesrdno slu┼żenje narodu, ne┼íto po uzoru na vladavinu Hitlera i iranskog diktatora Homeinija. Nad ovom ─Źinjenicom trebali bi se danas ozbiljno zamisliti i zabrinuti svi gra─Ĺani RH kojima je doista stalo do demokracije i temeljnih gra─Ĺanskih vrijednosti. Izbor Josipa Broza Tita za najpoznatijega Hrvata, koliko god on proveden pod sumnjivim okolnostima i po diktatu vladaju─çih medija, predstavlja neobja┼ínjiv korak unazad u pogledu demokratskoga sazrijevanja.

Ovaj izbor je neobja┼ínjiv i zbog toga ┼íto se Drug Tito veoma rijetko ili gotovo nikada nije izja┼ínjavao Hrvatom nego je primarno isticao svoje Jugoslavenstvo i izgra─Ĺivao Jugoslaviju kao dr┼żavu u kojoj bi i Hrvati kao narod trebali ostvariti svoj kulturni i nacionalni identitet. Ostala je zapam─çena njegova izjava na vojnoj vje┼żbi u Hrvatskoj 1971. godine dok je razra─Ĺivao scenarij ga┼íenja Hrvatskoga prolje─ça "da ─çe se prije Sava okrenuti natrag i pote─çi prema Triglavu nego ┼íto ─çe Hrvati dobiti svoju vojsku i dr┼żavu." Kao zapovjednik oru┼żanih snaga "Narodnooslobodila─Źke vojske" mar┼íal Tito je odgovoran za masovna ubojstva svih protivnika socijalizma me─Ĺu kojima je jama─Źno stradalo najvi┼íe Hrvata ┼íto ─çe najpopularnijega Hrvata uvrstiti me─Ĺu deset najve─çih zlo─Źinaca 20. stolje─ça. Desetlje─çima su Titovi poratni zlo─Źini bili tabu tema. Tijekom 35-godi┼ínje populisti─Źke diktature Tito je progonio, hapsio i dao likvidirati sve prista┼íe demokracije, kao i zagovaratelje gra─Ĺanskih i ljudskih prava.

No unato─Ź svemu danas ga se u medijima poku┼íava prikazati kao borca za europska civilizacijska dostignu─ça. Dvadeset godina nakon uspostave demokracije u Hrvatskoj ─Źelnici vode─çih partija u RH jo┼í uvijek koriste razne obljetnica NOB-e kako bi istaknuli povijesni doprinos Hrvatske pokretu antifa┼íizma. ─îak se isti─Źe da je antifa┼íizam svrstao Hrvatsku u blok pobjednika, pri ─Źemu je Drug Tito bio veliki vo─Ĺa, borac za prava gra─Ĺana koji je pozvao narode i narodnosti biv┼íe dr┼żave na legitiman ustanak protiv okupatora.

Razumljivo je da su Francuzi danas ponosni na prista┼íe pokreta "R├ęsistance" koji se borio za osloba─Ĺanje Francuske od nacisti─Źkih okupatora i njihovih kvislinga, ┼íto je na koncu rezultiralo ponovnom uspostavom slobode i demokracije u njihovoj dr┼żavi. Sli─Źno se mo┼że re─çi i za pokret otpora talijanskih partizana. kontekstu. Za razliku od zapadnih "antifa┼íista" koji su se borili za uspostavu i obnovu demokracije, antifa┼íisti u Hrvatskoj nisu ponovno uspostavili demokratsku i slobodnu Hrvatsku, nego su svoje gra─Ĺane 1945. vratili u okrilje omra┼żene dr┼żavne tvorevine Jugoslavije, proklamiraju─çi bratstvo i jedinstvo kao temeljnu odrednicu komunisti─Źke ideologije. Da paradoks bude ve─çi, rije─Ź je o dr┼żavi koju su i sami komunisti nazivali "tamnicom naroda". To bi morao biti jedan od glavnih razloga da se o Titu u pogledu stava prema hrvatskoj dr┼żavnosti ne mo┼że uop─çe govoriti u pozitivnom

Za─Źu─Ĺuje tako─Ĺer kako se brzo i olako povjerovalo u ─Źarobnja┼ítvo bolj┼íevi─Źkoga maga iz Kumrovaca po kojemu se jedna dr┼żava kao "tamnica naroda" mo┼że transformirati u Schlaraffenland bratstva i jedinstva, zemlju Dembeliju sa ┼íest republika, pet naroda, ─Źetiri jezika, tri religije, dva alfabeta i jednom komunisti─Źkom partijom, dr┼żavu u kojoj se ne treba raditi, a mo┼że su ugodno i lagodno ┼żivjeti. Paradoksalno je da je i socijalisti─Źkim vlastodr┼ícima i kapitalisti─Źkim marionetama u jednom povijesnom trenutku bilo u interesu da opstane ta neobi─Źna tvorevina od dru┼ítva i dr┼żave, Scharaffenland, o kojoj ─çe svi pri─Źati bajke o bratskom su┼żivotu poslije grozota holokausta i brutalnih kolonijalisti─Źkih, kapitalisti─Źkih izrabljivanja. Zapadne zemlje nisu ┼ítedjele s kreditima samo da sovjetska ─Źizma ne bi nagazila i ovu "nesvrstanu" zemlju, dok su istodobno socijalisti─Źki vlastodr┼íci dobro znali da se beogradski diktator jasno svrstao u antidemokratski blok dr┼żava realnoga socijalizma.

Prijeko je potrebno hrvatsku javnost sustavno informirati o svim zlo─Źinima Josipa Broza Tita

Padom Berlinskoga zida uru┼íila se kao kula od karata i bajka o ─Źudesnoj zemlji gdje su radnici samoupravlja─Źi bili vlasnici tvornica, gdje je cvjetalo bratstvo i jedinstvo razli─Źitih naroda i narodnosti. Nakon sloma bolj┼íevizma ustaljenu frazeologiju o bratstvu i jedinstvu zamijenio je govor mr┼żnje, zveket oru┼żja i poziv na rat ┼íto ─çe ubrzo rezultirati brutalnim krvoproli─çem, najve─çim u Europi poslije Drugog svjetskog rata. Hrvatski su komunisti me─Ĺu zadnjima u Europi donijeli odluku o raspisivanju demokratskih izbora i uspostavi vi┼íestrana─Źkoga sustava jer su se pribojavali da sve to ne─çe zavr┼íiti na miran i dostojanstven na─Źin. Znakovito je da su glavni teoreti─Źari jugoslavenskoga marksizma, koji su svoj model u inozemstvu vje┼íto "prodavali" kao jugoslavenski "socijalizam s humanim likom", nakon provedenih demokratskih izbora, umjesto podr┼íke legalizmu u javnosti vje┼íto prezentirali i lansirali teze kako nas je demokracija dovela na rub gra─Ĺanskoga rata, da smo u┼íli u "mra─Źni tunel prevazi─Ĺene bur┼żoaske pro┼ílosti", kako je slikovito izrazio zagreba─Źki logi─Źar Gajo Petrovi─ç. Nekako u to vrijeme nastao je i ─Źuveni vic koji se prepri─Źavao po zagreba─Źkim kafi─çima da je od staljinizma gori jedino "socijalizam s humanim likom" koji su zagovarali jugoslavenski marksisti, praksisovci.

Ne ─Źudi da u dr┼żavama ─Źiji su politi─Źari nasjeli jugoslavenskom me┼íetaru dav┼íi mu brojna odli─Źja zbog politike miroljubive koegzistencije, danas zbog toga duboko ┼żale, jer kriti─Źka javnost u tim zemljama s punim pravom tra┼żi da se ta odli─Źja posthumno oduzmu. Najnoviji je primjer njema─Źka dobitnica Nobelove nagrade za knji┼żevnost Herta M├╝ller koja je od njema─Źkog predsjednika dr┼żave zatra┼żila da posthumno oduzme odli─Źje "Velikoga kri┼ża" (Grosskreuz) Drugu Titu i njegovom velikom prijatelju, rumunjskom diktatoru Cheausescuu. Sli─Źno je u─Źinio i poznati ─Źasopis nakon opse┼żnih reporta┼ża o ubojstvima koje je po─Źinila Titova Udba nad hrvatskim azilantima u Njema─Źkoj.

Socijaldemokratska partija Hrvatske koja je trenuta─Źno na vlasti u RH morala bi se, kao pridru┼żena ─Źlanica PES-a (Party of European Socialists) upravo zbog eti─Źkoga univerzalizma koji zagovara u svom politi─Źkom programu, prva odre─çi bilo kakve vezanosti uz zlo─Źinca Tita te sukladno tome pokrenuti proces "detitoizacije" u svim segmentima dru┼ítva. To podrazumijeva ne samo preimenovanja trgova i ulica, kao i svih institucija koje su posve─çene ovom zlo─Źinu nego i rasvjetljenje vje┼íto prikrivanih zlodjela koja je Tito po─Źinio tijekom svoje 35-godi┼ínje vladavine. SDP ne bi smio pod krinkom modernoga demokratskoga pluralizma relativizirati mra─Źnu povijest Saveza komunista ─Źiji je politi─Źki sljedbenik i nasljednik njihove imovine. Pravo na drugo i druk─Źije mi┼íljenje u modernoj demokratskoj praksi danas se izjedna─Źuje s dostojanstvom osobe ┼íto je Tito sustavno zatirao. Etos tolerancije ne bi smio nijekati normativni zahtjev za istinom u pogledu rasvjetljavanja prikrivenih zlo─Źina i sustavnoga zatiranja svakog oblika demokratskih ideja ┼íto ih je provodio Savez komunista na ─Źelu s do┼żivotnim predsjednikom Titom. U tom smislu prijeko je potrebno hrvatsku javnost sustavno informirati o svim zlo─Źinima Josipa Broza Tita i sukladno tome reformirati postoje─çi nastavni program u kojemu se premalo govori o Titovim zlo─Źinima i njegovu zatiranju svakog oblika demokratskih ideja. To bi trebao biti jedan od prioriteta ministra Jovanovi─ça, ─Źije ministarstvo vodi brigu o edukaciji mladih nara┼ítaja u duhu tolerancije, odgovornosti i po┼ítivanja ljudskoga dostojanstva.

Ideja kultiviranja gra─Ĺana u demokratskom dru┼ítvu primarno je zada─ça osoba koji vladaju i upravlju dr┼żavom. Ime Josipa Broza Tita, rezolutnoga protivnika demokracije i gra─Ĺanskoga morala ne bi se smjelo vi┼íe spominjati u pozitivnom kontekstu. Posljedice erozije moralnih vrijednosti osje─çamo i danas na svakome koraku. Jedan od uzroka takvom stanju treba tra┼żiti u ─Źinjenici da su ovom dr┼żavom vladale dvije frakcije biv┼íega Saveza komunista. Sjetimo se samo izbora Jadranke Kosor javnim glasovanjem na saboru HDZ prije dvije i pol godine za predsjednicu stranke. A danas doti─Źnu damu mediji mogula Ninoslava Pavi─ça guraju kao najozbiljnijega kandidata za predsjednicu stranke. Njezin zamjenik i sada┼ínji glavni oponent tada je tako─Ĺer izabran za drugog ─Źovjeka stranke na isti na─Źin kao i njegova ┼íefica, javnim glasovanjem, kao ┼íto se biralo na drugom zasjedanju AVNOJ-a i svim plenumima Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije. Ideje titoizma koje predstavljaju nijekanje temeljnih moralnih odrednica gra─Ĺanskoga dru┼ítva jo┼í su uvijek duboko infiltrirane u hrvatske dru┼ítvene institucije, zapravo daleko vi┼íe nego ┼íto smo toga uop─çe svjesni. Zlodjela diktatora se prisje─çamo, izme─Ĺu ostaloga, da se pro┼ílost ne bi ponovila.

Autor Jure Zovko
DNEVNO.HR

 

KOMUNIZAM - NAJKRVAVIJA IDEOLOGIJA 20. STOLJE─ćA

 

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU