Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

KRIV SI,  JER  SI  ┼ŻIV     (11.03.2011.)

U kolovozu 2003., u dvobroju "Dru┼ítvene obavijesti" broj 93/94 objavili smo ─Źlanak koji je eksluzivno za na┼íe glasilo napisala gospo─Ĺa Jadranka Cigelj.

Gotovo 8 godina poslije, njena su razmi┼íljanja jednako aktualna. U Hrvatskoj je situacija u svezi Domovinskog rata i povezanim doga─Ĺajima, sve tragi─Źnija.

Razmi┼íljanja jedne ┼żrtve srpskog terora

Ve─ç dugo se nisam javljala. Pritisnuta na┼íom svakodnevnicom, kao i mnogi drugi, povukla sam se u dubinu sje─çanja, otvaraju─çi vrata pro┼ílosti i poku┼íavaju─çi ponovno na─çi jedinstvo koje je na┼í narod nosilo u novu tre─çemilenijsku povijest. Krvavi sutoni nad slavonskim ravnima, ┼íkripa tenkovskih gusjenica umjesto ralice, strepnja koliko smrti ─çe se posijati tragom tih tenkovsko-─Źetni─Źkih gusjenica.

Danas u nevjerici pratim vijesti. Slu┼íam izricanje kazni onima koje sam u mislima prizivala, grlila, nadala im se dok sam trunula isprebijana zlo─Źina─Źkim rukama, poga┼żenog ponosa. I┼í─Źekivala sam junake obu─Źene u hrvatsku vojni─Źku odoru i ma┼ítala kako osloba─Ĺaju─çi Domovinu, osloba─Ĺaju i mene i stotine tisu─ça drugih.

 

Gdje bismo bili danas, da oni nisu nesebi─Źno uzidali svoju mladost u na┼íu budu─çnost?! Rasijani negdje po svijetu u masovnim grobnicama margina povijesti ili grobnicama rasijanim diljem zemlje, gdje nam ne bi imao tko niti svije─çu zapaliti. Kome i gdje bi gospoda Mesi─ç, Ra─Źan, Pusi─ç, Lini─ç i ini, bili "dr┼żavnici", da ljudi poput generala Bobetka, Norca i svih drugih, ─Źijim imenima danas na┼żalost pune novinske naslove, nisu nesebi─Źno dali sebe. A danas umjesto odli─Źja.......... Optu┼żnica! Ona iz Haaga jo┼í mi je i razumljiva. Izri─Źe je stranac po diktatu politike. Ali ova kod "ku─çe"? Zar se vra─çamo u 1945. god. kada je Hrvat sudio Hrvatu skrivaju─çi se pod okriljem "bratstva i jedinstva" komunisti─Źke ideologije.

Povla─Źim, pu┼ítaju─çi mislima na volju, paralelu izme─Ĺu ulaska odvjetnika Nobila u HNS i drakonske kazne od 45 godina generalu Bla┼íki─çu. Nije li gospo─Ĺa Pusi─ç u Saboru ne tako davno izrekla najte┼żu optu┼żnicu za dr┼żavu u kojoj i ona "vlada", a to je bilo: Hrvatska je izvr┼íila agresiju na BiH. Toj optu┼żnici pridru┼żio se i ─Źovjek koji obna┼ía du┼żnost predsjednika slobodne, suverene i neovisne dr┼żave, a koji je tako─Ĺer ─Źlan HNS-a. Jesu li moje misli samo plod uobrazilje, kako ne┼íto zajedni─Źko u svemu tome ima, ili mo┼żda i drugi razmi┼íljaju o tome sli─Źno?

Bilo kako bilo, razmi┼íljam u svezi sa posljednjim sudskim presudama: kada ve─ç na┼íe hrabre borce ne samo potiskuju iz svoje davno izgubljene savjesti, nego i ┼íalju u tamnice, postoji mogu─çnost da posegnu i za nama, ljudima koje su ti junaci velikog hrvatskog srca osloba─Ĺali. Mo┼żda smo i mi, biv┼íi zato─Źenici Milo┼íevi─çevih i Karad┼żi─çevih logora, po mjerilima ovakve politike, krivi jer smo pre┼żivjeli.
Zato gospo─Ĺa Plav┼íi─ç - pokajnik - u┼żiva posebnu naklonost, jer je svoje istomi┼íljenike nakon tisu─ça mrtvih koje je svojim politi─Źkim izricajem osu─Ĺivala na smrt, pokajni─Źki pred sudom "otkucala". Na taj na─Źin je dobila manju kaznu od mladi─ça, koji su se oduprli i njezinoj politici, i svojom krvlju odbranili svima nama slobodu.

Piše Jadranka Cigelj

Društvene obavijesti br. 93/94, kolovoz 2003.

www.hkz-kkv.ch

 

Ulomci iz knjige Apartman 102:

Nastavak prvi

 

Kratka biografija


Jadranka Cigelj ro─Ĺena je 1948. u Zagrebu. Od 1955. je ┼żivjela u Prijedoru. Studij prava zavr┼íila je u Sarajevu. Kao gimnazijalka nekoliko je puta nagra─Ĺivana za svoje pjesni─Źke i prozne radove, a u studentskim je danima sura─Ĺivala u lokalnom listu "Kozarski vjesnik".


Po svr┼íetku studija zaposlila se kao pravnica u poduze─çu "Ribnjak Sani─Źani" u Prijedoru rade─çi na stru─Źnim poslovima sve do 14. lipnja 1992. kada je zato─Źena u srpskom konc-logoru Omarska. Iz logora je oslobo─Ĺena 8. kolovoza 1992. zalaganjem zapadnoeuropskih novinara, a prvenstveno Roya Gutmana, koji je svojim istra┼żivanjima razotkrio postojanje logora na podru─Źju Bosne i Hercegovine.


Od 29. rujna 1992. ┼żivi u Zagrebu gdje se bavi politi─Źkim i humanitarnim radom. Rade─çi na projektu "Glas ┼żrtve - glas za ┼żrtvu", prikupila je od 1993. do 1996. i obradila vi┼íe od 15'000 iskaza za hrvatsku sekciju Me─Ĺunarodnog dru┼ítva za ljudska prava (IGFM - Internationale Gesellschaft f├╝r Menchenrechte).


┼áire─çi istinu o ratnim stradalnicima sudjelovala je u vi┼íe od 50 stranih televizijskih i radijskih emisija, dala je brojne intervjue doma─çim i inozemnim tiskovinama, a odr┼żala je i mnoga predavanja pred europskim i ameri─Źkim parlamentarcima.

Za svoj humanitarni rad vi┼íe je puta nagra─Ĺivana, a potrebno je izdvojiti priznanje "Ludovic Trarieux" Francuske odvjetni─Źke komore iz Bordeauxa. U listopadu 1995. austrijski "Der Standard" progla┼íava je osobom godine, a primio ju je i Glavni tajnik UN-a Kofi Annan. 1998. ameri─Źki ┼żenski ─Źasopis "Ms" uvr┼ítava je me─Ĺu sedam ┼żena koje su ozna─Źile stolje─çe.


Jadranka Cigelj dala je Haa┼íkom tribunalu iskaze vezane uz optu┼żnicu protiv zapovjednika konc-logora Omarska i potencijalna je svjedokinja toga suda.

24 - 2011

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU