Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

NAJAVA  /   PODSJETNIK

POZIV na putovanje u Vukovar i Vinkovce od 07.-09.10.2011.

       Internacionalni likovni i literarni natje─Źaj za djecu - prijava do kraja velja─Źe 2012.

     NAJ─îITANIJI PRILOZI

PRIJEVOD ROMANA O MU─îENIKU SRIJEMA NA TALIJANSKI JEZIK   (15.07.2011.)

U nakladi "Udruge dr. Ante Star─Źevi─ç - Tovarnik" u tijeku je prijevod romana "BURIK" autorice Nevenke Neki─ç na talijanski jezik. Uz stru─Źne prevoditeljice prof. Dubravke Laba┼í i prof. Vande Mar┼żi─ç u nastojanjima sudjeluje i prof. Ive Livljani─ç, prvi hrvatski veleposlanik u Vatikanu.

Roman bi trebao biti dostavljen Svetom Ocu Benediktu XVI. kao prilog nastojanjima da se vl─Ź. Ivana Burika uzdigne na ─Źast oltara, jer je umro mu─Źeni─Źkom smr─çu u Tovarniku tijekom Domovinskog rata.

 

UBOJSTVO U PRITVORU PRIJEKOGA SUDA    (15.07.2011.)

Dan nakon uhi─çenja generala ─Éure Brodarca, hrvatskoga ratnika i junaka Domovinskoga rata, biv┼íega ┼żupana i jedne od najistaknutijih osoba Hrvatskoga domovinskog rata, napisao sam za Portal Hrvatskoga kulturnog vije─ça ─Źlanak pod naslovom "U ─Źast ─Éure Brodarca", kako bih posebno mla─Ĺim na┼íim suvremenicima objasnio tko je Brodarac i kakva je bila njegova uloga u obrani Siska i dijela Banovine koji je zahvaljuju─çi njemu i suborcima ostao u hrvatskim rukama u vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku.

Godinama sam poznavao Brodarca i dru┼żio se s njim u mnogim prilikama, na slu┼żbenoj i neslu┼żbenoj razini. Srda─Źan i nenametljiv, ┼íutljiv kada nije bilo potrebe za istupom, jednostavan i sav svoj, s pone┼íto zazora prema uvijek nepredvidljivoj i mnogokad mu─Źnoj paraumjetnosti visoke politike, ─Źovjek iz naroda kojemu se povra─ça od novokomponiranih politi─Źkih lakrdija┼ía, ulizica i bolesnih karijerista, jedan od onih junaka iz hrvatske povijesti koji su se poslije kre┼íeva vra─çali u svoj dom, u svoj kraj, dalje od metropolskih igara, premda njemu nije bilo su─Ĺeno da se odmah povu─Źe iz javnosti nego je naprotiv kao simbol trebao odigrati jo┼í neku zvu─Źnu ulogu u postratnom razdoblju.

 

POZIVAMO VAS U VUKOVAR I VINKOVCE     (14.07.2011.)

POVODOM

20 OBLJETNICE PADA VUKOVARA

I

40 OBLJETNICE HRVATSKE KULTURNE ZAJEDNICE

organiziramo trodnevno putovanje u Vukovar i Vinkovce

od 07. - 09. listopada 2011. godine

 

MEDIJI PROTIV HRVATSKE      (13.07.2011.)

Geopolitika

Pi┼íu─çi prije dvadeset i ─Źetiri stolje─ça "Umije─çe ratovanja" Sun Tzu Vu vjerojatno nije ni slutio da ─çe njegove temeljne strategijske postavke svoju pravu primjenu dose─çi tek na prijelazu iz drugog u tre─çe tisu─çlje─çe. U ratu bez rata i miru bez mira, gdje je "meka sila" postala odlu─Źuju─ça snaga mo─çi, ratovanje je zaista, kako je to smatrao umni kineski strateg, postalo umije─çe prijevare, a ─Źin vladanja, znanost mentalnog razoru┼żavanja.

"Pobijediti neprijatelja bez borbe, to je genijalnost", tvrdio je on. Kad su svjetski deterministi nakon pada Berlinskog zida kona─Źno shvatili da se mo┼że ostvariti ideja Antonia Gramscia o "mar┼íu kroz institucije", od tada su krenuli stazom prijevara, a uporabom medijskog nasilja i njegovim nadzorom samo su potkrepljivali takvo djelovanje. U "odgo─Ĺenom kaosu" hrvatski deterministi u stanju "rata bez rata" ili "mira bez mira", koji neprestano vode protiv interesa vlastitog naroda i cjelovitosti vlastite dr┼żave, uklapaju se u Sun Tzuovo na─Źelo: prikrivati pravi cilj javnih poteza, zbuniti i pokolebati, navesti na pogrje┼íne poteze svoje suparnike.

 

40. RO─ÉENDAN HRVATSKE KULTURNE ZAJEDNICE PROSLAVLJEN SA ┼áVICARCIMA     (12.07.2011.)

U svojih 40 godina prisustva u ┼ávicarskoj HKZ nije ba┼í ─Źesto sura─Ĺivala sa ┼ávicarcima. Te┼żi┼íte rada je bilo na okupljanju Hrvata i njegovanju hrvatske kulture i obi─Źaja.

Propustilo se napraviti dobre kontakte sa ┼ávicarcima, ┼íto bi omogu─çilo lak┼íe lobiranje za hrvatske interese. Malo je bilo ┼ávicaraca koji su bili upoznati sa situacijom u Hrvatskoj, pa tako danas imamo situaciju da o nama nemaju pojma ili ┼íto je jo┼í gore, znaju samo ono ┼íto servira svjetska tiskovina: "Hrvatska je kriva za raspad YU, Hrvatska je napravila zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat, hrvatski generali su zlo─Źinci..."

Zadnje vrijeme poku┼íavamo intenzivirati kontakte s na┼íim doma─çinima. Ove smo godine imali ─Źak ─Źetiri zajedni─Źka projekta i uspje┼íno predstavili ne samo Hrvatsku kulturnu zajednicu, nego i Hrvatsku. Uz dva predstavljanja knjige "Apartman 102 - Omarska", prevedene na njema─Źki, u─Źestvovali smo u integracijskom projektu "Kulturkoktel", a kao kruna svega bila je proslava 40. obljetnice na┼íe udruge zajedni─Źkom ┼ívicarsko-hrvatskom misom u gradskoj crkvi u Badenu.
Ugodno smo iznena─Ĺeni s koliko spremnosti su ┼ávicarci prihvatili na┼íe ideje i ponudu na suradnju. Zajedni─Źka misa je bila obostrana lijepa gesta prijateljstva i izraz ┼żelje za upoznavanjem i suradnjom.

 

SJE─ćANJA O PO─îETCIMA    (11.07.2011.)

Prije to─Źno 40 godina, 11. srpnja 1971. u prostorijama Hotela Rigiblick u Zuerich-u, gra─Ĺevinski in┼żenjer Stjepan Ro┼í─çi─ç, sazvao je i organizirao osniva─Źku skup┼ítinu "Dru┼ítva prijatejla Matice Hrvatske Zuerich-Baden", dana┼ínju Hrvatsku kulturnu zajednicu.

Dru┼ítvo je bilo slu┼żbeno priznato i registrirano sa svojim prvim statutima kod ┼ívicarskih vlasti. Jedno od prvih slu┼żbeno priznatih hrvatskih dru┼ítava Europe.

Prvi predsjednik dru┼ítva bio je gospodin dipl. ing. Miroslav Sedlar. Tajnik je bio dip. ing. Josip ─îi─Źi─ç, blagajnik Drago-┼áime Bagi─ç, ostali ─Źlanovi Upravnog odbora bili su dipl. ing. Vinko Boban, Ivan Bi─Źani─ç, Andrija Babi─ç i Stjepan Ro┼í─Źi─ç

 

SADA IMATE KOGA BIRATI - POKRET "HRAST" - HRVATSKI RAST  - RAZGOVOR SA ┼ŻELJKOM TOMA┼áEVI─ćEM    (10.07.2011.)

U novoosnovanome pokretu "Hrast" - "Hrvatski rast" obavljate du┼żnosti koordinatora, predsjednika udruge Hrvatski rast i predstavljate Hrvatsko ┼żrtvoslovno dru┼ítvo i srodne udruge u Velikom vije─çu. U kojoj je trenutno fazi izgradnja politi─Źke infrastrukture u Hrastu? Jesu li podru┼żnice ve─ç osnovane ili taj posao tek slijedi?

Sredi┼ínja tijela politi─Źkog pokreta Hrvatski rast ili skra─çeno Hrasta, uspostavljena su osnivanjem Velikog vije─ça, Stalnog odbora, Savjeta i Izvr┼ínog odbora. Veliko vije─çe kao predstavni─Źko tijelo svih u pokret okupljenih politi─Źkih i dru┼ítvenih skupina je u stalnom razvoju, odnosno pove─çanju ─Źlanstva. Podru─Źna tijela Hrasta su vije─ça izbornih jedinica i vije─ça gradova i op─çina. Svrhu i zada─çe podru┼żnica uobi─Źajenih kod klasi─Źnih politi─Źkih stranaka, Hrast kao zdru┼żuju─çi nacionalni politi─Źki pokret, a ne kao tek jedna od politi─Źkih stranaka, ostvaruje preko vije─ça izbornih jedinica, gradova i op─çina, u ─Źiji sastav ulaze predstavnici skupina i pojedinci toga podru─Źja po istovjetnom na─Źelu ─Źlanstva u Velikom vije─çu pokreta. Do sada su osnovana vije─ça svih izbornih jedinica, osim za VI. Izbornu jedinicu ─Źije se osnivanje o─Źekuje ovih dana, a osnovana je i ve─çina vije─ça gradova i op─çina. Potpunu ustrojnu pokrivenost, uklju─Źuju─çi XI. (iseljeni┼ítvo ili dijaspora) i XII. izbornu jedinicu (manjinska lista), o─Źekujemo posti─çi tijekom srpnja ili kolovoza.

 

AGRESIJA NA HRVATSKU - PRE┼áU─ćIVANA SINTAGMA U POSTUPANJU HAA┼áKOG SUDA    (09.07.2011.)

Izlaganje gospodina Mile Prpe na Petom stru─Źnom skupu Hrvatskog kulturnog vije─ça odr┼żanog 06. lipnja 2008.g pod nazivom

"Haa┼íki sud - Zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat - ┼áto je to?"

Poštovani prijatelji istine o Domovinskom ratu!


Moj govor na ovom skupu nosi naslov - Agresija na Hrvatsku - pre┼íu─çivana sintagma u postupanju haa┼íkog suda.agresija zna─Źi oru┼żani nasrtaj ili napadaj jedne ili vi┼íe dr┼żava - na jednu ili vi┼íe drugih dr┼żava. ali u nekom druga─Źijem kontekstu mo┼że zna─Źiti i napad oru┼żanog dijela jednog naroda na drugi narod unutar iste dr┼żave. Etimolo┼íki, ali i u politi─Źkom smislu, to uvijek zna─Źi nasrtaj na neki narod s ciljem da ga se protjera s njegova prostora ili porobi, a nerijetko da ga se i fizi─Źki likvidira. Povijest ljudske civilizacije puna je slu─Źajeva ratne agresije. Rije─Ź "Agresija" spada u kategoriju prava ja─Źega, ili ponekad i lu─Ĺeg, kojeg se moderna historiografija i geopolitika davno na papiru odrekla kroz - konvencije, rezolucije i deklaracije Lige naroda i kasnije Ujedinjenih naroda, a posebno njenom Poveljom.

 

STRU─îNO ZNANSTVENI SKUPOVI: "HAA┼áKI SUD - ZAJEDNI─îKI ZLO─îINA─îKI POTHVAT - ┼áTO JE TO"    (08.07.2011.)

Iz cijelog niza do sad odr┼żanih stru─Źno-znanstvenik skupova Hrvatskog kulturnog vije─ça, "Haa┼íki sud - zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat - ┼áto je to" donositi ─çemo, u nepravilnim razmacima, pojedina izlaganja uva┼żenih predava─Źa.

Sve objavljeno biti ─çe okupljeno na jednome mjestu, u rubrici "Knjige". Kao uvod u seriju, donosimo Uvod gospodina Hrvoja Hitreca iz zborniku sa petog skupa.

"Shvatimo da svojim sudjelovanjem u raspravi o obrani ─Źasti na┼íe slobode pridonosimo boljitku i ljepoti ┼żivota svih koji su ┼żeljeli samostalnu i slobodnu hrvatsku."

Milan Vukovi─ç

organizator i voditelj skupa

 

KRVNIK RATKO MLADI─ć PROIZVOD JE EUROPE, NE SAMO SRBIJE     (08.07.2011.)

Najtra┼żeniji ratni zlo─Źinac Ratko Mladi─ç, kojega je Srbija pro┼íloga tjedna uhitila, a u trenutku ─Źitanja ovoga teksta vjerojatno ─çe ve─ç biti u Haagu i izjasniti se da nije kriv za genocid, kr┼íenje ┼żenevskih konvencija, prava i obi─Źaja ratovanja, dakle za neopisive ratne zlo─Źine u Bosni i Hercegovini, nije samo jedna od najzanimljivijih pravosudnih haa┼íkih trakavica, nego je i hiperrealisti─Źni izraz i odraz politike, kako one u Srbiji, tako i one na ─Źitavom europskom prostoru, one s po─Źetkom 90-ih i ove dana┼ínje.

 

CROATIJO, BOLE┼áTINAMA PRITRUJENA!     (07.07.2011.)

Dana 25. lipnja bit ─çe 20. obljetnica hrvatske dr┼żavnosti. Gotovo nitko od gra─Ĺana zapravo i ne zna koji je to dr┼żavni praznik, a da se dogodi to neznanje, pobrinula se 2000. godine tada┼ínja nova vlast koja je smatrala da povijest zapo─Źinje s njom i da treba ra┼í─Źistiti sa svim postignu─çima iz prija┼ínjega desetlje─ça u kojemu je Hrvatska stasala na me─Ĺunarodnu politi─Źku pozornicu.

Danas, osim, vjerojatno, vlastodr┼ża─Źke tzv. elite, nitko u ovoj zemlji ne zna ni ┼íto se ni kada slavi, zavladao je op─çi nered u kojemu je narod odlu─Źio da ni┼íta i nikada ne slavi pa doista djelujemo kao zemlja bez povijesti.
Bio je to lijevi neokomunisti─Źko-liberalni udar na simbole, odnosno njihov zalog za budu─çnost u kojoj ─çe dr┼żava i narod vrlo brzo ostati bez identiteta, ┼íto se doista i doga─Ĺa. HDZ-ova vlast mogla je povratkom na vlast za manje od ─Źetiri godine vratiti sve na po─Źetak, ali nije htjela zato ┼íto nije bila svjesna posljedica toga udara i zato ┼íto nije smjela jer se vrlo brzo, kao i prethodna, stavila dragovoljno u ulogu vazala sredi┼íta mo─çi u svijetu. Vrlo brzo javnost je 2004. godine shvatila da to vi┼íe nije onaj Tu─Ĺmanov HDZ i da je od te slavne stranke ostalo samo ime.

 

EUROPSKA UNIJA, TAMO I NATRAG      (06.07.2011.)

Problem nije u tom kako u─çi u Europsku uniju nego kako ─Źitav iz nje iza─çi. Takve misli, ako ve─ç ne u praksi, teoretski prolaze kroz glave politi─Źara u Gr─Źkoj, ┼ápanjolskoj, Irskoj i Portugalu. Nakon po─Źetka burnih doga─Ĺaja izazvanih svjetskom financijskom krizom, izgleda da Europska unija sada vi┼íe voli Hrvatsku nego ┼íto Hrvatska voli Europsku uniju. Ravno prije godinu dana, kada su zapo─Źeli uli─Źni neredi u bankrotiranoj Gr─Źkoj, kojoj predstoji rasprodaja same sebe, ─Źelnik Europske komisije, Jos├ę Miguel Barosso, u malo zapa┼żenom razgovoru s europskim sindikalnim ─Źelnicima, nije isklju─Źio mogu─çnost "gra─Ĺanskog rata" i "diktatura" - tim vi┼íe ┼íto navedene zemlje, uklju─Źuju─çi i njegov rodni Portugal, imaju bogatu tradiciju vojnih udara.

 

─îELNICI "PRVE" MORAJU U RRA OBJASNITI VICEVE IVANA IVANOVI─ćA   (05.07.2011.)

Savjet Republi─Źke radiodifuzne agencije pokrenuo je postupak protiv televizije "Prva" zbog programskih sadr┼żaja u emisiji "Ve─Źe s Ivanom Ivanovi─çem"

- Ju─Źe nam je stigao dopis od Demokratske zajednice Hrvata (DZH), a i mi sami, smo povodom najava u ┼ítampi, obavili dodatni nadzor te vrste programa, pa smo na ju─Źera┼ínjoj sjednici donijeli odluku da pokrenemo postupak protiv Televizije "Prva" - ka┼że za "Blic" Goran Karad┼żi─ç, potpredsjednik Savjeta RRA.

 

OBRISI NOVOG TOTALITARIZMA    (05.07.2011.)

Obrisi novog totalitarizma sla┼żu se pred na┼íim o─Źima kao puzzle, a mi sanjamo eunijski Misir. Totalitarizam je uvijek proizvod uvjerenja o posjedovanju potpune istine. Sumnja mo┼że biti neprivla─Źna, arogantna, pa i agresivna, ali neuskladiva je s totalitarnim poimanjem svijeta. No, je li ba┼í uvijek tako? Kad premre┼żi sve aspekte ┼żivota, ne postaje li i sama sumnja na svoj na─Źin totalitarna? Meni se ─Źini da jest. Poku┼íat ─çu to i obrazlo┼żiti na primjeru odjeka splitskih doga─Ĺanja oko tzv. ''gej parade ponosa''.

 

ZA┼áTO STVARNE PROMJENE U HRVATSKOJ NISU MOGU─ćE BEZ DRU┼áTVENOG ANGA┼ŻMANA VJERNIKA?    (04.07.2011.)

Gospo─Ĺa Karmela Dedi─ç pozdravila je prisutne i u nekoliko re─Źenica opisala tok ve─Źeri, te otvorila tribinu gornjeg naslova koju je organizirala skupina vjernika HKM iz Zueicha.

Tribinu je moderirala gospo─Ĺa Mirjana Juri─Źi─ç. Svojim kratkim uvodom u temu ne samo da je potaknula prisutne na razmi┼íljanje, nego i na vrlo ┼żivahni razgovor. Njeno uvodno slovo donosimo u cjelosti.

 

ODR┼ŻANA TRIBINA GROZD-A I HRAST-A U ZUERICHU    (04.07.2011.)

U ─Źetvrtak, 30.06.11. u dvorani ┼żupe sv. Josipa u Z├╝richu, u organizaciji grupe hrvatskih vjernika , odr┼żana je tribina udruge Grozd i politi─Źkog pokreta Hrast. Tema je bila "Za┼íto stvarne promjene u Hrvatskoj nisu mogu─çe bez dru┼ítvenog anga┼żmana vjernika?"

 

SRPSKA NEVJESTA    (03.07.2011.)

Tko je zapravo Stella Ronner - Gruba─Źi─ç,

nizozemska veleposlanica koja mimo svih diplomatskih uzusa pljuje po Hrvatskoj?

Nizozemska veleposlanica u Hrvatskoj Stella Ronner - Gruba─Źi─ç bila je najglasnija u osudi Hrvatske nakon splitskog Gay Pridea.

Ronner - Gruba─Źi─ç je, revoltirana onim ┼íto je vidjela na splitskoj Rivi, kazala da ─çe u Den Haagu zatra┼żiti stalni monitoring nad Hrvatskom sve do njezina ulaska u EU. Ne sla┼że se s ocjenom Hannesa Swobode, izvjestitelja Europskog parlamenta koji je doga─Ĺaje u Splitu nazvao 'izoliranim incidentom'.

 

┼ŻIVOT I BUDU─ćNOST HRVATA    (02.07.2011.)

Poticaj veteranima - aktivnim braniteljima RH

Pro┼ílost i sada┼ínjost premise su koje adekvatno pokazuju budu─çnost, uvijek je bilo i bit ─çe tako, ┼íto svjedo─Źi ┼żivot. Mesijanstvo i proro┼ítvo su tek oru─Ĺa, kao pomo─ç u funkciji ┼żivota i poticaj ┼żrtvovanju za ┼żivot. Dakle, ┼żivot je odraz ┼żrtvovanja i urednog pona┼íanja.

Samo imenom na Zemlji, u vlastitoj zajednici ┼żivot se uzorno mo┼że ┼żivjeti, dakle uvijek ime zastupa ┼żivota. Potom dovoljni razlozi poka┼żu ┼żivot adekvatno ┼żrtvovanju, kako tko ─Źini tako i do─Źini - zaslu┼żi na beskona─Źnom putu.

 

NAROD JE REKAO SVOJE: TU─ÉMAN NAJZASLU┼ŻNIJI ZA STVARANJE HRVATSKE, MESI─ć NITI ME─ÉU PRVIH 20!     (01.07.2011.)

S 9.041 osvojenim glasom (62 % glasova) dr. Franjo Tu─Ĺman najzaslu┼żnija je osoba za nastanak Hrvatske

Rezultat je to internetskog glasovanja na portalu Ve─Źernjeg lista, u kojemu je sudjelovalo 14.594 ─Źitatelja, od kojih je svaki s liste od 109 osoba mogao izabrati 20 za njega najzaslu┼żnijih za stvaranje Hrvatske.

2. na listi zaslu┼żnih je Olujni general Ante Gotovina (6936 glasova);

3. je legendarni zapovjednik obrane Vukovara Blago Zadro (5392 glasova),

4. na listi je kardinal Franjo Kuhari─ç (4907 glasova).

Preostalih 16 najzaslu┼żnijih, gledano od najvi┼íe rangiranih prema ni┼że rangiranima, su sljede─çi:


5. Janko Bobetko 4500 glasova
6. Mile Dedakovi─ç Jastreb 4269 glasova
7. Janica Kosteli─ç 4142 glasova
8. Vlado Gotovac 3909 glasova
9. Gojko Šušak 3853 glasova

 

 

Naslovna,

60,59,58,57,56,55,54,53,52,51,50,49,48,47,46,45,44,43,42,41,40,39,38,37,36,35,34,33,32,31,

Sve HKZ web stranice

13191

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU