Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
asopis DO
Hrvatska
Vaa pisma
Knjige
  Iz vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

NAJAVA  /   PODSJETNIK

 

 

Prosvjedni skup za heroja - generala Slobodana Praljka - 09.12.2017. / 18.00 h / Helvetiaplatz Zürich

  TRAŽIM POSAO U ŠVICARSKOJ / MOLIM NOVČANU POMOĆ

   NAJČITANIJI PRILOZI 

DJEČJI NATJEČAJ

2017.

 

ADVENT U VILI PREKRIŽJE       (28.11.2017.)

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović ispunjava obećanje

U vrijeme adventa biti će otvorena vrata Vile Prekrižje, koja je sastavni dio kompleksa ureda predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. To je, kažu u Uredu predsjednice, dio obećanja da će se približiti građanima.


Vila Prekrižje bit će otvorena petkom i subotom od 16 do 20 sati, počevši od 02.12. pa sve do 23.12.2017. Osigurana je izvanredna autobusna linija s Kaptola, a pojačano vozi i linija broj 101 s Britanskog trga. Ulaz je gratis, prethodna najava nije potrebna. Na ulazu svi posjetitelji moraju proći sigurnosni pregled, stoga dolazak planirajte na vrijeme.

PRVE BENZINSKE PUMPE U ZAGREBU       (27.11.2017.)

Krajem 19. stoljeća ulicama Zagreba prometovale su kočije, a godine 1891. provozio je prvi konjski tramvaj

Prvi automobil u Hrvatskoj bio je marke Benz. U Zagrebu se pojavio 16. kolovoza 1899. godine. Njime se, iz Vinice pokraj Varaždina, dovezao grof Marko Bombelles. Put od 90 km prevalio je za tri sata i 45 minuta.

Pretpostavlja se da je početkom travnja 1901. zagrebački bravar i trgovac Ferdinand Budicki (1871.-1951.) dovezao u Zagreb prvi automobil. U tvornici Opel & Beyschlag (postoji i danas), kupio je rabljeni automobil marke Opel star dvije godine po cijeni od četiri tisuće kruna. Voziti je naučio od gospodina Beyschlaga na stazi Pratera u Beču i promatrajući vožnju električnim tramvajem smjestivši se iza vozača. Do Zagreba su mu trebala dva dana.

TUĐMANOVO I STEPINČEVO HRVATSTVO       (26.11.2017.)

Tomac: Sramim se što sam bio član SDP-a, oni danas ne ruše samo Vladu, nego ruše i Hrvatsku

Knjiga potpredsjednika Vlade demokratskoga jedinstva Zdravka Tomca “Tuđmanovo i Stepinčevo hrvatstvo” predstavljena je u četvrtak u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu.

O knjizi su govorili saborski zastupnik HDZ-a Miroslav Tuđman, akademik Davorin Rudolf, književnica Nevenka Nekić i autor knjige Zdravko Tomac. Na predstavljanju je bila i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

HRVATSKO NACIONALNO ETIČKO SUDIŠTE     (25.11.2017.)

STANKOVIĆ - VELEIZDJNIK


20. studenog 2017., komemoracijama na Ovčari i Veleprometu završili su ovogodišnji dani tužne i ponosne Kolone sjećanja, patnje i pijeteta, pobjede i slave. Danas, 21. studenog 2017. Hrvatsko nacionalno etičko sudište (HNES) upućuje na znanje i ravnanje, najprije, svim Hrvatima i hrvatskim domoljubima u zemlji i svijetu, a posebno Predsjedniku Sabora, predsjedniku Vlade, Predsjednici države i DORH-u:
etičku osudu Aleksandru Stankoviću, zvanom Aca, za veleizdaju.

KĆI RAVNICE - MARIJA SUK       (24.11.2017.)

Hrvatska žena koja me je fascinirala

Domovinski obranbeni rat povezao je Hrvate širom svijeta, upoznali su se ljudi koji se inače nikada ne bi sreli, nastala su prijateljstva koja se ne zaboravljaju. U tim, po naš narod, teškim i bolnim ratnim godinama, susreli su se i naši putevi. Marijin i moj. Upoznale smo se kroz humanitarni rad i suradnju u udruzi “Bedem ljubavi - pokret majki za mir”.

Marija Suk, Osječanka, supruga i majka troje djece, bila je neobično aktivna i svestrana žena. Već 1989. postaje članicom HDZ-a, tada stranke u ilegalnosti i tu počima njena borba protiv JNA, a za oslobađanje hrvatskih mladića obaveze služenja u neprijateljskoj vojsci. “Željela sam spasiti što više mladih ljudi pa sam im pomagala i sakrivala ih, videći u njima svoju djecu” rekla mi je jednom.

PROVOKATORI STANKOVIĆ I MANDIĆ       (23.11.2017.)

Odajmo počast žrtvama palima za Domovinu

unatoč provokacijama mandića, stankovića i sličnih, te opasnim devijacijama HDZ-a

Ovo je tjedan u kojemu se sjećamo tragedije Vukovara, Škabrnje i Nadina u kojima je srpski agresor prije 26 godina počinio neopisive masovne zločine i okupirao ta mjesta. Počast njihovim žrtvama ne bi smjela biti oskrnavijena nikakvim provokacijama, bez obzira odakle dolazile. To što te provokacije dolaze iz vrhova vlasti i njezinih institucija, nije razlog da posumnjamo u ideale onih koji su padali kao snopije u studenome 1991. godine, ali jest za pitanje kakvu mi to državu gradimo u kojoj se veličaju ubojice tih naših mučenika, a zabranjuju se znakovi i pozdravi pod kojima su pale naše žrtve. Vladajući HDZ vrlo malo ima veze s nekadašnjim Tuđmanovim HDZ-om, štoviše po mnogo čemu je na suprotnim pozicijama u odnosu na Tuđmanov.

CHRIS SMITH U ZAGRBU      (22.11.2017.)

Američki kongresnik:

Tuđman je rekao 'krenite na Miloševića Sedmom flotom', trebali smo ga poslušati

U zagrebačkom hotelu 'Dubrovnik' otvoren je festival tradicije i konzervativnih ideja 'TradFest 2017'. Festival je otvorio republikanski kongresnik Chris Smith koji je došao na poziv Zaklade Vigilare.

PRAVAŠICA IZ MEĐIMURJA      (21.11.2017.)

Prije nekoliko dana pisali smo o hrabroj mladoj djevojci koja je odbila maknuti HOS-ovu zastavu i natpis "KOMU SMETA POZDRAV ‘ZA DOM SPREMNI’ NA CRVENKAPINOM SPOMENIKU?“, prigodom svečanog otkrivanja spomenika Žarku Manjkas Crvenkapi, hrvatskom branitelju.


Video o tome događaju možete pogledati OVDJE.

Tko je ta djevojka? To su si pitanje postavili mnogi ljudi. Barbara Turk, pravašica iz Peklenice kraj Murskog Središća, studentica je Muzičke akademije u Zagrebu, smjer flauta.

NEDJELJOM U DVA       (20.11.2017.)

Skandalozno ponašanje voditelja emisije, Ace Stankovića

Povodom obljetnice vukovarske tragedije, Stanković je pozvao hrvatskog branitelja, Srbina iz Vukovara, Predraga Mišića - Peđu. Uporno je nastojao gosta emisije navesti na izjavu kako rat u Hrvatskoj nije bio Domovinski nego građanski, jer mu je brat bio na suprotnoj strani, u redovima pobunjenih Srba. Kako mu to nije uspjevalo, postajao je sve drskiji i nametljiviji. Ako je i od Stankovića, previše je!

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA 1991.       (19.11.2017.)

26. obljetnica vukovarske tragedije u Domovinskom ratu

Komemorativnim skupom u dvorištu vukovarske Opće županijske bolnice, na koju je tijekom tromjesečne opsade Vukovara 1991. svakodnevno padalo po nekoliko stotina topničkih projektila, u Vukovaru je počelo obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine i 26. obljetnice stradanja tog grada u velikosrpskoj agresiji tijekom Domovinskog rata.

NIKADA ZABORAVLJENE ŽRTVE VUKOVARA       (18.11.2017.)

ŠTO SAM NOVO NAUČIO O VUKOVARU      (18.11.2017.)

Knjiga povjesničara Ive Lučića

“Vukovarska bolnica, svjetionik u povijesnim olujama hrvatskoga istoka”

vrijedan je prilog novijoj hrvatskoj povijesti i povijesti zdravstva u Hrvatskoj. Pokazuje se kako Vukovar nije samo grad na kojem se materijalno nasukala sila jugoslavenske vojske već i mjesto definitivnog moralnog kraha jugoslavenštine.

PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA "SPECIJALNA POLICIJA U DOMOVINSKOM RATU"       (17.11.2017.)

U Saboru otvorena izložba o Vukovaru

Saborski zastupnik HDZ-a Stevo Culej otvorio je u četvrtak u Hrvatskom saboru izložbu ""Vukovar 1991.-2017." u povodu 26 godina od slamanja obrane grada Vukovara tijekom velikosrpske agresije u Domovinskom ratu. Svečano predstavljanje fotomonografije "Specijalna policija u Domovinskom ratu" održana je u Dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta na zagrebačkom Kaptolu.

BEZ ISTINE NEMA POMIRENJA       (16.11.2017.)

Zašto solunske čitanke povijesti jugoistočne Europe ne zaslužuju ući u kurikul povijesti

U solunskoj čitanci povijesti jugoistočne Europe, prema kojoj bi nastavnici trebali pripremati predavanja, ne navodi se da je Srbija izvršila agresiju na Hrvatsku, ne spominje se tko je razorio Vukovar, ali se navodi skandalozna interpretacija da je priznanje nezavisnosti Hrvatske i Slovenije imalo ključnu ulogu u eskalaciji jugoslavenske krize. Demokracija i pomirenje ne mogu se graditi na prešućivanju istine.

IGOR MANDIĆ TEPA DOMOLJUBIMA       (15.11.2017.)

Hodak: "Mandiću preporučam da ode u svoj Beograd i pita imaju li Hrvati vojsku"

Pričinja se da desnica čvrsto, skoro kao Hitlerova soldateska, maršira Hrvatskom. Demokrati i neumorni borci za ljudska prava su iskreno zgranuti.

Igor Mandić tepa domoljubima tvrdeći da su “posljednje utočište hulja“(!?) I tako dok tvrda desnica maršira Hrvatskom svojim pačjim korakom, pojavljuje se napredni ‘omladinac’ u liku Igora Mandića i pokazuje koliko se tu nakotilo hulja i hulja koje se busaju u svoja klerofašistička prsa.

PETICIJA - SLOBODA ZA TOMISLAVA MERČEPA       (14.11.2017.)

Tomislav Merčep je junak Domovinskog rata, zaslužuje poštovanje, a ne zatvor

Osuđen je u montiranom političkom sudskom procesu bez ijednog dokaza. Sudac Majerović prilikom izricanja presude zlorabio je diskrecijsko sudačko pravo i vrijeđao prvog ratnog zapovjednika obrane Vukovara g. Merčepa, koji je osuđen na drakonsku kaznu jer "nije učinio ništa".

INTERVJU S PREDSJEDNICOM GRABAR-KITAREVIĆ       (13.11.2017.)

Nova TV je u svome Dnevniku razgovarala s predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar Kitarević

Nova TV je zaključila da Predsjednica žestoko kritizira premijera Plenkovića i upitala kako to.

- Ukoliko se osvrćete na govor u Opatiji prilikom 25. savjetovanja hrvatskih ekonomista, moram reći da je on planiran puno prije. Na njemu smo, zajedno sa suradnicima, radili mjesecima i na porukama koje ćemo poslati. On je rezultat analize presjeka stanja u Hrvatskoj i u svemu tome tajming nije bitan. Bitna je poruka, a ona je da Hrvatska nažalost zaostaje, da kaska za drugima i da se moramo probuditi i početi raditi.

“KOMU SMETA POZDRAV ‘ZA DOM SPREMNI’ NA CRVENKAPINOM SPOMENIKU?”      (12.11.2017.)

Policija pokušala oduzeti HOS-ovu zastavu

Žarko Manjkas Crvenkapa bio je dragovoljac Hrvatskih obrambenih snaga iz Zagreba, te branitelj Vukovara i Bogdanovaca. U borbama se pokazao kao dobar uništavač srbočetničkih tenkova, čak njih 12 je pretvorio u staro željezo.
Poginuo je 10. studenog 1991. godine kao dragovoljac HOS-a u obrani Vukovara, u proboju iz Bogdanovaca, poznatom kao Štafeta smrti. Njegovo tijelo još nije pronađeno.

SLIKOVNICA O HRVATSKOJ HIMNI       (11.11.2017.)

Školska knjiga je tiskala slikovnicu o hrvatskoj himni

Vrlo smo (svi mi Letice) ponosni što je Školska knjiga prihvatila i realizirala ideju naše snahe Meksikanke (Cynthia Martínez) i objavil slikovnicu "Lijepa naša domovina" o hrvatskoj himni. Priča o Cynthijinoj ideji za slikovnicu o hrvatskoj himni vrlo je poučna. Naime, kako u Meksiku postoji slikovnica o himni, tako je naša unuka Elena naučila pjevati meksičku himnu, ali je Cynthija otkrila da ne postoji slikovnica o hrvatskoj himni.

POTRES U ZAGREBU 1880. - URA NA JUŽNOM ZIDU OBUSTAVILA SE...       (10.11.2017.)

„Dne 9. studenog 1880 svanusmo u Zagrebu težkim mutnim jesenkim jutrom. Barometar stajaše 547 milimetara; termometar pokazivaše 9,4 ºC; tanka jesenska magla slegla se ponad zemljom, a iz nje sipila je riedka kišica, dočim je sa sjevero-istoka puhao hladan, vlažan vjetar. Nješto preko pola osam sati začuje se podzemna tutnjava, nalik na jaku tutnjavu težko natovarena željezničkog vlaka, a umah zatim potrese se zemlja takovom žestinom, kakovoj ne samo neima pametara u Zagrebu, nego joj neima traga od vjekova u ljetopisih zagrebačkih… Sravnivši svoj žepni sa onim stalnim chronometrom, pronašao je prof. Stožir, da je zagrebački potres započeo u 7 h 33 min 53 sec, te trajao 10 sekunda. Posljedci ovoga potresa bijahu užasni. Izvješće zagrebačkoga motrilišta glasi: iza prvoga udarca uzvitlala se cielim gradom silna prašina; dimnjaci i silno ciglovje popadaše s krova, vatrobrani zidovi porušiše se te pokriše ulice ruševinom. Jedan čovjek je mrtav a više jih ranjeno.“

AGRESIJA NA HRVATSKI JEZIK       (09.11.2017.)

PRIOPĆENJE KOORDINACIJE UDRUGA HRVATSKIH BRANITELJA I STRADALNIKA IZ DOMOVINSKOG RATA

Jezik je pored teritorija, naroda i vlasti temeljni stožer države i društva, nacije ili bilo kojeg identiteta. Svaki napad na bilo koji od tih ključnih stožera jest agresija i rušenje društva. Prije dvadesetak godina početkom 90-tih svjedočili smo oružanom napadu na hrvatsku državu, teritorij i narod, no prije toga svjedočili smo Novosadskom sporazumu iz 1954. godine kao i Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine, dakle naši preci prije nas žestoko su branili samostojnost hrvatskog jezika, a branitelji državu. Činjenica stvaranja srpsko-hrvatskog jezika jest još jedan od udara na samostojnost hrvatskog jezika, kojeg cijelo vrijeme branimo, a nakon 90-te svjedočimo od Snježane Kordić na dalje, neprekidno se događa kulturološki udar na temelj cijele hrvatske kulture i stupa hrvatskog identiteta, a to je hrvatski jezik.

Naslovna, 148, 147,146,145,144,143,142,141,140,139,138,137,136,135,134,133,132,131,130,129,128,127,126,

Sve HKZ web stranice

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: