Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

NA DANA┼áNJI DAN PRIJE 20 GODINA ZAPO─îELO GRANATIRANJE DUBROVNIKA     (01.10.2011.)

Prve granate na drevni hrvatski grad Dubrovnik pale su 1. listopada 1991. godine. Grad je bio potpuno opkoljen, iz njega se nije moglo iza─Źi niti u njega u─çi.

┼áto se to─Źno doga─Ĺalo u Dubrovniku i kako je njegovo pu─Źanstvo podnosilo blokadu i napade, saznalo se tek nakon vi┼íe dana.

Stoljetni spomenici kulture, nijemi svjedoci davnih vremena, na┼ía pro┼ílost ru┼íile su se pod udarcima raketa i bombi ispaljenih iz suludih ─Źetni─Źkih i generalskih glava.

Jedan od malobrojnih branitelja rekao je:

"Sravnili su mi sve ┼íto sam imao. Dva su dana na nas dvojicu i ostale tukli minobaca─Źima. Padne granata u blizini, ti se povu─Źe┼í a slijede─ça padne na mjesto na kojem si maloprije stajao. I tako stalno. U┼żas jedan! Boli me, boli me kad vidim sve ovo, ┼íto su nam u─Źinili od Hrvatske, ┼żivotinje jedne, nisu to ljudi. Ali, neka ru┼íe, vratit ─çemo se mi, ima Boga, uvjerit ─çe se svi u to."

Dubrova─Źki saborski zastupnik Ivan Musta─ç bio je jedan od rijetkih koji se uspio izvu─çi iz Dubrovnika 07.10.91. i do─çi u Zagreb. Za jedne novine dao je intervju u kojem je opisao stanje u Dubrovniku.

"Napad na Dubrovnik dogodio se 1. listopada u 6.10 sati. Upravo sam se brijao kada se za─Źulo i osjetilo gruvanje. ┼Żivim u Moko┼íici, u Zaljevu pred Dubrovnikom, sa 7500 drugih ljudi, uglavnom mladih obiteljskih parova koji rade u Dubrovniku i nitko od nas nije bio iznena─Ĺen. Rekao sam ┼żeni i k─çerci da budu mirne, da se spreme, a svi smo u zgradi pri─Źakali vijesti na Radio Dubrovnik u 6.30 h, kada je Jo┼íko Jelavi─ç objavio da je Dubrovnik napadnut.

Ga─Ĺali su nas sa svih strana, a Dubrovnik se mo┼że zaista od svuda napasti. Granatama su napali industrijsku zonu Komolac u kojoj je tvornica TUP, ga─Ĺali su benzinsku crpku, Marinu, visnke podrume te most koji spaja Rijeku dubrova─Źku s Komolcem i Sustjepanom. Ga─Ĺali su nas s Brda, mi smo im bili poput najsla─Ĺe mete, mogli su se i┼żivljavati koliko su god htjeli. Ga─Ĺali su snajperima most, o┼ítetili ga, a odmah do njega je elektri─Źno postrojenje koje su pogodili u prvim ga─Ĺanjima. Tako je grad ostao bez struje, a i bez vode jer crpka radi na elektri─Źni pogon.

2. listopada pogodili su zgradu u kojoj ┼żivim, izgorjelo je 10 automobila. Oni nisu ni prestali bombardirati. Mjesto koje je najvi┼íe tu─Źeno, doslovce razoreno, je Glavica. Helikopteri su stalno bacali zapaljive bombe po svemu ┼íto mo┼że gorjeti tako da je gotovo sve raslinje u okoli┼íu Dubrovnika pretvoreno u ugljen. Uni┼ítili su i jedinstveni park Arboretum.

Najgore je što je širina fronte s kopna i mora oko sto kilometara. Neprijatelj napada samo civilne objekte, jer nigdje nema vojnih ciljeva. Do sada je, barem koliko je meni poznato poginulo, pet ljudi, uglavnom civila, a na desetke je ranjeno.

Osim ┼íuma, ─Źetnici i ratni zlo─Źinci spalili su mnoge ku─çe uz Rijeku dubrova─Źku, mjesta koja su zauzeli u Konavlima, uni┼ítavaju i ru┼íe. Zapalili su i renesansno-barokni dvorac Gradi poznate dubrova─Źke obitelji iz koje je potekao i veliki u─Źenjak Stjepan Radi─ç, koji je bio bibliotekar Papinske biblioteke u Vatikanu i ┼íto je vrlo znakovito obnovitelj Dubrovnika nakon potresa iz 1667. godine.

Va┼żno je boji┼íte i mjesto Slano koje je do┼żivjelo velika razaranja, a isto─Źno boji┼íte zapo─Źinje od Brgata povrh Starog grada koji grani─Źi s Ivanicom, a to boji┼íte zavr┼íava u Vitaljinom u Konavlima. Neprijatelj napada s kopna, zraka i mora pa je upravo dok ovo pri─Źamo po─Źeo tu─çi Lapad i Gru┼ż. Nova sredstva ratovanja su snajperska gnijezda, peta kolona i brodovi, flota iz Boke i dio vi┼íke koja postaje sve aktivnija i bombardira sve od Moluta do poluotoka Pelje┼íca.

Odlu─Źnosti i hrabrosti ima, potrebna je pomo─ç zbog ┼íirine fronte. Ali Dubrovnik ne─çe pasti, to jam─Źimo. Skloni┼íta ima dovoljno, a ljudi su disciplinirani i iznad svega solidarni. Dijele se i kruh i voda koje gradske cisterne donose. Svatko zna svoje mjesto, svoje du┼żnosti, sve dobro funkcionira. Dubrovnik nije mo┼żda nikada u povijseti bio ujedinjeniji u te┼żnji da se oslobodi svog neprijatelja jednom za svagda.

Napomenite da su osobito dobri na usluzi glede opskrbe vodom bili dominikanski i franjev─Źki samostani koji imaju svoje "gustjerne". Dubrov─Źani su uvijek bili pobo┼żni ljudi i njihov za┼ítitnik Vlaho jo┼í ─çe im jednom dati snage da izdr┼że. Neki su moji prijatelji ranjeni, ali mi idemo dalje. Narodna je du┼ía ja─Źa od najsuvremenije vojne tehnike. Mogu nas okupirati i porobiti za neko vrijeme, ali nikad nas ne─çe pobijediti. Svi znamo kako su zavr┼íili Hitler i Mussolini, a ista sudbina o─Źekuje i na┼íe zlikovce."

Priredila D. Gaupp

Ako ┼żelite svojim stranim poznanicima i prijatejima pokazati da rat u Hrvatskoj nije bio gra─Ĺanski, kako svi govore, nego da se radilo o pravoj agresiji Srbije i Crne Gore, poka┼żite im ili ih uputite na njema─Źke tekstove na na┼íim stranicama:

- Zangenangriff der Armee auf Kroatien

- Zerst├Ârung in Dubrovnik

 

Pogledajte video filmove:

Prvi dan granatiranja Dubrovnika

Bombe na Dubrovnik

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU