Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

ADMIRAL DAVOR DOMAZET-LO┼áO U ┼áVICARSKOJ SAMO NA JEDNOM MJESTU - U BADENU      (28.04.2011.)

Poziv na predstavljanje knjige

HRVATSKI DOMOVINSKI RAT
1991. - 1995. - strateški pregled

nedjelja, 15.05.2011./17.00 sati, Grand Casino Baden, dvorana Au Premier 1,
Haselstrasse 2, CH-5400 Baden

Glavni urednik Dru┼ítvenih obavijesti, Osvin Gaupp, pozdraviti ─çe goste iz domovine i osvrnuti se na presude Haa┼íkog suda hrvatskim generalima Gotovini i Marka─Źu, a knjigu ─çe predstaviti:

- Tomislav Dr┼żi─ç, novinar Hrvatskog lista iz Zadra
- Admiral Davor Domazet-Lošo, autor osobno

Na kraju otvaramo diskusiju na temu:

Trebaju li Hrvati u Švicarskoj reagirati na presude i kako?

PROSLOV

Brojne su knjige napisane o Domovinskom ratu. Mnoge od njih iznose vrijedne podatke i kronologiju pojedinih postrojbi ili ratnih zbivanja na odre─Ĺenom podru─Źju. Nedostaje, ne samo u hrvatskoj publicististi─Źkoj i stru─Źnoj literaturi, cjelovito promatranje rata na podru─Źju 'zapadnoga Balkana', kako to danas vole re─çi nadziratelji upravljane krize, ali i mnogi doma─çi poslu┼ínici ukorijenjeni u obmanu zvanu jugoslavenstvo. Ova knjiga, nakon knjige "Hrvatska i veliko rati┼íte" , nastoji ubla┼żiti taj nedostatak. Da bi se na strate┼íkoj razini oslikalo ono ┼íto Hrvati zovu Domovinski rat, a da se istodobno izbjegne subjektivizam, posegnulo se za srpskim, britanskim, ameri─Źkim i obavje┼ítajnim izvorima, a tek djelomi─Źno za hrvatskim.

Mo┼że se re─çi da je bilo vi┼íe razloga za pisanje, ove i ovakve knjige. Jedan je svako bio nezaobilazan, pa─çe odlu─Źuju─çi, a to je da je Hrvatska, petnaest godina nakon oslobodila─Źke operacije "Oluja", sve bli┼że, ali i sve ─Źvr┼í─çe u zagrljaju 'zapadnoga Balkana', odnosno 'Jugosfere'. Podloga tom protuhrvatskom smjeru, ili toj hrvatskoj stranputici jest sustavna kriminalizacija Domovinskog rata, koju, za ra─Źun kroja─Źa 'novoga svjetskoga poretka', provode raznorazni politi─Źki, medijski i udru┼żbeni 'vu─Źji ─Źopori'. Njima je itekako dobro znano da, ako se obezvrijede vrjednote na kojima je stvorena hrvatska dr┼żava, do ─Źetvrte Jugoslavije, jer je tre─ça bila ona Milo┼íevi─çeva, ne─çe biti te┼íko do─çi. Zato je ova knjiga odgovor svima njima, njihovim obmanama i njihovim la┼żima, jer ona na sveobuhvatan na─Źin tuma─çi rat na podru─Źju biv┼íe Jugoslavije.
Ta sveobuhvatnost uklju─Źuje ono ┼íto se u strategiji zove vanjski i unutarnji krug.

U takvu prikazu s obzirom na polazi┼íte, naravno, prevladava strate┼íki pogled, ali tamo gdje je potrebno, radi razumijevanja biti problema, zastupljena je i takti─Źka razina. Da knjiga, kada do─Ĺe u ruke, bude zanimljiva i 'stru─Źnjacima i obi─Źnim ljudima', na─Źin pisanja i struktura teksta takvi su da svatko brzo i jednostavno mo┼że prona─çi ono ┼íto ga zanima ili ono ┼íto mu stvara dvojbu.

U knjizi se nastavljaju iznositi dokazi i obja┼ínjenja onoga ┼íto je nazna─Źeno u knjizi "Hrvatska i veliko rati┼íte". Prije svega, pokazuje se da je rat na 'brdovitom Balkanu' laboratorijski uzorak upravljane krize koja je njezinim nadzirateljima poslu┼żila da se na kraju 20. stolje─ça u─Źvrste na prvim vratima Euroazije. Slijedom toga, u knjizi se zorno obrazla┼że da na oblikovanje politike europskih sila i prekomorske velesile, glede Jugoslavije i dr┼żava joj sljednica, nisu utjecali samo mitovi, nego da je to bio pomno osmi┼íljen plan kojim se ┼żeljelo dokazati 'pogubnost svih nacionalizama', prikazuju─çi srpsku agresiju kao 'gra─Ĺanski rat', pa ─Źak i vjerski sukob. U provedbi toga plana Srbe se progla┼íavalo vojno nepobjedivima, a Srbiju najboljim jamcem opstanka i o─Źuvanja Jugoslavije. U sklopu te paradigme, primjerice, me─Ĺunarodno priznanje Hrvatske prikazivano je kao 'preuranjeno' te da je ono uzrok rata, a ne velikosrpska ideja koju je Slobodan Milo┼íevi─ç prakti─Źno poku┼íao ostvariti uz pomo─ç Jugoslavenske narodne armije.

Da bi se ─Źitatelju razvidnije pribli┼żila strate┼íka razina rata i omogu─çilo lak┼íe snala┼żenje u takvoj problematici, u knjizi nema bilje┼íki, ali zato su u njoj brojni citati, naj─Źe┼í─çe kao dio re─Źenice, koji su, naravno, istaknuti kurzivom.

Budu─çi da je knjiga cjelovita analiza Domovinskog rata, pored operacija koje su u njemu izvedene, u njoj su obuhva─çeni i doga─Ĺaji koji su prethodili srpskoj agresiji na Hrvatsku, a potom na Bosnu i Hercegovinu, ali i potezi glavnih sila i takozvane mitske 'me─Ĺunarodne zajednice', uklju─Źuju─çi stajali┼íta i licemjerne odluke Velike Britanije i Francuske.

U cjelovitost analize ulaze i dokazi da jugoslavenska upravljana kriza nije slu─Źajno izbila upravo u intervalu izme─Ĺu "Zaljevskoga rata" i kona─Źnog raspada Sovjetskog Saveza te usred pregovora u Maastrichtu o 'novoj Europi'.

Kriza, a s njome i nasilje na podru─Źju Jugoslavije mogli su izostati da su vode─çe europske zemlje, nakon loma bipolarne podjele svijeta, bez ustezanja priznale samostalnost onim republikama koje su to ┼żeljele. Umjesto toga, sve su one, vi┼íe ili manje, zaigrale na britansko-ameri─Źku kartu odr┼żavanja Jugoslavije kao jedinstvene dr┼żave.
'Po┼żeljni poligon' zvan Jugoslavija, sa Srbima u glavnoj ulozi, uvijek je britanskoj ravnote┼żi mo─çi slu┼żio kao nepremostiva prepreka njema─Źkom utjecaju prema jugoistoku.

Budu─çi da je manipuliranje ─Źinjenicama, a posljedi─Źno tome i povije┼í─çu samom, toliko prisutno u tuma─Źenju Jugoslavenske upravljane krize, svakako je bilo potrebno napisati ovu knjigu. Valjalo ju je napisati napose stoga ┼íto je na kraju 20., odnosno na po─Źetku 21. stolje─ça borba za bolju pro┼ílost, kao zalog budu─çnosti, dobila na va┼żnosti vi┼íe nego ikada. U toj borbi, prikriti planove glavni je cilj mo─çnih, ┼íto uvijek za posljedicu ima opre─Źna mi┼íljenja i tuma─Źenja, a koja se namjerno i poti─Źu, da bi iskrivljena povijesna svijest i kojekakvo manipuliranje verificiralo po┼żeljnu 'istinu'. Ustoli─Źenjem po┼żeljne 'istine', svako traganje za onom pravom istinom unaprijed je podvrgnuto ┼żigosanju onih koji su planove osmislili, a i onih koji su ih provodili, progla┼íavaju─çi to jednostavno 'teorijom urote'.

O─Źiti primjer takva novoga na─Źina ratovanja jest kriminalizacija Domovinskog rata. lako je od njegova svr┼íetka pro┼ílo petnaest godina, on jo┼í uvijek traje, a te┼íko je odgovoriti na pitanje koliko ─çe jo┼í trajati. ─îinjenica je da se on vi┼íe ne vodi na bojnom polju, kao ┼íto je ─Źinjenica da se bitka za 'istinu' o njemu preselila u javni prostor u kojemu operacije planiraju i izvode mediji i kojekakva sudi┼íta.

Takav oblik rata tipi─Źan je za operaciju "Oluja". Percepcija se "Oluje" u petnaestak posljednjih godina mijenjala u razli─Źitim me─Ĺunarodnim, ali i doma─çim krugovima. U po─Źetku je ona bila briljantno izvedena i besprijekorna vojna operacija, a danas mnogi ─çe za "Oluju" re─çi "Da, ali...", a javljaju se i ideje, ne samo iz srpskih krugova, da Hrvatska ne bi trebala obilje┼żavati obljetnicu te oslobodila─Źke operacije. Nije nimalo slu─Źajno da je operacija "Oluja" kao paradigma Domovinskog rata pro┼íla sve percepcijske faze. Ona je jednostavno dijelila sudbinu Domovinskog rata. Kako je vrijeme odmicalo, a njegova kriminalizacija poprimala sve vi┼íe i ja─Źe oblike, poglavito nakon sije─Źnja 2000., ni "Oluja" nije mogla izbje─çi tu sudbinu.

Nova se Jugoslavija, 'zapadni Balkan' ili 'Jugostera', ne mogu uspostaviti ako se prije toga ne 'doka┼że' da pobjednika nema i da je na podru─Źju 'ju┼żno od Alpa i sjeverno od Gr─Źke' punih pet godina bjesnio 'gra─Ĺanski rat. To je glavni razlog za┼íto je "Oluja" od briljantno izvedene vojne operacije, ┼íto ona i jest po svim pokazateljima vojnog umije─ça, do┼íla do stadija "Da, ali ...". Zato nije te┼íko odgovoriti komne smeta "Oluja" danas nakon petnaest godina. Ona smeta onima u me─Ĺunarodnoj zajednici koji se zbog svojih strate┼íkih interesa, ne mogu, a i ne─çe pomiriti s nestankom Jugoslavije. To je prije svih Velika Britanija. "Oluja" smeta onima u Hrvatskoj koji se tako─Ĺer ne mogu, a i ne─çe pomiriti s nastankom samostalne i suverene dr┼żave Hrvatske. To su i svi oni koji zastupaju i promi─çu tezu o podjeli Hrvatske na 'crvenu' i 'crnu'. Naravno, ona smeta i Srbima jer je "Olujom" sru┼íen njima tako drag mit o njihovoj nepobjedivosti.

U svim neravnopravnim ratovima, kao ┼íto je ovaj, koji se ve─ç petnaest godina vodi prema Hrvatskoj i Hrvatima, ─Źesto su odlu─Źivali nelinearni ─Źimbenici, kao ┼íto su na primjer moralna snaga ili ─Źvrstina volje. Za┼íto to ne bi vrijedilo i u dana┼ínjem vremenu informacijskih i asimetri─Źnih ratova.

Ova je knjiga napisana zato da, kada se ona pro─Źita, nestanu dvojbe o tome tko je ┼żrtva, a tko agresor, tko je napadao da bi oteo tu─Ĺe, a tko je branio svoje, tko je uistinu dijelio Bosnu i Hercegovinu, a tko ju je zapravo spasio.

Iskrena je autorova ┼żelja da knjiga "Hrvatski Domovinski rat 1991.-1995. - strate┼íki pogled" pomogne ─Źitatelju da potpunije razumije na─Źin na koji svjetska mo─ç djeluje, da bi oni koji su izlo┼żeni njezinoj pogubnoj naravi uvidjeli da je, unato─Ź svemu, uvijek mogu─çe uspje┼íno se braniti. Ako autor u toj nakani bar malo uspije, onda se trud ulo┼żen u ovu knjigu, vi┼íe nego isplatio.

admiral Davor Domazet-Lošo

U Zagrebu, 30. svibnja 2010.

Ulomci iz knjige:

Desetljetne srpske pripreme za rat

Jasenova─Źki mit ili pripreme za novi rat

 


 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU