Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

SULDA TEZA O PODJELI BIH IZME─ÉU PREDSJEDNIKA TU─ÉMANA I MILO┼áEVI─ćA  4. dio

UMJESTO ZAKLJU─îKA
"Sad postavljam pitanje bi li Sud morao sudjelovati u toj vrsti prijevare i obmane?"

Stjepan Mesi─ç jedan je od dvojice tajnih svjedoka u slu─Źju BIa┼íki─ç. On se pred Ha┼íkim sudom pojavio 16. o┼żujka 1998. Tu┼żitelj Harmon od suda je tra┼żio za Mesi─ça status za┼íti─Źenog svjedoka, ali i prikrivanje njegova svjedo─Źenja pred medijima. Na to je branitelj generala Bla┼íli─ça odvjetnik Hayman, zapitao sud:

"─îinjenica da Mesi─ç ima sastanak s pisanim medijima u vezi svog svjedo─Źenja u o vom drugom slu─Źaju postavlja prili─Źno o─Źito pitanje, a to je da ─çe ga se pitati: 'Jeste li bili svjedokom u slu─Źju Bla┼íki─ç?' On ─çe o─Źito lagati hrvatskim novinama i re─Źi: 'Ne, nisam; tamo sam svjedo─Źio u drugom slu─Źaju. Sad postavljam pitanje bi li Sud morao sudjelovati u toj vrsti prijevare i obmane."

Sve se nerazrije┼íene proturje─Źnosti Ashdownova svjedo─Źenja mogu razumjeti ako se shvati ┼íto je krivo u pitanju: 'Sad postavljam pitanje bi li Sud morao sudjelovati u toj vrsti prijevare i obmane? A u tom pitanju sve je naopako.
To pitanje upu─Źeno je na krivu adresu: prema Sudu i tra┼żi se sudjelovanje Suda, pa time i suodgovornost Suda, za prijevaru i obmanu, a da bi se oslobodio odgovornosti Stjepan Mesi─ç za svoje laganje hrvatskim medijima i svjetskoj javnosti.

 

Postavila ga je kriva osoba: branitelj optu┼żenog generala, iako je zahtjev za sudjelovanjem u prijevari i obmani do┼íao od strane tu┼żitelja.

Sud je o─Źito potvrdno odgovorio na pitanje, a posljedica takve odluke je da se isklju─Źe mediji, odnosno sud javnosti iz pra─çenja sudskog procesa.

Pitanje ukazuje i na vrstu prijevare i obmane: svjedo─Źenje ─çe biti tajno, argumenti i dokazi o podjeli Bosne i Hercegovine te me─Ĺunarodnom sukobu - skriveni od medija i javnosti, a samo presuda─çe biti javna.
Pitanje mora li Sud sudjelovati u prijevari i obmani, tako─Ĺer pita mora li Sud istra┼żiti istinu, provjeravati ─Źinjenice i utvr┼żivati dokaze javno i pred javno┼í─çu ili to uop─çe ne─çe raditi.
Pitanje mora li Sud sudjelovati u prijevari i obmani, tako─Ĺer pita mora li Sud istra┼żiti istinitost navoda svjedoka ili ─çe tajno prihvatiti ono ┼íto je svjedok (Ashdown) govorio javno?
Nije li tajnost postupka garancija da se neće dovoditi u pitanje i provjeravati ono što su svjedoci tvrdili u javnosti?

─îak ako i postoji s formalnog stajali┼íta prijevara i obmana, bitno je pitanje da li postoji stvarna prijevara i obmana ako svjedoci svojim autoritetom trebaju potvrditi pred sudom ono ┼íto je u medijima prisutno, i prihva─çeno od javnosti kao dio javnog mnijenja i javnih predod┼żbi?


S ─Źim je zapravo suo─Źen Ha┼íki sud? S utvr─Ĺivanjem ─Źinjeni─Źog stanja ili sa suo─Źavanjem i potvr─Ĺivanjem javnih predod┼żbi? Preciznije: je li Paddy Ashdown svjedok koji mo┼że posvjedo─Źiti planove predsjednika Tu─Ĺmana o podjeli BiH, ili Paddy Ashdown treba potvrditi predod┼żbu kako predsjednik Tu─Ĺman i hrvatska politika ┼żele podijeliti BiH?
Nema sumnje da je tu┼żiteljstvo Paddyja Ashdowna (i Stjepana Mesi─ça) dovelo kao svjedoke koji ─çe potvrditi predod┼żbe koje postoje i u britanskom parlamentu i u dobrom dijelu medija.

Tu┼żiteljstvu nije bilo od interesa utvrditi ─Źinjeni─Źno stanje o autorstvu karte na Tu─Ĺmanovoj salveti. Citirali smo odgovore predsjednika Tu─Ĺmana koji su objavljeni u nizu stranih medija. Strategijski atlas (Editions Complexe, 1994.) nalazi se u mnogim knji┼żarama i knji┼żnicama i ha┼íki istra┼żitelji imaju i sredstava i na─Źina do─çi do njega. Ali i do mnogih drugih izdanja koja su moug─ça biti citirana.


Primjera radi. Samuel Huntington u svojoj knjizi Sukob civilizacija (1997.), donosi kartu "Isto─Źne granice zapadne civilizacije" (str. 199). Uz kartu ide i bibliografski podatak: 'W. Wallace: The transformation of Westem Europe, London, Pinter, 1990. Crte┼ż Ib Ohlsson za Foreign Affairs. Karta "Isto─Źne granice zapadne civilizacije" preklapa se gotovo u cijelosti s kartom 1. iz Strategijskog atlasa. To zna─Źi da je i na ovoj karti BiH "podijeljena" i da zapadni dio BiH pripada "zapadnoj civilizaciji" a isto─Źni dio isto─Źnoj. Prema tome, Ashdown je 6. svibnja 1995. ─Źuo od predsjednika Tu─Ĺmana ono ┼íto je mogao pro─Źtati u nizu strategijskih i znanstvenih rasprava.


S druge pak strane, i ─Źinjeni─Źno stanje u BiH u svibnju 1995. bilo je takvo da je vrijedio Washingtonski sporazum prema kojem je BiH "podijeljena" u dva entiteta, s time da je Federacija u konfederaciji s Republikom Hrvatskom. Kakva je to onda politika pripajanja, koja bi trebala potvrditi ono ┼íto je tada me─Ĺunarodna zajednica priznala kao rje┼íenje?

Za┼íto ni tu┼żiteljstvo ni obrana nije upozorilo na povijesnu ─Źinjenicu postojanja Federacije i planirane veze Federacije i Hrvatske? Za┼íto se prikaz povijesne stvarnosti i granica izme─Ĺu isto─çne i zapadne civilizacije ne mo┼że argumentirati pred ha┼íkim tribunalom?

Koncem 1980-ih raspao se komunisti─Źki sustav, nestao je Var┼íavski pakt i bipolarna podjela svijeta. Po─Źetkom 1990-ih po─çinju se raspadati vi┼íenacionalne zemlje: SFRJ, SSSR, ─îehoslova─Źka. Time se nije samo raspao ili nestao jedan svjetski poredak, nego su razbijene mnoge predod┼żbe, poga┼żene mnoge vrijednosti, obezvrije─Ĺena mnoga vrednovanja, zastarjela mnoga politi─Źka rje┼íenja - onih koji su tim promjenama izgubili ili im se nisu uspjeli prilagoditi.

Time je tako─Ĺer doveden u pitanje, u mnogim svojim dijelovima, korpus javnog znanja i javnih predod┼żbi, koji je bio proizvod ili mehanizam (re)produkcije prija┼ínjih ideologija i sustava; tako─Ĺer, prikazivanje i za┼ítita starih nacionalnih interesa po zakonu inercije imali su svoje zagovornike iako su vremenom okolnosti pokazale da su ti stavovi krivi ili pogre┼íni.

Direktor Odjela za obrambene studije Kraljevskog instituta u Londonu, dr. Jonathan Eyal otvoreno priznaje:
"Mo┼żemo biti otvoreni; bilo je dosta nezadovoljstva u Francuskoj i Velikoj Britaniji zbog Hrvatske, prije svega zato ┼íto su Hrvatsku podr┼żavali Nijemci. Ah, to je sada stvar pro┼ílosti;... Taj izazov je postojao 1991. i 1992. godine kada su London i Pariz na Hrvatsku gledali kao na njema─Źki satelit na Balkanu... Me─Ĺunarodna zajednica, odnosno Europa po─Źinila je tako─Ĺer niz krivih poteza i politi─Źkih pogre┼íaka prema regiji... Prva pogre┼íka: nikada ljude u regiji smatrati normalnima kao ┼íto smo mi. Druga pogre┼íka: nije bitno ┼íto oni ┼żele, nego je bitno ┼íto ┼żeli grupa diplomata koji sjede u Londonu, Bruxellesu ili Washingtonu... Velika je pogre┼íka bila vjerovati da je Slobodan Milo┼íevi─ç bilo kakav faktor, a ─Źetvrta pogre┼íka bila je uspore─Ĺivati biv┼íu Jugoslaviju s biv┼íim Sovjetskim Savezom i nastojati ih zadr┼żati takvim."

Za predsjednika Tu─Ĺmana Jonathan Eyal ka┼że: "Kao i za sve vo─Ĺe koji su stvarali dr┼żavu, nikada ne mo┼żete re─Źi da je on bio zlo─Źinac, ali niti da je uzor... On je bio prava osoba u pravom trenutku za povijest Hrvatske. Ne mislim da ga se treba smatrati ratnim zlo─Źincem."

Dovo─Ĺenjem Paddyja Ashdowna kao svjedoka optu┼żbe Ha┼íki je sud suo─Źen sa zahtjevom: prihvatiti Ashdowna kao svjedoka krivih predod┼żbi i predrasuda (koje u pojedinim sredinama i kulturama postoje kao op─çe mjesto) ne samo o predsjedniku Tu─Ĺmanu nego i o Hrvatima op─çenito, ili usporeditt njegove iskaze s ─Źinjeni─Źnim stanjem i povijesnom stvamo┼í─çu?


Prvostupanjskom presudom Ha┼íki se sud odlu─Źo za prvu opciju.
Ako to ostane tako unato─Ź ─Źinjenicama i materijalnim dokazima, slu─Źaj generala Bla┼íki─ça u povijesti me─Ĺunarodnog sudstva vrlo ─çe se brzo uspore─Ĺivati sa slu─Źajem Sacco i Vanzetti. Ili s drugim slu─Źajevima kada se pod pritiskom javnosti, zbog vladavine predrasuda i pogre┼ínih uvjerenja, sudilo ljudima zbog onoga ┼íto oni nisu ─Źinili ili govorili, ve─ç zbog toga ┼íto su se usudili suo─Źti i suprotstaviti vladaju─Źim mitovima i predrasudama.


Na ┼żalost, rijetki su oni koji se usude suo─Źiti i suprotstaviti pritisku politi─Źke i medijske javnosti. U slu─Źaju Bla┼íki─ç, Ha┼íki sud ima jo┼í jednu priliku. Prihvatiti svjedo─Źenje lorda Ashdowna, britanskog diplomata i parlamentarca, vo─Ĺe Liberalno-demokratske stranke, kao svjedoka (sada samo dijela) britanskog politi─Źkog i javnog mnijenja; ili, procijeniti vjerodostojnost Ashdownova svjedo─Źenja provjerom onoga ┼íto je i drugi sugovornik rekao o tom razgovoru.
Presuda je bila nemilosrdna prema generalu Bla┼íki─çu, ali sud i struke i javnosti bit ─çe nemilosrdni prema Ha┼íkom sudu ako propusti provjeriti ono ┼íto je predsjednik Tu─Ĺman rekao Paddyju Ashdownu: "Ograni─Źio sam se na to da podsjetim na tu povijesnu stvarnost koja je odigrala va┼żnu ulogu u bosanskoj krizi, i to mnogo vi┼íe nego brojne teorije i znanstvene stratregije. Na┼żalost, rijetki su oni koji se usude suo─Źti s tim problemorn. Treba ipak priznati da taj sukob sudara dvije civilizacije: Istok i Zapad. ┼áto se ti─Źe ostaloga, ponavljam jednom zauvijek: nikada nije bilo navodnog dogovora o podjeli Bosne izme─Ĺu Milo┼íevi─ça i mene." F. Tu─Ĺman, Hrvatska rije─Ź svijetu, Zagreb, 1999., str. 451.

prof. dr. Miroslav Tu─Ĺman

 

Kraj

 

1. dio, Na rubu pameti

2. dio, Predsjednik dr. Franjo Tu─Ĺman o izjavama Paddyja Ashdowna

3. dio, Strategiski atlas i podjela Bosne

4. dio, Umjesto zaklju─Źka

22.10.2010.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU