Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

PREMINUO PROF. DR. SC. MIROSLAV TU─ÉMAN   ┬á (01.02.2021.)

31. sije─Źnja 2021. kasno nave─Źer napustio nas je Miroslav Tu─Ĺman

"Bez iseljene Hrvatske te┼íko da bi bila stvorena dr┼żava. Iseljenoj Hrvatskoj treba omogu─çiti gospodarsku, politi─Źku i kulturnu povezanost s RH. U suvremenoj povijesti nema zemlje koja je ostvarila veliki gospodarski razvoj bez pomo─çi svoje dijaspore, Irska ne bi uspjela bez Iraca iz Amerike, Kina se ne bi mogla modernizirati bez pomo─çi kineske zajednice u Americi... Iseljenicima tre─çe dobi treba omogu─çiti posebnu zdravstvenu za┼ítitu i sve druge uvjete za povratak poput kupnje ili najma apartmana, ku─ça ili zemlji┼íta, dok njihovu djecu treba privu─çi na ┼íkolovanje, koje je u Hrvatskoj znatno jeftinije od ve─çine zemalja u kojima ┼żive, a velika je ┼íansa da se ta djeca ovdje zaljube i kasnije vjen─Źaju."


Tako je govorio prof. dr. sc. Miroslav Tu─Ĺman, najstarije dijete obitelji Ankice i Franje Tu─Ĺmana, uvijek ozbiljan, stalo┼żen, miran i tih gospodin, vrhunski intelektualac i zaljubljenik u domovinu Hrvatsku.

U ┼ávicarskoj smo ga nekoliko puta ugostili, rodilo se prijateljstvo pa smo tako stekli uvid i u drugu stranu njegove osobnosti. Podr┼żavali smo ga kao predsjedni─Źkog kandidata i politi─Źke teme su bile logi─Źna posljedica na┼íeg dru┼żenja. Pa┼żljivo smo na─Źeli temu o tome koliko je va┼żan utisak kojeg osoba ostavlja u javnosti. Nasmije┼íio se i rekao kako je svjestan da nije osoba koja osvaja na prvi pogled, da njegov intelektualni pristup temama i ozbiljni izraz lica nisu po ukusu ┼íirokih masa. Smatrao je me─Ĺutim da ─çe mu fizi─Źka sli─Źnost s tatom biti prednost na izborima, jer se ljudima ne mora predstavljati. Osim toga, nadao se da je ljudima sadr┼żaj va┼żniji od forme. Prevario se, na┼żalost.


Mi smo imali zadovoljstvo i ─Źast upoznati i drugu, onu nepoznatu stranu ovoga osebujnog ─Źovjeka i mo┼żemo potvrditi da izgled vara. Miro je imao hobije o kojima je rijetko tko znao. Znali smo da rado igra tenis, kao i njegov otac, ali o veslanju, padobranstvu i pilotiranju nismo imali pojma. Padobranstvo? Da, ┼żelio je iskusiti strah i odlu─Źio je jednom sko─Źiti s padobranom. Gore, u visini, po┼żalio je svoju odluku i htio odustati, ali vi┼íe nije bilo povratka. Nakon prvog skoka, ponovio je avanturu i "tako je sve po─Źelo", rekao je.

 

Miroslav Tu─Ĺman, Miroslav Me─Ĺimorec i supruga Vedrana, Osvin Gaupp, u Z├╝richu na predstavljanju knjige


Ni humor mu nije bio stran. Na pitanje kako ─çe financirati svoju predsjedni─Źku kampanju, namignuo je i rekao "od kamata onoga novca za koje Mesi─ç tvrdi da obitelj ima na ra─Źunima u ┼ávicarskoj". Kad je vidio nerazumijevanje na na┼íim licima, pojasnio je: "Mesi─ç je 2000. tvrdio da na┼ía obitelj ima osam do devet milijardi i u ┼ávicarskoj je tra┼żio navodne obiteljske ra─Źune. Te su se pri─Źe planski plasirale u odre─Ĺene svrhe, no istina uvijek izi─Ĺe na vidjelo. Sva imovina predsjednika Tu─Ĺmana svedena je na obiteljsku ku─çu, koju dijelimo majka i nas troje djece, svakome pripada ─Źetvrtina. Bio bih sretan kad bih dobio kamate za samo dva sata dr┼żanja tog novca u banci. ┼Żivimo od pla─çe i onoga ┼íto na ra─Źun sjedne od prodanih knjiga."


Da, da, ─Źuli smo i mi za te pri─Źe, kao i onu o navodno 700 kvadrata velikoj trokatnoj vili u Selcima na Bra─Źu iz koje se stepenicama silazi na privatnu pla┼żu. A radi se o ku─çi njegove punice u kojoj obitelj svake godine ljetuje, a koja je 2 km udaljena od mora i zajedno s gara┼żom velika samo 120 kvadrata. U sve te silne la┼żi nikada nismo povjerovali, jer se u samoj pojavi i nastupu ovog ─Źovjeka o─Źitovala njegova skromnost, po┼ítenje i iskrenost.


Jednom zgodom, na predstavljanju knjige "Informacijsko rati┼íte i informacijska znanost", jedan od posjetitelja se po┼żalio: "Ali, fra Luka nam nije rekao da ─çe g. Tu─Ĺman osobno do─çi, ina─Źe bi bilo vi┼íe ljudi." Miroslav Tu─Ĺman je odgovorio: "Da zaklju─Źimo, Isus je krenuo s 12 apostola, a nas je ovdje ipak puno vi┼íe."


Tom istom prigodom svoje sam pitanje namjerno zadr┼żala za kraj ve─Źeri. "Jako bih voljela da opet imamo jednog dr. Tu─Ĺmana za predsjednika dr┼żave, ali se bojim, nakon svega ┼íto je do┼żivio Va┼í otac, da ─çe te i Vi biti izlo┼żeni medijskoj hajci. Stoga sam Vas, sje─çate se, upitala odakle Vam snage i volje upustiti se u to. Molim Vas ka┼żite ovoj publici ┼íto ste mi odgovorili."


Miroslav Tu─Ĺman: (nakon kra─çeg razmi┼íljanja) ÔÇô "Odgovorio sam: 'nema odmora dok traje obmana'. (Pljesak u publici!) Meni politika nije ni zvanje ni zanimanje. Puno ljep┼íe ┼żivim bez politike, ali postoji ne┼íto ┼íto se zove moralna obaveza, pogotovo kad vidite u kojem smjeru se ne┼íto razvija. Bavio sam se 10 godina nacionalnom sigurno┼í─çu i sudjelovao u stvaranju hrvatske dr┼żave i znam kako to funkcionira. Mogu prosuditi u kojem smjeru ide Hrvatska i znam da se mo┼że puno toga druga─Źije i bolje uraditi."


Dragi prijatelju Miro, tvoj prerani odlazak duboko nas je potresao. Nedostajati ─çe nam na┼íi susreti u Zagrebu, diskusije i razmjena mi┼íljenja o politi─Źkoj situaciji u zajedni─Źkoj nam Domovini, kao i tvoj fini humor.


Tvojoj po┼ítovanoj majci, dragoj supruzi, k─çerkama, unucima i drugoj o┼żalo┼í─çenoj obitelji ┼żelimo puno snage u savladavanju tuge i utjehu u saznanju da si svojim radom i ljubavlju za Hrvatsku osvojio, poput svoga oca, mnoga hrvatska srca.


Po─Źivao u miru Bo┼żjem.


Tvoji Dunja i Osvin Gaupp i cijela

Hrvatska kulturna zajednica u Švicarskoj

 

Osvin Gaupp, Vanja i Miroslav Tu─Ĺman, Dunja Gaupp, u na┼íem domu u Badenu

 

 

 

Biografija


Miroslav Tu─Ĺman (1946., Beograd) gimnaziju je poha─Ĺao i zavr┼íio u Zagrebu (1961.-1965.). Studirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveu─Źili┼íta u Zagrebu. Diplomirao je 1970. Tijekom studija bavio se novinarstvom. Bio je urednik Studentskog lista 1967./1968.; zamjenik glavnog urednika Tjednog lista omladine 1969.; glavni urednik ─Źasopisa Pitanja 1971.
Radio je kao istra┼żiva─Ź u Referalnom centru Sveu─Źili┼íta u Zagrebu od 1972. do 1977. Od 1977.-1988. vodio je INDOK slu┼żbu Zavoda za kulturu Hrvatske. (INDOK, informacijsko-dokumentacijsko-komunikacijska slu┼żba u sklopu znanstvenoistra┼żiva─Źkih ustanova, tvornica, instituta, rijetko organizirana kao samostalna ustanova. Prikuplja, obra─Ĺuje, organizira i pohranjuje dokumente i informacije te ih proslje─Ĺuje svojim korisnicima. Izra─Ĺuje indekse, bibliografije, biltene, sa┼żetke, prijevode i sl.)


1975. zavr┼íio je postdiplomski studij informacijskih znanosti Sveu─Źili┼íta u Zagrebu i magistrirao na temi: "Spoznajno-logisti─Źki elementi ─Źinjenice i obavijesti". Na Sveu─Źili┼ítu u Zagrebu stekao je 1985. i doktorat iz podru─Źja informacijskih znanosti obranom disertacije "Paradigma informacijske znanosti".


Od 1988. zaposlen je na Filozofskom fakultetu Sveu─Źili┼íta u Zagrebu na Odsjeku za informacijske znanosti, gdje predaje teoriju informacijske znanosti, organizaciju znanja, uvod u izvje┼ítajne sustave i slu┼żbe. Od 1988. ┼íef je katedre za dokumentalistiku na Odsjeku za informacijske znanosti (Katedra je 2004. godine preimenovana u Katedru za organizaciju znanja). Osniva─Ź je i prvi voditelj Zavoda za informacijske studije na Filozofskom fakultetu (1989. ÔÇô 1991.). Bio je prodekan za znanost Filozofskog fakulteta 1990.ÔÇô1991.


Izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta 1987., izvanrednog profesora 1991., redovnog profesora 1998., a 2005. godine izabran je u trajno zvanje redovitog profesora.


Dragovoljac je Domovinskog rata od lipnja 1991. Sudionik je svih ve─çih vojnih operacija Hrvatske vojske od 1992.-1995. Promaknut u ─Źin brigadira 1992., a u ─Źin general bojnika 1995.


Bio je jedan od osniva─Źa Uprave za Informativno psiholo┼íko djelovanje ( IPD ) MORH-a, te osniva─Ź i prvi ravnatelj Sredi┼ínjeg arhiva MORH-a. Voditelj je Centra za strategijska istra┼żivanja (1992. ÔÇô 1993.). Bio ─Źlan Vije─ça obrane i nacionalne sigurnosti Predsjednika Republike od 1993.- 1999. Nositelj je kolegija i predava─Ź na Ratnoj ┼íkoli GS HV od prvog nara┼ítaja do 2000. godine. Predavao je na Diplomatskoj akademiji MVP RH i Obavje┼ítajnoj akademiji, na postdiplomskim studijama Fakulteta organizacije i informatike u Vara┼żdinu, te na Filozofskom fakultetu Sveu─Źili┼íta u Mostaru.
Imenovan je zamjenikom predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost i ravnateljem Hrvatske izvje┼ítajne slu┼żbe u dva navrata (1993.-1998., te 1999.-2000.) Od 2000. godine glavni je i odgovorni urednik me─Ĺunarodnog ─Źasopisa National Security and the Future, prvog ─Źasopisa u Hrvatskoj koji se bavi istra┼żivanjem izvje┼ítajne djelatnosti i nacionalne sigurnosti u suvremenoj povijesti i me─Ĺunarodnoj politici.


Autor preko 250 znanstvenih i stru─Źnih ─Źlanaka u doma─çim i stranim ─Źasopisima, urednik petnaestak zbornika iz podru─Źja informacijske znanosti i nacionalne sigurnosti. Voditelj je niza znanstvenih projekata. Odr┼żao je niz predavanja u inozemstvu: Austriji, Bugarskoj, ─îe┼íkoj, Ma─Ĺarskoj, Njema─Źkoj, SAD, Velikoj Britaniji

 


Objavio je knjige:


1983. Struktura kulturne informacije
1986. Teorija informacijske znanosti
1990. Obavijest i znanje: s rije─Źnikom osnovnih pojmova
1992. Uvod u informacijsku znanost (koautori Dovedan, Damir Boras)
2002. Pri─Źa o Paddyju Ashdownu i Tu─Ĺmanovoj salveti
2003. Krivi za zlo─Źin samoodre─Ĺenja? Rasprave i pisma o hrvatskim javnim interesima.
2003. Prikazalište znanja
2005. Istina o Bosni i Hercegovini
2006. Vrijeme krivokletnika
2008. Informacijsko ratište i informacijska znanost
2012. Programiranje istine: rasprava o preraspodjelama društvenih zaliha znanja
2013. Programirane hereze i hrvatski otpori: pripovijest o nepo─çudnim knjigama, o nepo┼żeljnim ljudima, o pre┼íu─çenim doga─Ĺajima i o ustrajnom otporu u doba detu─Ĺmanizacije i kriminalizacije Domovinskoga rata
2013. Bosna i Hercegovina u raljama zapadne demokracije: Korespondencija predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tu─Ĺmana i dokumenti o Bosni i Hercegovini 1990.-1995
2014. Osloba─Ĺaju─çe presude ha┼íkoga Suda Tu─Ĺmanovoj Hrvatskoj (koautori: Aralica, Nazor, Lu─Źi─ç)
2014. Teorija informacijske znanosti
2017. Druga strana Rubikona: politi─Źka strategija Alije Izetbegovi─ça

 

 

Vrijeme krivokletnika

Informacijsko ratište

Izlaganje Miroslava Me─Ĺimorca

Pri─Źa o Paddyju Ashdownu i Tu─Ĺmanovoj salveti

Priredila D. Gaupp

www.hkz-kkv.ch

184 -2021

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: