Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

NAJAVA  /   PODSJETNIK

 

      Internacionalni likovni i literarni natje─Źaj za djecu - prijava do kraja velja─Źe 2012.

     NAJ─îITANIJI PRILOZI           MI┼áLJENJA O EUROPSKOJ UNIJI          IZBORI ZA HRVATSKI SABOR

MEDIJIMA (VI┼áE NE) VJERUJEMO!?     (15.11.2011.)

Jednak pristup medijima i nepristran tretman i opho─Ĺenje u izvje┼ítavanju o svakom kandidatu i o svakoj stranci preduvjet je slobodnih i po┼ítenih izbora

Predizborno je vrijeme i mediji su po─Źeli puhati u rogove. Voljeli bismo kada bi to radili kao profesionalci. Glazba koja se ─Źuje, dakako, sukladno ulozi i funkciji medija nije orkestralno skladna ve─ç je vi┼íe kakofonijska. Ljep┼íe se note sviraju u prilog onima koje pojedini mediji favoriziraju. Opet, sukladno ulozi i funkciji medija, to je i o─Źekivana vrsta glazbe, bez obzira ┼íto mislili o izvo─Ĺa─Źima ili sakrivenim dirigentima.

No, nama, budu─çim bira─Źima u tom se kontekstu postavlja niz pitanja. Prema nekima, ─Źak sudbinskih. Prema drugima, ne ba┼í: jer, dok se svi bavimo politikom i politi─Źarima, te razmi┼íljamo kome dati glas na sljede─çim parlamentarnim izborima kako bi nam svima bilo bolje pod boljim upravlja─Źkim politi─Źkim kadrom, mediji se i dalje bave nekim drugim stvarima, ponajprije zabavom.

NEMIRI U SVIJETU I HRVATSKA SITUACIJA     (14.11.2011.)

Povijesni trenutak u kojem se nalaze Hrvati nije bolan samo za Hrvate: vidimo kako su nam rasprodali Domovinu, svjesni smo da nas vladaju─ça garnitura uvla─Źi u Europske integracije protiv na┼íe volje, unato─Ź na┼íe ┼żelje te prije i unato─Ź nacionalnog referenduma, ali isto tako vidimo kako se cijeli svijet trese u nemirima prosvjedima i ratovima.

Novi svjetski poredak i Gospodari kaosa dobro su izmanipulirali narode i pokrenuli su procese slamanja identiteta, nacija i ekonomija na njima ┼żeljen i primjeren na─Źin. ┼Żestoki prosvjedi ove su se godine (pa i prije) prolomili u Europi: u Gr─Źkoj, Italiji, ┼ápanjolskoj, kod nas i mnogim drugim zemljama, a kona─Źno i u samom Izraelu.

VLAST USMENOG BEZAKONJA      (13.11.2011.)

117. emisija - TEMA MJESECA - nedjelja 23. listopada 2011.

U dana┼ínjem Evan─Ĺelju zakonoznanac isku┼íava Isusa o najve─çoj zapovijedi u Zakonu. Isus odgovara redoslijedom: "Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim, i svom du┼íom svojom, i svim umom svojim". A odmah zatim govori o drugoj va┼żnoj zapovijedi: "Ljubi svoga bli┼żnjega kao sebe samoga" (Mt 22; 34-40).

SAMI SMO SEBI NAJVE─ćA PRIJETNJA      (12.11.2011.)

Intelektualci su najodgovorniji za te┼íko stanje hrvatskoga dru┼ítva, jer ┼íute i podr┼żavaju neistine i krivotvorine radi nekih osobnih interesa

Provoditelji radikalne detu─Ĺmanizacije i vjerni sluge stranih gospodara kontroliraju najva┼żnije institucije dru┼ítvenoga, kulturnog i politi─Źkoga ┼żivota

"Tko kontrolira pro┼ílost, kontrolira i budu─çnost"  (Aldous Huxley)

MESI─ć: I NEGDJE JE TAJ ─îEK OSTAO....   (11.11.2011.)

Ma nije samo jedan! Bila su mu predana ─Źak dva ─Źeka i to istovremeno. Jedan na 50 tisu─ça dolara, a drugi na 100 tisu─ça dolara!

Ah, Bo┼że, pa tko bi se svega sjetio! Godine ─Źine svoje.

Kad se ne sje─ça onih ─Źekova koji su videom zapisani, kako bi se onda sjetio svih onih drugih, o kojima nema slikovnog i/ili video zapisa!?

NA KOGA SU MISLILI BISKUPI?    (10.11.2011.)

Biskupi nam poru─Źuju - "glasujte za one koji ─çe osuditi komunisti─Źke zlo─Źine"?

Naravno, nisu nikoga imenovali, jer si to ne smiju dozvoliti. Ipak, odluka je olakšana već sami time što je definirano kome ne treba dati glas.

Iz nekoliko aktualnih izjava vodećih ljudi lijeve orjentacije, jasno je: Tito im je idol, a cilj im je "društvo kakvo je zamislio Marx"!

Nazdravlje! Moj glas zasigurno neće dobiti, a vaš?

PORUKA BISKUPA UO─îI IZBORA     (10.11.2011.)

Glasujte za one koji ─çe osuditi komunisti─Źke zlo─Źine

U poslanici hrvatskih biskupima vjernicima za izbore na┼ílo se svega: od referenduma za EU, rada nedjeljom, osude zlo─Źina totalitaristi─Źkih sustava do onog ┼íto je i najbitnije - kriterija pomo─çu kojih ─çe vjernici razli─Źiti koji je kandidat i stranka u skladu s crkvenim naukom.

TVORNICA LA┼ŻI - ZA─îKOMI┼áE 'MORALNE VERTIKALE' IZ EPH     (09.11.2011.)

Lijeva misao je nekada imala nekakve, dodu┼íe diskutabilne, ideale, a zemlje tzv. realnog socijalizma nekakve, dodu┼íe katastrofalne, projekte. Elektrifikacija, industrijalizacija i te stvari. Devastiran pejza┼ż nad kojim dominira tvorni─Źki dimnjak postao je za┼ítitni znak realnog socijalizma. Taj socijalisti─Źki clich├ę poletno su ironizirali potkraj ''samoupravno-socijalisti─Źkog'' eksperimenta pripadnici beogradske novovalne glazbene skupine ''Idoli'' u zaraznom songu ''Malj─Źiki''.

Ironija je uskoro ustuknula pred nekim drugim pjesmama poput one o Slobi, salati i kanibalskim jestvinama. Dru┼że Tito, ┼íto je ostalo? Ni┼íta osim ''hudih jama'' i trga kojemu bi ─Źak i ─îi─Źak mijenjao ime.

IVO BANAC: MESI─ćU, NE FALSIFICIRAJ POVIJEST      (08.11.2011.)

Dru┼ítvo koje je ravnodu┼íno na desetke (mo┼żda i stotine) tisu─ça ┼żrtava komunisti─Źkog partizanskog pokreta i komunisti─Źkog re┼żima, te dr┼żava koja ni┼íta ne poduzima da bi procesuirala odgovorne za te zlo─Źine, ma koliko danas malobrojni i stari oni bili, ne mogu se smatrati zdravim, pravednim, demokratskim ili proeuropskim.

Takvo dru┼ítvo i takva dr┼żava jo┼í uvijek ┼żive u strahu - onom istom strahu ┼íto su komunisti ustanovili svojim terorom, masakrima i represijom.

Ni Vukojevi─çeva komisija ni Crkva nisu istra┼żni organi, a u istra┼żivanju zlo─Źina u ratu i pora─çu ipak je bilo stanovitih uspjeha od pada komunizma. No, ovdje nije rije─Ź o znanstvenom istra┼żivanju nego o otkrivanju zlo─Źina, po mogu─çnosti i po─Źinitelja. Ovdje je metodologija sasvim druga─Źija i ne mo┼że se diskreditirati pozivom na Vicu Vukojevi─ça. Osim toga, mo┼że li policija ignorirati bilo koje prona─Ĺeno mrtvo tijelo? Zar ona po zakonu ne mora istra┼żiti sve okolnosti svake nasilne smrti?

POSTAVLJENI SPOMENICI ┼ŻRTAVA PARTIZANSKOG POKOLJA U GRA─îANIMA     (07.11.2011.)

U subotu 5. studenog u zagreba─Źkom predgra─Ĺu Gra─Źanima, postavljeno je sedam spomen plo─Źa ┼żrtvama partizanskog pokolja u svibnju 1945. godine

U Gra─Źanima je tijekom svibnja 1945. zarobljeno i brutalno pobijeno blizu osam stotina osoba, hrvatskih i njema─Źkih vojnika, ali i mno┼ítvo civila, kako doma─çih Gr─Źanaca tako i komunisti─Źkim vlastima nepo─çudnih Zagrep─Źana.

KUKURIKUIZAM KAO PRIKRIVENI PUHMANIZAM     (07.11.2011.)

Prihva─çanje prava Srbije da legitimno i legalno optu┼żuje branitelje Vukovara za genocid nad Srbima jedna je od najve─çih nacionalnih izdaja

U proteklih dvadeset godina od progla┼íenja Hrvatske kao samostalne i suverene dr┼żave mo─çne snage unutar Hrvatske na razli─Źite na─Źine sustavno su poku┼íavale osporiti Hrvatsku kao suverenu nacionalnu dr┼żavu hrvatskoga naroda i provesti radikalnu detu─Ĺmanizaciju ┼íto je drugo ime za rashrva─çenje Hrvatske.

NA TRAGOVIMA CRNOG ZMAJA      (06.11.2011.)

Osvrt na knjigu "Tko ┼żeli razoriti Crkvu"

U knjizi Mladena Lojki─ça Tko ┼żeli razoriti Crkvu (Vlastita naklada, Zagreb 2011.) sredi┼ínje je pitanje: dr┼żava Bo┼żja ili ─Ĺavolja dr┼żava? To pitanje opstanka posebno je zanimljivo u kontekstu novog (eu)ropstva u koje neodgovorno srljamo. Trajno ─çemo se sukobljavati s Rije─Źju Bo┼żjom i "utopijom kruha i slave" odnosno kultom ─Źovjeka i zlatnog teleta, nagovje┼í─çuje Lojki─ç.

Jo┼í je davno Sveti Aurelije Augustin (354. - 430.), teolog, filozof i biskup, u svom djelu O Dr┼żavi Bo┼żjoj objasnio za┼íto propada Rim - Sveti Grad. On razlikuje dr┼żavu ─Źije je sredi┼íte ─Źovjek u sukobu s Kristovim naukom od Bo┼żje dr┼żave u kojoj je vjera pravi put spoznaje. Prakti─Źki, ukoliko dr┼żava nije u cijelosti utemeljena na Kristovim zakonima, ne mo┼że biti Bo┼żja dr┼żava (str. 27). To je izravno u suprotnosti s novim svjetskim poretkom kojemu je cilj cijeli svijet pretvoriti u jedinstvenu ─Ĺavolju dr┼żavu, upozorava Lojki─ç.

ZAR NAKON IZBORA U PROSINCU: ZBOGOM CROATIO, KUKURIKU YUGO?     (05.11.2011.)

Zar ─çemo dozvoliti da na vlast do─Ĺu ljudi koji na pitanje: "Tito ili Tu─Ĺman?", 'ko iz pu┼íke' spremno odgovaraju: Tito! 'Istraga protiv HDZ-a', po Glavnom dr┼żavnom odvjetniku, pozorno tempirana pred izbore, nije uperena samo protiv te stranke, istraga je to protiv svega ┼íto nosi atribut 'hrvatsko'! Nije to nikakvo ─Źudo, jer i Mladen Baji─ç je, ─Źak i genetski, provjereni kadar biv┼íeg re┼żima u kojem su i Titin gardista Ivo i protivnik 'Deklaracije' Stipe bili odani podanici druga Tite!

Bez obzira na to koliko su pojedinci iz te stranke na ─Źelu s Ivom Sanaderom oplja─Źkali ovu zemlju i izdali svoje najistaknutije branitelje, ┼íto je i neporeciva istina, istraga je to protiv 'pozitivne Tu─Ĺmanove ostav┼ítine' ma kako ona danas bila minorizirana, namjerno marginalizirana i zaboravljena! A to traje sve od 'Ujdurovi─çevog' dolaska na Pantov─Źak kada je ta istraga de facto i zapo─Źela, dodu┼íe ne kao ISTRAGA nego kao IZDAJA nacionalnih interesa nazvana po Stipi detu─Ĺmanizacijom!

Danas slu┼íamo: 'Bravo moj Mladene, Europi smo pokazali da je Hrvatska hram pravde', ponosno je kukuriknuo s Pantov─Źaka vo─Ĺa navija─Źke skupine 'Red Boysa'! Me─Ĺutim, dana┼ínji slogan 'HDZ pod istragom' je ono ┼íto je jo┼í 2000. godine najavio Ivica Ra─Źan ('HDZ je stranka pod istragom', njegove su rije─Źi a jo┼í tamo davne 1990. nazivao ju je 'strankom opasnih namjera').

GLASOVAT ─ćU ZA HDZ!    (05.11.2011.)

Ako se dobro sje─çam, na pro┼íle izbore za Hrvatski sabor nisam i┼íao. Ovaj ─çu put sigurno i─çi i glasovati za HDZ. Ne zanima me je li Mladen Baji─ç optu┼żnicom protiv HDZ-a uklonio i ono malo sumnji da bi Kukuriku koalicija mogla pobijediti, ali kad gledam kako SDP i ostali iz toga saveza u┼żivaju udaraju─çi po protivniku ve─ç sru┼íenom na zemlju, osje─çam da mi je moralna du┼żnost dati glas toj stranci.

Nikad dosad u samostalnoj Hrvatskoj jedan takmac na izborima nije bio u tolikoj prednosti za koju sam nije zaslu┼żan, i nikad dosad jedan takmac nije toliko ra─Źunao na ─Źinjenicu da mu je rival, metafori─Źki i doslovno govore─çi, u lisi─Źinama. Ne zanima me je li Josip Boljkovac uhi─çen zato da se zadovolji glad mogu─çih HDZ-ovih bira─Źa za ka┼żnjavanjem partizanskih ratnih zlo─Źinaca i tako u njihovim o─Źima prikrije namjera da se optu┼żnicom protiv HDZ-a ta stranka uo─Źi izbora oslabi najvi┼íe ┼íto mo┼że. Zanima me samo to da u granicama mo─çi pojedinca koji ide na izbore svojom pasivno┼í─çu ne omogu─çim pobjedu ljudima toliko kompromitiranim da se na izborima ne bi trebali pojaviti. Rije─Ź je ponajprije o kompromitiranosti onih koji su bili na vlasti od 2000. do 2004. godine.

PRETVORBA DRA┼ŻENA BUDI┼áE    (04.11.2011.)

Kako se Budi┼ía od hrvatskog nacionalista preobrazio u Ra─Źanov smokvin list, Josipovi─çeva podupiratelja i branitelja lika i djela Josipa Broza

Dobar sam naslov smislio i, ┼íto se mene ti─Źe, na tome bi moglo i ostati, ali ni urednik ni ─Źitatelji vjerojatno ne bi bili zadovoljni samo naslovom pa ─çu onda tvrdnju iz naslova obrazlo┼żiti. ─îesto ljudi, brane─çi pred sobom i pred drugima jedan krivi odabir, kasnije naprave cijeli niz jo┼í te┼żih pogrje┼íaka. Srljaju─çi tako iz zla u gore, oni vode neku svoju bitku i ─Źude se kako nitko ne razumije koliki su oni pravednici i kolika im se nepravda ─Źini neshva─çanjem njihovih genijalnih namisli. Ta┼ítina ih prije─çi da istini pogledaju u o─Źi, narcisoidnost izokrene i poni┼íti sve dobro ┼íto su neko─ç u─Źinili.

PUPOVAC UCJENJUJE HDZ: MAKNITE ┼áEKSA IZ POLITIKE!     (03.11.2011.)

Da SDP-ova saborska zastupnica Gordana Sobol ple┼íe na ┼ítangi, odavno nije novost. To je njezina stvar, premda je prva asocijacija ples na ┼ítangi zapravo prostitucija. Njezin ples je njezin problem i njezino pravo i budu─çi da je svojedobno pristala na fotografiranje dok se izvijala uz ┼ítangu te sama pozvala novinare i dala im da objave te fotografije, za┼íto bi sada odjednom bila uvreda ako joj HDZ-ovac Vladimir ┼áeks u ┼żustroj raspravi ka┼że: "Dr┼żite se dosljednosti kao ┼ítange oko koje ple┼íete!"

Sve dosad za nju taj famozni ples nije predstavljao nikakvu uvredu, ─Źak se po novinama hvalila kako je ┼áeks simpati─Źno pita s vremena na vrijeme ple┼íe li jo┼í uz ┼ítangu pa se, ┼íto se uvredljivosti ti─Źe, ┼áeks zaista nije trebao ispri─Źavati jer za to nije bilo potrebe.

DOLAZI LI CRVENA HRVATSKA?      (02.11.2011.)

Predizborne politi─Źke borbe u Hrvatskoj se iz dana u dan sve vi┼íe rasplamsavaju

Jedna od tema koja privla─Źi najvi┼íe pozornosti ali i dovodi do me─Ĺusobnih optu┼żbi izme─Ĺu HDZ-a i koalicijskih partnera s jedne strane i Kukuriku koalicije s druge strane svakako je davanje vrlo razli─Źitih odgovora na pitanje postoji li opasnost od crvene Hrvatske?

PREDSJEDNIK IVO JOSIPOVI─ć OPASNO UGRO┼ŻAVA HRVATSKE NACIONALNE INTERESE ┬á ┬á ┬á (01.11.2011.)

Sustavno i kriti─Źki analiziram politiku tre─çeg hrvatskog predsjednika dr. Ive Josipovi─ça, jer stalno daje nove povode koji potvr─Ĺuju da se radi o vrlo opasnoj politici koja prodaje rog pod svije─çu tako da uspijeva, unato─Ź svojoj u mnogo ─Źemu antihrvatskoj politici, odr┼żavati vrlo visoki stupanj popularnosti kod hrvatskog naroda. ─îak ga je jedna skupina intelektualaca nedavno izabrala kao moralni autoritet i moralni uzor iako je vrlo mnogo doga─Ĺaja i argumenata koji potvr─Ĺuju da se ne radi o moralnoj veli─Źini. I najnovije izjave i pona┼íanje predsjednika Josipovi─ça pokazuju da on ne odustaje od svoje politike koja je nanijela dosad, u prvoj godini njegove vladavine, zna─Źajnu ┼ítetu hrvatskim nacionalnim interesima. I najnovija velikosrpska agresija na Hrvatsku, odnosno sustavni poku┼íaji da se Vukovarci od ┼żrtve velikosrpskog genocida pretvore u zlo─Źince koji su izvr┼íili genocid nad Srbima, posljedica je Josipovi─çeve politike.

 

Naslovna, 39,38,37,36,35,34,33,32,31,30,29,28,27,26,25,24,23,22,21,20,19,18,17,16,15,14,13,12,11,10,09,08,07,06,05,04,03,02,01

 

13146

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU