Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

MEMORIJALNI CENTAR ZA SVE HRVATSKE STRADALNIKE

Polo┼żen kamen temeljac za Crkvu hrvatskih mu─Źenika u Udbini

U povijesti je na┼íe kolektivno iskustvo. To je ne┼íto sli─Źno kao i s pojedina─Źnom osobom. Ako netko stavi prst na pe─ç pa se ope─Źe i to odmah zaboravi, ponovno ─çe se ope─çi. Jednako tako ako je zapamtio kako je ne┼íto uspje┼íno rije┼íio, mo┼że se tim pam─çenjem i poslije koristiti.


Kako to pjesnik zgodno re─Źe, onaj koji ti ┼żeli napakostiti u─Ĺe u tvoju povijest i sve poremeti. Zar nemamo dovoljno iskustva da su oni koji su nas htjeli druk─Źijima krenuli mijenjati nam pro┼ílost. Tko uspije zagospodariti tvojom pro┼ílo┼í─çu, bit ─çe gospodar i tvoje sada┼ínjosti!

Ideja o memorijalnom centru povezana je s Papinom porukom na prijelazu u tre─çe tisu─çlje─çe, kada je pozvao cijeli kr┼í─çanski svijet da popi┼íe svoje svjedoke vjere, svoje mu─Źenike, kako bi se to kao dragocjeno blago prenijelo preko praga tisu─çlje─ça i idu─çim generacijama poslu┼żilo kao uzor.

Prije dvije godine, to─Źnije 9. rujna 2003., navr┼íilo se 510 godina od tragedije na Krbavskom polju, ┼íto je biskupa Milu Bogovi─ça navelo na ideju o izgradnji memorijalnog centra upravo na Krbavskom polju, u Udbini. Nakon dvije godine, projekt se po─Źeo ostvarivati. 9. rujna ove godine polo┼żen je kamen temeljac za Crkvu hrvatskih mu─Źenika, kojeg je blagoslovio papa Ivan Pavao II. u Rijeci 8. lipnja 2003. godine. Sve─Źano euharistijsko slavlje na 512. obljetnicu Krbavske bitke predvodio je zagreba─Źki nadbiskup kardinal Josip Bozani─ç u zajednici s gospi─çko-senjskim biskupom Milom Bogovi─çem, a prisutni su bili hrvatski biskupi, predstavnici Biskupske konferencije BiH, vi┼íe stotina sve─çenika, dr┼żavni predstavnici i veliki broj vjernika pristiglih sa svih strana.

Te┼íko je bilo koju tragediju u hrvatskoj povijesti usporediti s onom na Krbavskom polju 9. rujna 1493., kada je u ne┼íto vi┼íe od jednoga sata poginulo gotovo deset tisu─ça branitelja. Nerazumljivo je zato da nikada i nigdje u okolici nije postavljen ni najmanji znak spomena. Od biskupa Bogovi─ça saznajemo da je tu ideju gajio jedan stranac, general Laudon, koji je na Krbavskom polju zasadio hrastove u obliku vojne postrojbe. Na sada┼ínjoj je generaciji da odradi svoju obvezu, da nas ne okrive oni koji ─çe iza nas do─çi, ┼íto smo propustili ono ┼íto nismo smjeli, poru─Źuje biskup Bogovi─ç. Bilo je prijedloga, ka┼że on, da se na spomen Krbavske bitke postavi negdje na Krbavi jedna plo─Źa ili neko drugo spomen obilje┼żje. Mislim da bi smo se time slabo odu┼żili svima onima koji su se i na Krbavi i drugdje po Hrvatskoj ┼żrtvovali za one koji ─çe za njima do─çi, ┼íto zna─Źi i za nas. Na putu izme─Ĺu hrvatskog sjevera i juga potrebno nam je jedno svrati┼íte, jedno duhovno odmori┼íte, ne┼íto ┼íto bi povezivalo ne samo na┼í prostor nego ┼íto bi tako─Ĺer povezivalo i sa┼żimalo na┼íu povijest u svom najpozitivnijem vidu, koje bi bilo trajni spomen na one koji su branili ove prostore od vanjskih i unutarnjih opasnosti (svjedoci-mu─Źenici), a ujedno bi nas podsje─çalo i na posjet velikog na┼íeg prijatelja pape Ivana Pavla II.

Pod povijesnim vidom, osim ve─ç spomenute ─Źinjenice krbavske bitke, valja istaknuti rezultate istra┼żivanja na┼íeg vrsnog pravnog povjesni─Źara akademika Luje Margeti─ça. On je u svojim radovima dokazao da se misao o samostalnoj hrvatskoj dr┼żavi po─Źela u Hrvata naglo razvijati upravo nakon Krbavske bitke, t.j. u ona vremena kada su opasnosti bile tako velike da su nam prijetile nestankom. Tada se javlja najprije (sve)hrvatski grb i ne┼íto poslije zastava. Zagreb postaje hrvatska metropola. Pod vidom dr┼żavotvornosti i formiranja nacionalnog identiteta mogli bismo to vrijeme usporediti s jo┼í nekim dionicama na┼íe povijesti sve do najnovijih vremena. Stvaranjem samostalne hrvatske dr┼żave sveukupna javnost postala je osjetljivija za vremena naro─Źite ugro┼żenosti hrvatskog bi─ça za preduvjete koji su u pro┼ílosti postavljani da bi se jednog dana izgradila hrvatska dr┼żavna samostalnost.

Priredila D. Gaupp, DO broj 97, prosinac 2005

(kori┼íteni materijali: pismo biskupa M. Bogovi─ça, ─Źasopis Vila Velebita, fotografije sa internet stranice http://hr-mucenici.hbk.hr/)

Ideja memorijalnog centra

Krbavska bitka

Krbavska biskupija

Blagoslov Crkve hrvatskih mu─Źenika

14.09.2010.

011-2010

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU