Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

NAJAVA  /   PODSJETNIK

POZIV na putovanje u Vukovar i Vinkovce od 07.-09.10.2011.

       Internacionalni likovni i literarni natje─Źaj za djecu - prijava do kraja velja─Źe 2012.

     NAJ─îITANIJI PRILOZI

FESTIVAL KULTURA U BADENU      (15.08.2011.)

Projektna skupina "Meierhof pokre─çe" organizirala je u subotu, 11. lipnja 2011. Festival kultura u Badenu na kojem je sudjelovao HKZ ogranak Baden

Power-point prezentacijama, izlo┼żbom za zemlju tipi─Źnih suvenira i predmeta, kulinarskim i glazbenim prilozima predstavilo se 13 zemalja. Uz Hrvatsku, koju je predstavila HKZ ogranak Baden, bile su tu i slijede─çe dr┼żave (abecednim redom): Banglade┼í, Eritreja, Gr─Źka, Indonezija, Irak, Pakistan, Rusija, Rumunjska, Sri Lanka, ┼ávicarska i Turska.

DA SE NE ZABORAVI - IZ POVIJESTI HKZ   (14.08.2011.)

Quo Vadis Zajednico ? Ili Hrvat protiv Hrvata (2.)

Fiat justitia, pereat mundus (das Recht gilt, auch wenn die Welt dar├╝ber zugrunde geht).
In diesem charakteristischen Ausspruch der Jurisprudenz liegt gewiss kein Funke von G├╝te und selbst nicht von Weisheit. Ludwig Feuerbach


Fiat justitia, pereat mundus (pravo vrijedi, pa i ako pri tome svijet propadne). U ovoj karakteristi─Źnoj izreci pravosu─Ĺa nema ni tra─Źka dobrote, a kamoli mudrosti. Ludwig Feuerbach

Ova izreka poznatog filozofa primjenjena na na┼í mali svijet HKZ-e glasila bi otprilike ovako: tjerajmo pravdu pod svaku cijenu, pa i ako pri tome HKZ propadne. I stvarno, da ka┼żem unaprijed, tjera se mak na konac i pla─ça ogromna materijalna cijena, o ugledu HKZ-e, a time i Hrvata op─Źenito u ┼ávicarskoj da i ne govorimo. Ali vratimo se na po─Źetak.

 

POKU┼áAJ PU─îA NA HRVATSKI RAST - HRAST     (13.08.2011.)

Vrlo poštovani i dragi prijatelji i suradnici u domovini i inozemstvu

Jutarnji list je danas 12. kolovoza 2001. u svom internetskom i manjim dijelom u pisanom izdanju, a u svom poznatom stilu, objavio neistinu o daga─Ĺanima i osobama iz ─Źlanstva politi─Źke stranke Hrvatski rast - Hrast, a koja vijest je izazvala veliku zabrinutost ─Źlanova moje obitelji, rodbine, prijatelja, suradnika, poznanika i javnih djelatnika.
Svima Vam hvala na bri┼żnosti i javljanju!

Iz navedenog razloga, obavije┼í─çujem Vas, da ─çu Jutarnjem listu uputiti slu┼żbeni demantij, a o mogu─çim drugim pravnim radnjama, odlu─Źit ─çe se poslije! Vas ovim pismom ┼żelim u najkra─çem upoznati, s istinitim podatcima o doga─Ĺanjima tijekom sjednice Predsjedni┼ítva politi─Źke stranke Hrvatski rast - Hrast, a ne bilo kakvog desni─Źarskog skupa, kako to politikantski tendenciozno javlja dana┼ínji Jutarnji list, koji bi prema Zakonu trebao nepristrano i istinito obavije┼í─çivati javnost:

 

PO─îELO JE PREPUCAVANJEM, A ZAVR┼áILO TU─îNJAVOM, OTIMANJEM RA─îUNALA I OPTU┼ŻBAMA ZA MALVERZACIJE    (13.08.2011.)

Izvorna vijest Jutarnjeg lista:

Hrast, politi─Źki pokret za uspje┼ínu Hrvatsku, koji je u prosincu pro┼íle godine predstavljen kao nova snaga na desnici, neslavno je propao u srpnju na sjednici Predsjedni┼ítva Hrasta: po─Źelo je verbalnim, a zatim i fizi─Źkim obra─Źunom u kojemu je deblji kraj izvukao ─Źlan Predsjedni┼ítva ┼Żeljko Toma┼íevi─ç.

 

1992. NA DANA┼áNJI DAN PRISEGAO PRVI HRVATSKI PREDSJEDNIK DR. FRANJO TU─ÉMAN     (12.08.2011.)

Predsjedni─Źka prisega 1992. godine izvorno je glasila:

"Prise┼żem svojom ─Źa┼í─çu da ─çu du┼żnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno na korist svih hrvatskih dr┼żavljana, da ─çu se dr┼żati Ustava i zakona i po┼ítivati pravni poredak Republike Hrvatske, zalagati se za o─Źuvanje nezavisnosti, opstojnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske te da ─çu ─Źiniti sve da se osigura redovno djelovanje svih tijela dr┼żavne vlasti."

 

OSLOBODIMO SE JEZI─îNIH KOMPLEKSA      (12.08.2011.)

DVIJE POLITI─îKE KRIVOTVORINE U HRVATSKOME ENCIKLOPEDIJSKOM RJE─îNIKU

Godine 2002. dotiskan je i predstavljen jednosve┬Ü─Źani Hrvatski enciklopedijski rje─Źnik (HER) u izdanju Novoga libera iz Zagreba. Rje─Źnik sadr┬×i preko sto tisu─ça rije─Źi (110.000) hrvatskoga jezika. Ure─Ĺiva─Źki odbor ─Źinili su prof. dr. Vladimir Ani─ç, dr. Dunja Brozovi─ç Roncevi─ç, Ljiljana Cikota, prof. dr. Ivo Goldstein, Slavko Goldstein, mr. Ljiljana Joji─ç (glavna urednica), prof. dr. Ranko Matasovi─ç (glavni urednik) i prof. dr. Ivo Pranjkovi─ç. Ocjenjiva─Źi (recenzenti) su bili prof. dr. August Kova─Źec, prof. dr. Marko Samar─Ĺija i prof. dr. Josip Sili─ç.

 

NE┼áTO ZA RAZONODU   (11.08.2011.)

Tko koga kopira?

Nedavno vjen─Źanje u britanskoj kraljevskoj ku─çi bio je do┼żivljaj godine. Kraljevstva o─Źito jo┼í uvijek imaju svoju privla─Źnost i zaokupljaju ljude na razli─Źite na─Źine.

Tako smo nedavno primili slikovnu poruku s naslovom "Look familiar ???"

Izgledaju li uistinu kao da su iz iste obitelji ili tu ipak netko nekoga imitira, i tko koga, odlu─Źite sami.

 

CRO PROTIV YU   (11.08.2011.)

Nakon neuspje┼ínoga poku┼íaja spa┼íavanja Jugoslavije "ekonomskim reformama" Ante Markovi─ça i pu─Źisti─Źkim neostvarenim kombinacijama vrha tzv. JNA u drugoj polovici 8o-tih godina pro┼íloga stolje─ça - potpomaganih izda┼ínim nov─Źanim sredstvima Zapada - do┼ílo je ipak do raspada te umjetne tvorevine.

Srbi(janci) i Hrvati do─Źekali su taj dan duboko podijeljeni unutar svog nacionalnog bi─ça. Oko 2,3 milijuna "Jugoslavena" , ve─çinom zastupljena i dobro dru┼ítveno, gospodarski i politi─Źki pozicionirana kod ova dva naroda , nisu ┼żeljeli prihvatiti raspad voljene im dr┼żave te su odmah zapo─Źeli radom na ponovnom ujedinjenju.

U tom su djelovanju potpomagani izvana, prije svega od Britanaca, ─Źiji je konstantan interes - odr┼żavanje vlastitog monopola nadzora i upravljanja na podru─Źju JI Europe onemogu─çuju─çi tako i najmanji utjecaj svojih povijesnih kontrahenata, Nijemaca i Rusa. A da bi to mogli lak┼íe odraditi nu┼żno je taj prostor u ┼íto je mogu─çe ve─çoj mjeri teritorijalno objediniti, ucjeloviti.

 

EMIL ─îI─ć GOVORI ZA INTERNET RADIO SHOW - GLOBALNI KAOS   (10.08.2011.)

Poslušajte gospodina Čića i što misli o hrvatskoj politici.

Globalni Kaos - Iz masonskog lonca 8.8.2011 - 1. dio

Globalni kaos - Iz masonskog lonca - 2. dio

Iz knjige "Povijest hrvatskih neprijatelja" gospodina Čića donosimo jedan esej na temu "Novog svjetskog poredka" i zašto Hrvatska predstavlja smetnju.

 

PUPOVCU JE DOPU┼áTENO CIPELARENJE HRVATSKE, JER VLADU DR┼ŻI U ┼áACI    (10.08.2011.)

Danas kada gledamo kako Vlada ekspresno ispunjava srpske ┼żelje, vidimo ┼íto im je Sanader sve obe─çao

Tko je pravi gazda u Banskim dvorima? Jadranka Kosor? Ili prije Milorad Pupovac? Naime, to kako SDSS na ─Źelu s Pupovcem prkosi Kosorici, to kako uspijeva iz nje izvu─çi sve beneficije koje po┼żeli, to kako vje┼íto ucjenjuje i ishodi sve ┼íto ┼żeli bez obzira radilo se o spomeniku ─Źetni─Źko-partizanskom divljanju po Bori─Źevcu ili o povratku stanarskih prava, ┼íto je odbijao ─Źak i kleptoman iz Salzburga, to sve skupa fascinira.

Pupovac je neobi─Źno vje┼ít tehnolog vlasti, no ustupcima koje tra┼żi i koje je dobio, pomirenje izvodi po modelu "krivog srastanja". Nitko se nije usudio staviti 1945. u vladu dva rashodovana ministra NDH, Pupovac je pak legalizirao i Stanimirovi─ça i Gajicu! I ta povijesna gre┼íka Sanadera, odvela je kola u krivom smjeru: pomirenje se nije radilo sa Srbima koji su branili ovu zemlju, s onih 6 posto Srba ┼íto su bili u Vukovaru na pravoj strani, ve─ç s rashodovanim marti─çevcima. Tek danas, kad gledamo kako Vlada ekspresno ispunjava srpske ┼żelje, vidimo ┼íto im je sve Sanader obe─çao, ali kleptomana iz Salzburga Pupovac nije poni┼żavao.

 

KARDINALE, HVALJEN ISUS I MAFIJA    (09.08.2011.)

Tko imalo poznaje situaciju u Vatikanu, posebno u Dr┼żavnom tajni┼ítvu, kojim vlada talijanski kardinal Bertone, te┼íko ─çe progutati foru da je slu─Źaj Dajle i zemlji┼íta u Istri tek "unutarcrkveno pitanje".


Naivno je odvojiti funkcioniranje Bertoneovog Dr┼żavnog tajni┼ítva od talijanske politike i njezinih interesa. Ono ┼íto su visoki talijanski prelati zamjerali Ivanu Pavlu II., Poljaku, jest slabljenje talijanskih lobija u Vatikanu procesom internacionalizacije vatikanske kurije.


Vidjev┼íi kako Wojtyla na mnoga mjesta dovodi "strance", jedan se na┼í talijanski izvor po┼żalio ovako: "To nije dobro od strane Pape, jer stranci, netalijani u Kuriji, nisu sposobni kontrolirati odnose s talijanskom politikom, niti poznaju ljude, niti njezino funkcioniranje."

 

PUHOVSKI BLAMA┼ŻA - HAAG OTKRIO DA HHO NIJE OVOIO ISTINU     (09.08.2011.)

Što je Hrvatski helsinški odbor (HHO)?

Je li to grupa hrabrih boraca za ljudska prava koji, unato─Ź napadima i uz veliki osobni rizik, jedino nastoje obznaniti istinu o nepravdama, diskriminaciji i zlo─Źinima koji bi ina─Źe ostali neotkriveni? Ili se pak radi o ne─Źem drugom? To─Źan odgovor: radi se o ne─Źem drugom.

U Hrvatskoj su mnogi bili skepti─Źni prema izvje┼í─çima i stavovima HHO-a od samog njegova osnutka. Tome je pridonijela i ─Źinjenica da su se me─Ĺu osniva─Źima i ─Źelnicima tog odbora za za┼ítitu ljudskih prava na┼íli i neki koji su, paradoksalno, prije sudjelovali u najodioznijim oblicima komunisti─Źke represije.

 

SVE ZA EU, HRVATSKU BUDZA┼áTO!  (08.08.2011.)

Poglavar crkve, ─Źimbenika u domoljubnim te┼żnjama, u koju je narod uvijek imao najve─çe povjerenje, otpisao je domovinu

Ponedjeljak 1. kolovoza

Kad se neki hrvatski zna─Źalnici na─Ĺu pred dvojbom: kome i─çi na ruku - svjetskim sredi┼ítima mo─çi, svome nov─Źaniku ili svojoj karijeri na jednoj ili domovini na drugoj strani, rje┼íavaju je vrlo lako. Otpisuju domovinu.
U─Źinio je to i kardinal Josip Bozani─ç koji je kao ─Źlan tro─Źlane vatikanske komisije potpisao odluku da se samostan i samostansko zemlji┼íte u Dajli u Istri "vrati" talijanskim benediktincima iz Praglie. I pazite, u─Źinio je to prvi ─Źovjek Crkve u Hrvatskoj, Crkve koja je desetlje─çima bila i simbol, i uzdanlca, i jedan od presudnih ─Źimbenika u domoljubnim te┼żnjama i u borbi za samostalnu Hrvataku, Crkve u koju je narod uvijek imao najve─çe povjerenje.

 

PROMOCIJA RAZNIH AKTIVNOSTI RATNIH VETERANA I PREZENTACIJA ─îASOPISA 'VETERANI'   (08.08.2011.)

UMAG - Hrvatski ratni veterani sa svojim projektom "Ratnici u miru" po prvi puta nastupili su na izlo┼żbi i promociji raznih aktivnosti hrvatskih branitelja u sklopu obilje┼żavanja 16 godina nakon pobjedni─Źke Oluje u Umagu 04. kolovoza. Povod ovoj izlo┼żbi ┼íto ju je organizirala uma┼íka Udruga HVIDR-a uz podr┼íku Grada Umaga, PP Umag, UHRV BB┼Ż i Zadruge 154. Brigade koja se odr┼żala u atriju Otvorenog u─Źili┼íta Umag bio je Dan Pobjede i Domovinske zahvalnosti.

Na slici gradona─Źelnik Bassanese i Nenad ┼áantalab s 1. brojem Veterana

 

ISTINA, PRAVDA I MORAL NA HAA┼áKOME SUDU PRETVORENI U RUGLO   (07.08.2011.)

Kako je sudac Alphons Orie pretvorio Haaški sud u komediju

Haa┼íki sud ovih je dana potiho i iznenada pustio iz svojih zatvora vukovarskog krvnika Veselina ┼áljivan─Źanina nakon ┼íto je ovaj izdr┼żao dvije tre─çine ionako preniske desetogodi┼ínje zatvorske kazne.

 

DA SE NE ZABORAVI - IZ POVIJESTI HKZ   (07.08.2011.)

Quo Vadis Zajednico? Ili Hrvat protiv Hrvata (1.)

Ove DO izlaze sa ogromnim zaka┼ínjenjem. Razlog tom ka┼ínjenju nije nedostatak dobre volje redakcije, nego pomanjkanje financijskih sredstava s jedne strane i okolnosti u kojima se nalazi HKZ s druge strane. Koliko su te okolnosti opravdavaju─çe, neka dobronamjerni ─Źitatelj prosudi sam na osnovu ove kronologije.

Zgradu HKZ-e potresaju ve─ç niz godina poreme─çaji, koji su od ovogodi┼ínjeg Sabora poprimili takve razmjere da ugro┼żavaju i same temelje ove ve─ç 27 godina stare gra─Ĺevine. Nema sumnje, to znaju ve─ç i vrapci na krovu, razdor u HKZ-i poprimio je ove godine kriti─Źne razmjere, koji prijete da se ta udruga - koja bez sumnje na osnovu usmjerenja i tradicije ima najvi┼íe prava na epitet Udruge svih Hrvata u ┼ávicarskoj - svede na debatni klub od kojih nekoliko desetaka ─Źlanova. Jedna strana, koja o─Źito ima dobru financijsku podlogu, ponovo je objavila svoje vi─Ĺenje tog problema u svojim "Malim DO".

 

HRVATSKA KAO NASLIJE─ÉE HRVATIMA   (06.08.2011.)

HRVATSKU UNAPRIJEDITI A NE RASPRODATI

Hrvatsku smo naslijedili od na┼íih pradjedova, dobili smo svoje kao potomci Hrvata. Naslijedili smo i zato ┼íto su i u olujama uspjeli sa─Źuvati za nas i zemaljske uvjete ┼żivotu. Dakle, Hrvatske zemlje imamo kao naslije─Ĺe, tj. uvjete ┼żivotu, da dalje kao narod ┼żivimo i ┼żivljenjem, tj. ┼żrtvovanjem unaprijedimo te predamo svojim potomcima, i zato djedovinu, temelje svoje ne smijemo rasprodati. Danas, nesvjesno, Hrvati olako rasprodaju zemaljskE kao i duhovne vrijednosti, ne znaju da tko ne radi i ne ┼żivi, pa zato ne treba i nema budu─çnosti ┼íto se odabire po vlastitoj volji, a to se adekvatno poka┼że.

 

NOVA IZDAJA GENERALA ANTE GOTOVINE    (06.08.2011.)

Nema nikakve dvojbe da obrane generala Gotovine i Marka─Źa u osporavanju neargumentirane, nepravedne i neljudske presude moraju dokazati da nije postojao udru┼żeni zlo─Źina─Źki pothvat i da generali Ante Gotovina i Mladen Marka─Ź nisu bili sudionici udru┼żenog zlo─Źina─Źkog pothvata. Ako nema udru┼żenog zlo─Źina─Źkog pothvata, onda Oluja nije bila udru┼żeni zlo─Źina─Źki pothvat s ciljem etni─Źkog ─Źi┼í─çenja Srba, onda nema ni krivnje generala Gotovine i Marka─Źa za pojedina─Źne zlo─Źine koji su se dogodili u Oluji i poslije Oluje.

 

DAN PONOSA I SLAVE, 5. KOLOVOZA    (05.08.2011.)

┼ŻELIMO VAM SRETAN DAN DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DAN HRVATSKIH BRANITELJA!

Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, te Dana hrvatskih branitelja na Trgu dr. Ante Star─Źevi─ça u Kninu otkriven je spomenik "Hrvatska pobjeda Oluja 95." Spomenik su otkrila djeca poginulih hrvatskih branitelja.

Na otkrivanju spomenika govorili su najvi┼íi hrvatski du┼żnosnici, a Ivo Josipovi─ç se nije mogao suzdr┼żati od prozivanja za navodne zlo─Źine, ratno profiterstvo ....

 

PROGLAS PREDSJEDNIKA DR. FRANJE TU─ÉMAN KRAJINSKIM SRBIMA    (05.08.2011.)

Ka┼żu Srbi: "Nikada ne ─çemo zaboraviti onu stra┼ínu kolonu prognanika od Knina do Beograda koja trajno svjedo─Źi o velikom i neka┼żnjenom zlo─Źinu", misle─çi pritom na vojno-redarstvenu akcije "Oluja" kojom je 5. kolovoza 1995. godine oslobo─Ĺen najve─çi dio teritorija koji je do tada bio pod srpskom okupacijom.

Treba usporediti slike prognanih Vukovaraca, koji su, s pokojom plasti─Źnom vre─çicom u ruci, prisilno napu┼ítali svoj grad kora─Źaju─çi ulicama prepunih cigala i betona razru┼íenih ku─ça, s onima koje prikazuju kolone Srba koji napu┼ítaju Hrvatsku, ne pje┼íice kroz ru┼íevine grada, nego u autima, kamionima, traktorima prepunih stvari, od kojih su mnoge prije toga bile vlasni┼ítvo izgnanih ili ubijenih Hrvata.


Hrvati su bili istjerani, Srbi su dobrovoljno otišli jer im je tako naredilo njihovo vodstvo.
Hrvate Vukovara i mnogih drugih gradova i naselja nitko od Srba nije pozivao na ostanak, naprotiv, nasilno ih se otjeralo, osim onih koje su prije toga skratili za glavu i negdje "za─Źeprkali" u nekoj masovnoj grobnici, tako da im se ni danas nezna trag.

Predsjednik Tu─Ĺman je pozivao Srbe na ostanak. Hrvatski radio je svakih sat vremena prenosio poziv predsjednika Tu─Ĺmana, ali oni nisu ┼żeljeli ostati i ┼żivjeti zajedno s Hrvatima. Svoj odlazak nazivaju "egzodusom", a kako bi se onda trebao nazvati hod Vukovaraca kroz ru┼íevine?

 

GR─îKA GUBI SUVERENOST    (04.08.2011.)

Ministri financija Eurogrupe odobrili su isplatu petog kreditnog obroka (tran┼íe) Gr─Źkoj u iznosu od 12 milijardi eura i obe─çali daljnje tran┼íe. Cjelokupni financijski paket podr┼íke ima volumen od 110 milijardi eura. Internacionalni monetarni fond (IMF) predvi─Ĺa da ─çe Gr─Źkoj biti potrebna i daljnja pomo─ç u iznosu od 120 milijardi eura, koji ─çe biti djelomi─Źno pokriven prihodom iz privatizacije.

Cijena tih kredita je masivno ograni─Źenje prava Gr─Źke na samoodre─Ĺenje, izjavio je to ┼íef Eurogrupe Jean-Claude Juncker u intervjuu za ─Źasopis "Focus". Tehni─Źki stru─Źnjaci EU Komisije i ─Źlanica Unije pru┼żiti ─çe Gr─Źkoj podr┼íku u provedbi mjera ┼ítednje i privatizacije! Drugim rije─Źima, tancati ─çe te kako mi sviramo.

 

RASPODJELA ┼áAKOM, KAPOM I NIKAKO    (04.08.2011.)

Jadranki Kosor: Smatrate li ispravnom takvu raspodjelu nov─Źanih sredstava za informiranje manjina u odnosu na demografsko stanje hrvatskog naroda?

Kada jedan hrvatski domoljubni medij obilje┼żava okrugli broj svog izdanja treba ─Źestitati uredni┼ítvu na uspje┼ínosti. Kada jedan hrvatski domoljubni medij uspije bez dr┼żavnih poticaja ili zna─Źajnijih izvora gospodarskih oglasa izdr┼żati 100 brojeva objave, treba skinuti kapu i pokloniti se uredni┼ítvu na izdr┼żljivosti. No kada Glasilo za demografsku obnovu i duhovni preporod te domoljubni i dr┼żavotvorni odgoj Hrvata - NAROD najavi 200. broj izlaska iz tiska, treba se ozbiljno zamisliti kako su uop─çe uspjeli dogurati do te brojke.

 

PRIJEDLOG ZAKONA O ODNOSIMA RH S HRVATIMA IZVAN HRVATSKE    (03.08.2011.)

Poštovani,

na prijedlog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske donijela je Strategiju o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, te je u Saboru provedena rasprava o Zakonu o Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Molim Vas distribuirajte ove dokumente sa svim našim ljudima koji imaju interesa te nam pošaljite svoje primjedbe i prijedloge.

Unaprijed zahvaljuje Ivan Bagari─ç,

predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

 

IMA LI UOP─ćE BITNE RAZLIKE IZME─ÉU MESI─ćA I SANADERA?    (03.08.2011.)

Svojedobna fascinacija bira─Źkog tijela politi─Źatima poput Mesi─ça i Sanadera, pod ─Źijim vo─Ĺenjem je dr┼żava srozana na dno, pokazuje se kao jedna od najporaznijih politi─Źkih ─Źinjenica. Dok oni koji su ih slavili i birali, a sli─Źne prototipove biraju i slave i danas, ne prepoznaju vlastitu politi─Źku, moralnu ili barem metafizi─Źku odgovornost, te┼íko da ─çe u Hrvatskoj po─Źeti cvjetati nekakve ru┼że.

Nakon ┼íto je uhi─çen, zapovjednik kopnene vojske u HV-u general Mladen Kruljac istra┼żnom je sucu navodno rekao da ─çe, ako ga ne za┼ítiti biv┼íi predsjednik Stjepan Mesi─ç, sve re─çi: po ─Źijim je nalozima radio, pa i po nalozima Stjepana Mesi─ça. Uhi─çen je, pritvoren i osunmji─Źen da je u malverzacijama sa zemlji┼ítem o┼ítetio dr┼żavu za milijunske iznose.

 

DA SE NE ZABORAVI - IZ POVIJESTI HKZ    (02.08.2011.)

Nakon ┼íto su tu┼żitelji Hrvatske kulturne zajednice izgubili proces, smatrali smo da je pri─Źa zavr┼íena. Me─Ĺutim, nismo ra─Źunali na osvetni─Źko pona┼íanje pojedinaca, koji se ne mogu pomiriti s ─Źinjenicom da su gubitnici.

Tako gsp. Nui─ç sa svojim pomaga─Źima i nadalje ─Źini sve ┼íto mo┼że kako bi na┼íkodio na┼íoj udruzi, te je u Matici br. 6/2001. zajedno sa gsp. Radjom objavio ─Źlanak pod naslovom "HKZ pred rasulom". S obzirom da taj naslov nije ni┼íta drugo nego puka neostvarena ┼żelja g. Nui─ça, odlu─Źili smo objaviti na┼í odgovor na njegov ─Źlanak.

 

DA SE NE ZABORAVI - IZ POVIJESTI HKZ    (02.08.2011.)

─îLANAK TIHOMIRA NUI─ćA OBJAVLJEN U ─îASOPISU MATICA BROJ 6/2001.

Donosimo jedan od mnogobrojnih napada na na┼íu udrugu, ovaj je iza┼íao iz pera Tihomira Nui─ça, a objavila ga je Hrvatska matica iseljenika u svome mjese─Źniku MATICA.

Na┼í odgovor nisu bili spremni objaviti, pro─Źitajte ga ovdje "Lo┼íi gubitnici"

 

720. RO─ÉENDAN ┼áVICARSKE   (01.08.2011.)

1. kolovoz ┼ívicarski je Dana dr┼żavnosti

Autorice ─Źlanka "Koliko je velika ┼ávicarska" u tjedniku "┼ávicarska obitelj", Julie Bodenmann i Gabriela Meile, prolistale su statistike i napravile karte, te do┼íle do nedvojbenih rezultata: u usporedbi s Europom unijom, ┼ávicarska je na mnogim poljima prerasla samu sebe.

 

 

Naslovna,

60,59,58,57,56,55,54,53,52,51,50,49,48,47,46,45,44,43,42,41,40,39,38,37,36,35,34,33,32,31,

Sve HKZ web stranice

94907

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU