Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

DA SE NE ZABORAVI - IZ POVIJESTI HKZ     (06.09.2011.)

Quo Vadis Zajednico? Ili Hrvat protiv Hrvata (3.)

Fiat justitia, pereat mundus (das Recht gilt, auch wenn die Welt dar├╝ber zugrunde geht).
In diesem charakteristischen Ausspruch der Jurisprudenz liegt gewiss kein Funke von G├╝te und selbst nicht von Weisheit. Ludwig Feuerbach


Fiat justitia, pereat mundus (pravo vrijedi, pa i ako pri tome svijet propadne). U ovoj karakteristi─Źnoj izreci pravosu─Ĺa nema ni tra─Źka dobrote, a kamoli mudrosti. Ludwig Feuerbach

Stanje u HKZ-i jest na neki na─Źin odraz zbivanja u domovini. Nesuglasice u Zajednici, prisutne ve─ç niz godina, eskalirale su na izbornom saboru od 21.03.99, na kojem je 25 prisutnih uz protest napustilo sabor.

Ta je grupacija, ─Źlanovi ogranaka Baden - Z├╝rich i Z├╝rich - Winterthur, negirala legitimnost novo izabranih du┼żnosnika i blokirala rad HKZe na taj na─Źin, ┼íto je zadr┼żala imovinu i dokumentaciju. Time se je jaz produbio, izazvao protureakciju isklju┼íivanjem iz ├őlanstva, te kulminirao podizanjem dviju tu┼żbi protiv Zajednice i tu┼żbom protiv predsjednika i dopredsjednice.

Kronologija doga─Ĺaja od spomenutog sabora do 01.12.99., koji su doveli do sudskih parnica, opisana je u DO br. 87, a stanje procesa do sije─Źnja 2001. u DO br. 89.

Obzirom da je ┼ívicarski sud ipak ne┼íto djelotvorniji nego hrvatski, donesene su u me─Ĺuvremenu u svim procesima prvostupanjske, a u jednom i drugostupanjska presuda sa slijede─Źim rezultatima:


Parnica 1: Tu┼żba ─Źetvero isklju─Źenih ─Źlanova (Iris i Radovan Smokvina, Vesna Poli─ç i Nikola Jovi─ç) protiv HKZ-e zbog klevete i uvrede ─Źasti u svezi s njihovim isklju─Źenjem iz HKZ-e. Tu┼żitelji su tvrdili da su razlozi isklju─Źenja, koje je HKZ navela, neistiniti i prema tome uvredljivi.

Presudom od 18.01.2001., koja je u me─Ĺuvremenu pravomo─çna, sud je utvrdio:
a) Izabrana tijela HKZ-e na Saboru od 21.03.1999. su legitimna. Prema tome se izjava tu┼żitelja da su "novoizabrana tijela nelegitimna, protupravna i ni┼ítavna" mo┼że ozna─Źiti kao prekr┼íaj.
b) Jedna tu┼żiteljica je protupropisno promijenila bravicu na po┼ítanskom ormari─çu udruge, a svi tu┼żitelji su protupropisno zadr┼żavali po┼ítu udruge.
c) Jedna tu┼żiteljica je dala krive informacije po┼ítanskim slu┼żbenicima u pogledu uprave udruge.
d) Tu┼żitelji su zadr┼żavali dokumentaciju, adresar itd. i prema tome blokirali rad dru┼ítva.
e) Tu┼żitelji su poslali na ─Źlanove i ne─Źlanove kru┼żno pismo, koje je sadr┼żavalo neistine u svezi sa novoizabranim organima.
f) Tu┼żitelji su zloupotrebili adresar udruge.
g) Tu┼żitelji su zloupotrebili kuverte udruge.
h) Tu┼żitelji su u svom kru┼żnom pismu napali i uvrijedili dru┼ítva i pojedince

Dakle je 9 od 10 razloga isklju─Źenja dokazano, ┼íto zna─Źi da ih je HKZ smjela navesti kao prekr┼íaje. Dva razloga isklju─Źenja se odnose samo na jednu osobu, dok jedan razlog (zloupotreba novca) HKZ tu┼żiteljima nije uspjela dokazati.

Sudski tro┼íkovi se paritetno dijele, a HKZ je du┼żna donijeti ispravak onih izjava, za koje je sud odredio da nisu dokazane.


Parnica 2: Tu┼żba protiv HKZ-e zbog isklju─Źenja iz ─Źlanstva. Tu tu┼żbu je podiglo troje od ─Źetvero tu┼żitelja iz gornje parnice. Njima se priklju─Źilo jo┼í 14 prvobitno isklju─Źenih osoba, ─Źije je isklju─Źenje poni┼íteno u sklopu poku┼íaja pomirenja i spre─Źavanja parnica. Za┼íto su tih 14 digli tu┼żbu, ni sudu nije bilo jasno.
Prvostupanjskom presudom od 19.02.2001. HKZ je po svim to─Źkama oslobo─Ĺena krivnje, t.j. svi zahtjevi tu┼żitelja su odbijeni. Obzirom da su tu┼żitelji izgubili parnicu morali su, pored sudskih tro┼íkova, platiti HKZ-i od┼ítetu od 10'750 CHF.


Troje od 17 tu┼żitelja (isti oni, koji su tu┼żitelji i u prvoj parnici) ulo┼żili su ┼żalbu na presudu, za ostalih 14 presuda je pravomo─çna.
┼Żalba se odnosi na jednu od tri materijalne odluke prvostupanjskog suda. Drugostupanjski sud je presudom od 09.11.2001. poni┼ítio odluke prvostupanjskog suda u osporavanoj to─Źci, i to prvenstveno zbog navodne formalne gre┼íke koju je HKZ po─Źinila pri isklju─Źivanju.
Pri utvr─Ĺivanju formalne gre┼íke, sud se je prije svega oslanjao na protokol sjednice glavnog odbora HKZ, na kojem je done┼íena odluka o isklju─Źivanju.


HKZ ne mo┼że akceptirati, da se za udrugu dalekose┼żna presuda donese na osnovu cjepidla─Źenja protokola, kao da se radi o internacionalnom koncernu sa pravnom slu┼żbom, a ne dobrovoljnom dru┼ítvu, koje ni u snu nije mislilo o nekim pravnim posljedicama. Pri tome se name─çe usporedba sa nedavnom aferom Swissair. Najvi┼íe kotirani menad┼żeri ┼ávicarske, sa primanjima koja se mjere u milijunima franaka godi┼ínje (Mario Corti je za petogodi┼ínji ugovor unaprijed dobio 12,5 milijuna CHF), sastanu se da spase Swissair, i nisu sposobni sro─Źiti ni rukom napisani protokol. Pa se onda dva
dana nakon toga pred ─Źitavom nacijom sva─Ĺaju na televiziji, tko je ┼íto rekao i obe─Źao i tko je kriv za najve─Źu blama┼żu ┼ávicarske od 1945., o tisu─çama izgubljenih radnih mjesta da i ne govorimo. Mi smo bar napisali protokol, kakav je da je.
A da je za isklju─Źenja bilo dovoljno razloga, pokazuje pravomo─çna presuda u procesu 1. Iz tih razloga je Zajednica ulo┼żila ┼żalbu, odluka zadnje instance se o─Źekuje.

Parnica 3: Istih ─Źetvoro, kao u parnici 1, protiv predsjednika i dopredsjednice HKZ-e zbog klevete i uvrede ─Źasti. Parnice 1 i 3 su identi─Źne po sadr┼żaju, ali se vode protiv razli─Źitih pravnih osoba, u prvom slu─Źaju protiv Zajednice, a u drugom protiv privatnih osoba. Pravomo─çnom presudom od 17.07.2001. sud utvr─Ĺuje identi─Źno ─Źinjeni─Źno stanje kao i u procesu 1, t.j. da su 9 od 10 navedenih razloga za isklju─Źenje iz ─Źlanstva dokazani.

Me─Ĺutim zbog ─Źinjenica, ┼íto sa jedne strane tu┼żenima nije uspjelo dokazati objedu zloupotebe novca, a sa druge strane ┼íto se taj proces vodio po kaznenom postupku, sud ka┼żnjava tu┼żene sa po 1'000 CHF i optere─çuje ih od┼ítetom od po 3'000 CHF te preuzimanjem sudskih tro┼íkova.

Laiku je nerazumljiva i neshvatljiva ta juristi─Źka logika, po kojoj se onoj strani, koja je u ogromnoj ve─Źini to─Źaka pobijedila, svaljuje sav financijski teret parnice. Tu┼żiteljima je i u ovom procesu dokazano, da su prema dru┼ítvu u─Źinili prekr┼íaje, koje njihovo isklju─Źenje potpuno opravdava.


Pri tome valja primjetiti, da je kod parnice zbog klevete i povrede ─Źasti dokazni postupak obrnut u usporedbi sa svim ostalim sudskim procesima. Dok se kod drugih procesa tu┼żenome mora dokazati krivnja (osim u procesima protiv Hrvata u Haag-u), u procesu zbog klevete tu┼żeni mora dokazati da nije kriv, to jest mora dokazati ispravnost svojih objeda na ra─Źun tu┼żitelja.

┼áto se ti─çe zlouptrebe novca neosporno je, da tu┼żitelji nisu bili u mogu─Źnosti direktno zloupotrijebiti nov─Źana sredstva HKZ-e, jer nisu imali pristup ni priru─Źnoj blagajni ni bankovnim ra─Źunima. Ali ─Źinjenica je tako─Ĺer, da su bez odobrenja upravnih tijela Zajednice dizani novci, od kojih jedan dio nije pokriven urednim ra─Źunom, a jedan ra─Źun je od biv┼íe blagajnice proknji┼żen na krivom mjestu da mu se zametne trag. HKZ smatra i dalje, da je taj iznos zloupotrebljen za pokri─çe po┼ítanskih tro┼íkova kru┼żnog pisma tu┼żitelja, i prema tome u suglasnosti sa nekim od tu┼żitelja.


Prema gore izlo┼żenom, moralni pobjednici ovog procesa su tu┼żeni predsjednik i dopredsjednica. To je potvr─Ĺeno i na zadnjem izbornom saboru od 02.12.2001. na kojem je biv┼íem predsjedniku iskazano veliko povjerenje time, ┼íto je ponovo izabran za slijede─çi mandat. I to u vrlo kvalitetnoj konkurenciji u osobama dr. Domagoj Stojana i Davor Kunovi─ça.


Epilog:

Za pomirdbu je potrebno najmanje dvoje, za sva─Ĺu je dovoljan jedan. To bi najbolje mi Hrvati trebali znati na osnovu nedavnog iskustva, iako nam me─Ĺunarodna zajednica pomo─çu ha┼íkog suda imputira sukrivnju. Ne┼íto sli─Źno do┼żivljava i Hrvatska Kulturna Zajednica.


Nije HKZ tu┼żila, nego je tu┼żena od pojedinaca, koji su sve poduzeli da tro┼íkovi budu ┼íto ve─çi (tri procesa!), kako bi financijskim pritiskom postigli svoje ciljeve. Zanimljivo je, da je o jednom od tu┼żitelja pisala Arena ("Mali dioni─Źari pobijedili tajkuna" kao o tajkunu, koji je u svrhu vlastitog boga─Źenja doveo poznatu tvrtku "Automotor" iz Rijeke pred ste─Źaj i koji je s tim u svezi izgubio proces na prvostupanjskom trgova─Źkom sudu u Rijeci ("Automotor pred likvidacijom", Novi List, lipanj 2001).


Osobno, kao autor ovog ─Źlanka, mogu tolerirati druga─Źije mi┼íljenje tu┼żitelja, t.j. da su izbori bili nelegitimni. Isto tako, iako se ne sla┼żem s tim postupkom, mogu tolerirati da su na osnovu tog mi┼íljenja odbili predati mandate. Ali onda o─Źekujem da se uspravno stoji iza tih djela, a ne da ih se pori─Źe.

Tu┼żitelji su ultimativno tra┼żili od Zajednice da potpi┼íe izjavu po kojoj bi svi od nje navedeni razlozi isklju─Źenja bili neistiniti, te da nitko od tu┼żitelja ni┼íta od navedenoga nije u─Źinio. A mi smo znali, oni su znali, i kona─Źno sud je ustanovio, da su osim jedne sve tvrdnje HKZ-e dokazano istinite (uz ograni─Źenje, da se dvije od njih ne mogu primijeniti na sve tu┼żitelje).


To striktno nijekanje tu┼żitelja, da su bojkotirali rad novih upravnih tijela prelazi apsolutnu granicu moje tolerancije. To je i┼ílo tako daleko, da je jedna tu┼żiteljica poku┼íala opravdati nepravovremenu predaju dokumentacije, s mjesec dana zaka┼ínjelim primitkom preporu─Źenog pisma HKZ-e. A mi nismo u Tunguziji nego u ┼ávicarskoj, gdje se primitak preporu─Źenog pisma dokumentira potpisom, u protivnom se po┼íiljka nakon 7 dana vra─Źa po┼íiljatelju.

Ili, u drugom primjeru jedan od tu┼żitelja negira pred sudom tako dugo sudjelovanje u jednom pismu, dok nije konfrotiran sa vlastitim potpisom, kojeg nakon dugog razmi┼íljanja prepoznaje kao "ima sli─Źnosti s mojim potpisom".


U mladosti, kao zagreba─Źko dijete, igrao sam sa klapom nogomet na cesti, parkovima, ┼íkolskim igrali┼ítima. U ┼żaru borbe za loptom bilo je koji put guranja i udaraca po nogama, koji su znali biti popra─çeni usklikom "kaj se kljuje┼í". Sa vi┼íe ili manje diskusije, koji puta i malo glasnije uz pomo─ç slikovitih izraza, ali bez ozbiljne sv─Ĺe, a kamoli tu─çe, uvijek smo na┼íli rje┼íenje. Bez ikakvog sudca. A na kraju igre smo svi bili najbolji prijatelji i slijede─çi dan opet ┼ípanali noga─Ź. Iz tog doba sam do sada nosio u sebi uvjerenje, da smo mi Hrvati u biti pomirljiv, razuman narod koji na kulturan na─Źin rje┼íava konflikte. Jo┼í jedna iluzija manje ili samo iznimka koja potvr─Ĺuje pravilo?


Osvin Gaupp
Dru┼ítvene obavijesti broj 90, o┼żujak 2002.

 

Quo Vadis Zajednico? Ili Hrvat protiv Hrvata (1.)

Quo Vadis Zajednico? Ili Hrvat protiv Hrvata (2.)


 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: