Quo Vadis Zajednico ? Ili Hrvat protiv Hrvata (2.)

Fiat justitia, pereat mundus (das Recht gilt, auch wenn die Welt darüber zugrunde geht).
In diesem charakteristischen Ausspruch der Jurisprudenz liegt gewiss kein Funke von Güte und selbst nicht von Weisheit. Ludwig Feuerbach

Fiat justitia, pereat mundus (pravo vrijedi, pa i ako pri tome svijet propadne). U ovoj karakterističnoj izreci pravosuđa nema ni tračka dobrote, a kamoli mudrosti. Ludwig Feuerbach

Ova izreka poznatog filozofa primjenjena na naš mali svijet HKZ-e glasila bi otprilike ovako: tjerajmo pravdu pod svaku cijenu, pa i ako pri tome HKZ propadne. I stvarno, da kažem unaprijed, tjera se mak na konac i plaća ogromna materijalna cijena, o ugledu HKZ-e, a time i Hrvata opčenito u Švicarskoj da i ne govorimo. Ali vratimo se na početak.

Predsjednička prisega 1992. godine izvorno je glasila:

"Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno na korist svih hrvatskih državljana, da ću se držati Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske, zalagati se za očuvanje nezavisnosti, opstojnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske te da ću činiti sve da se osigura redovno djelovanje svih tijela državne vlasti."

DVIJE POLITIČKE KRIVOTVORINE U HRVATSKOME ENCIKLOPEDIJSKOM RJEČNIKU

Godine 2002. dotiskan je i predstavljen jednosveščani Hrvatski enciklopedijski rječnik (HER) u izdanju Novoga libera iz Zagreba. Rječnik sadrži preko sto tisuća riječi (110.000) hrvatskoga jezika. Uređivački odbor činili su prof. dr. Vladimir Anić, dr. Dunja Brozović Roncević, Ljiljana Cikota, prof. dr. Ivo Goldstein, Slavko Goldstein, mr. Ljiljana Jojić (glavna urednica), prof. dr. Ranko Matasović (glavni urednik) i prof. dr. Ivo Pranjković. Ocjenjivači (recenzenti) su bili prof. dr. August Kovačec, prof. dr. Marko Samarđija i prof. dr. Josip Silić.

Poslušajte gospodina Čića i što misli o hrvatskoj politici.

Globalni Kaos - Iz masonskog lonca 8.8.2011 - 1. dio

Globalni kaos - Iz masonskog lonca - 2. dio

Iz knjige "Povijest hrvatskih neprijatelja" gospodina Čića donosimo jedan esej na temu "Novog svjetskog poredka" i zašto Hrvatska predstavlja smetnju.

Quo Vadis Zajednico? Ili Hrvat protiv Hrvata (1.)

Ove DO izlaze sa ogromnim zakašnjenjem. Razlog tom kašnjenju nije nedostatak dobre volje redakcije, nego pomanjkanje financijskih sredstava s jedne strane i okolnosti u kojima se nalazi HKZ s druge strane. Koliko su te okolnosti opravdavajuće, neka dobronamjerni čitatelj prosudi sam na osnovu ove kronologije.

Zgradu HKZ-e potresaju već niz godina poremećaji, koji su od ovogodišnjeg Sabora poprimili takve razmjere da ugrožavaju i same temelje ove već 27 godina stare građevine. Nema sumnje, to znaju već i vrapci na krovu, razdor u HKZ-i poprimio je ove godine kritične razmjere, koji prijete da se ta udruga - koja bez sumnje na osnovu usmjerenja i tradicije ima najviše prava na epitet Udruge svih Hrvata u Švicarskoj - svede na debatni klub od kojih nekoliko desetaka članova. Jedna strana, koja očito ima dobru financijsku podlogu, ponovo je objavila svoje viđenje tog problema u svojim "Malim DO".

Nema nikakve dvojbe da obrane generala Gotovine i Markača u osporavanju neargumentirane, nepravedne i neljudske presude moraju dokazati da nije postojao udruženi zločinački pothvat i da generali Ante Gotovina i Mladen Markač nisu bili sudionici udruženog zločinačkog pothvata. Ako nema udruženog zločinačkog pothvata, onda Oluja nije bila udruženi zločinački pothvat s ciljem etničkog čišćenja Srba, onda nema ni krivnje generala Gotovine i Markača za pojedinačne zločine koji su se dogodili u Oluji i poslije Oluje.

Kažu Srbi: "Nikada ne ćemo zaboraviti onu strašnu kolonu prognanika od Knina do Beograda koja trajno svjedoči o velikom i nekažnjenom zločinu", misleći pritom na vojno-redarstvenu akcije "Oluja" kojom je 5. kolovoza 1995. godine oslobođen najveći dio teritorija koji je do tada bio pod srpskom okupacijom.

Treba usporediti slike prognanih Vukovaraca, koji su, s pokojom plastičnom vrećicom u ruci, prisilno napuštali svoj grad koračajući ulicama prepunih cigala i betona razrušenih kuća, s onima koje prikazuju kolone Srba koji napuštaju Hrvatsku, ne pješice kroz ruševine grada, nego u autima, kamionima, traktorima prepunih stvari, od kojih su mnoge prije toga bile vlasništvo izgnanih ili ubijenih Hrvata.

Hrvati su bili istjerani, Srbi su dobrovoljno otišli jer im je tako naredilo njihovo vodstvo.
Hrvate Vukovara i mnogih drugih gradova i naselja nitko od Srba nije pozivao na ostanak, naprotiv, nasilno ih se otjeralo, osim onih koje su prije toga skratili za glavu i negdje "začeprkali" u nekoj masovnoj grobnici, tako da im se ni danas nezna trag.

Predsjednik Tuđman je pozivao Srbe na ostanak. Hrvatski radio je svakih sat vremena prenosio poziv predsjednika Tuđmana, ali oni nisu željeli ostati i živjeti zajedno s Hrvatima. Svoj odlazak nazivaju "egzodusom", a kako bi se onda trebao nazvati hod Vukovaraca kroz ruševine?

Nakon što su tužitelji Hrvatske kulturne zajednice izgubili proces, smatrali smo da je priča završena. Međutim, nismo računali na osvetničko ponašanje pojedinaca, koji se ne mogu pomiriti s činjenicom da su gubitnici.

Tako gsp. Nuić sa svojim pomagačima i nadalje čini sve što može kako bi naškodio našoj udruzi, te je u Matici br. 6/2001. zajedno sa gsp. Radjom objavio članak pod naslovom "HKZ pred rasulom". S obzirom da taj naslov nije ništa drugo nego puka neostvarena želja g. Nuića, odlučili smo objaviti naš odgovor na njegov članak.

ČLANAK TIHOMIRA NUIĆA OBJAVLJEN U ČASOPISU MATICA BROJ 6/2001.

Donosimo jedan od mnogobrojnih napada na našu udrugu, ovaj je izašao iz pera Tihomira Nuića, a objavila ga je Hrvatska matica iseljenika u svome mjesečniku MATICA.

Naš odgovor nisu bili spremni objaviti, pročitajte ga ovdje "Loši gubitnici"

1. kolovoz švicarski je Dana državnosti

Autorice članka "Koliko je velika Švicarska" u tjedniku "Švicarska obitelj", Julie Bodenmann i Gabriela Meile, prolistale su statistike i napravile karte, te došle do nedvojbenih rezultata: u usporedbi s Europom unijom, Švicarska je na mnogim poljima prerasla samu sebe.