Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

NE ZABORAVITI - KALENDAR  DOGA─ÉANJA

NATJE─îAJ ZA DJECU, TERMIN ZA SLANJE RADOVA: 30. studeni 2010. 

Na adresu: Hrvatska kulturna zajednica, Postfach 5837, 8050 Z├╝rich   

SLU─îAJ MARKO PERKOVI─ć THOMPSON, rezultat HKZ prosvjeda i ┼żalbe protiv zabrane ulaska u CH  

MRTVI JARAK

  

Mrtvi jarak je strati┼íte nedu┼żnih hrvatskih vojnika i civila pobijenih nakon II. svjetskog rata 1945. godine. Nalazi se u ┼íumi na isto─Źnim obroncima Bilogore, u op─çini Suhopolje, kraj sela Trapinske.

Ovaj jarak se nekad zvao Duboki jarak. Zbog njegove dubine i polo┼żaja izabran je kao pogodno mjesto za masovna smaknu─ça. Dovedeno je vi┼íe kolona i vi┼íe grupa zarobljenika, koji su tu mu─Źeni i ubijani. Tako su nastale najmanje ─Źetiri masovne grobnice.

─îlanovi viroviti─Źke podru┼żnice Dru┼ítva za obilje┼żavanje grobi┼íta izvr┼íili su 2007. godine probno iskapanje na prostoru jedne od ovih masovnih grobnica. Nai┼íli su na posmrtne ostatke ┼żrtava i dijelove vojni─Źke opreme.

                                                                                           05.10.2010.

HRVATSKI OSVRTI

  

Uz ve─ç najavljene knjige gospodina Damira Borov─çaka, Vjera u sjeni politike, posjetitelji ─çe mo─çi kupiti i knjigu Hrvatski osvrti. O ─Źemu se radi, autor je opisao u uvodu, pa pro─Źitajmo:

U V O D

U svom publicisti─Źkom radu susretao sam se s mnogim knjigama. Kad su me vrijedne misli i sadr┼żaji potaknuli, razmi┼íljao sam kako na korisnu knjigu skrenuti pozornost ostalih ─Źitatelja. Stoga sam po─Źeo pisati osvrte koji su objavljivani na internetskim i tiskanim stranicama raznih glasila. Osim pisanja osvrta, nekim sam autorima bio nakladnik, u nekim je knjigama tiskan moj (uredni─Źki) osvrt, te sam vi┼íe knjiga javno predstavljao. Tako se sadr┼żaj za Hrvatske osvrte prikupljao spontano tijekom vi┼íe godina. Hrvatski osvrti su dakle moja razmi┼íljanja o radu 19 idejno bliskih doma─çih i stranih autora, o 26 njihovih knji┼żnih naslova, odabranih i svrstanih kronolo┼íkim redoslijedom. Sve te knjige procjenjujem kao vrijedne pozornosti hrvatskih ─Źitatelja, a posebice mla─Ĺih, dok ─çe neke biti pou─Źne i budu─çim nara┼ítajima.

Većina tih autora posve je zanemarena u hrvatskoj javnosti, jer sinekure javnih medija i hrvatskih institucija namjerno zanemaruju ljude koji brane nacionalnu istinu, slobodu i tradicionalne kršćanske vrijednosti, suprotstavljajući se neoliberalnim nametanjima.

Predstavljanje knjige   Vjera u sjeni politike

                                                                                           04.10.2010.

MIMOHOD POBJEDNIKA

  

Dragi prijatelji i ─Źlanovi udruge, hvala svima koji 15 godina za redom pratite na┼í projekt "Mimohod pobjednika". Ovogodi┼ínji "Mimohod Barutana" rezultat je rada grada Bjelovara i njegovih stru─Źnih slu┼żbi i odbora. Hvala im na ulo┼żenom trudu i u budu─çe o─Źekujemo jo┼í bolju organizaciju.

Projekt UHDDR-a "Mimohod pobjedinika" ovime ne prestaje, snaga i ┼żelja za bolje sutra uskoro ─çe u sklopu ovog projekta donesti nove doga┼íaje okrenute mladima u suradnji sa ponovo aktiviranom Udrugom hrvatski ratni veterani BB┼Ż.

U privitku nekioliko fotografija sa mimohoda i kratak tekst.

S po┼ítovanjem, ─Źlanovi predsjedni┼ítva UHDDR, BB┼Ż i predsjedni┼ítva UHRV BB┼Ż.

                                                                                           04.10.2010.

U O─îEKIVANJU PRESUDA U HAAGU

  

U ponedjeljak, 27. rujna 2010., u prostorijama Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova, Hrvatske bratske zajednice 4, s po─Źetkom u 19,00 sati odr┼żana je tribina Hrvatskoga kulturnog vije─ça pod nazivom "U o─Źekivanju presuda u Haagu".

Sudionici na tribini bili su Milan Vukovi─ç dr. iur., Mate Kova─Źevi─ç - novinar, dr. Mile Bogovi─ç, gospi─çko-senjski biskup i ─Źlan Upravnog odbora HKV-a, Edward Yambrusic, odvjetnik i Hrvoje Hitrec, knji┼żevnik i predsjednik HKV-a.

Mate Kova─Źevi─ç je predstavio dvosve┼í─Źani zbornika radova "Haa┼íki sud, Zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat, ┼áto je to?"

(Zbornik izlaganja sa stru─Źno-znanstvenih skupova u Zagrebu od 9. lipnja 2006., 8. prosinca 2006., 8. lipnja 2007., 7. prosinca 2007., 6. lipnja 2008., 5. prosinca 2008., 5. lipnja 2009. i 4. prosinca 2009., Hrvatsko kulturno vije─çe, Zagreb, 2010.)

HKZ je 11. i 12.10.2008. u Z├╝richu, Dullikenu i Solothurnu organizirala tribinu "Hrvatska u Haagu"┬á i imala zadovoljstvo ugostiti ─Źlanove Hrvatskog kulturnog vije─ça, predsjednika Hrvoja Hitreca, gospodina Miroslava Tu─Ĺmana i Matu Kova─Źevi─ça. Vi┼íe ovdje ┬á "Hrvatska u Haagu"

                                                                                           03.10.2010.

DRUGA ZABAVNA VE─îER FOLKLORNE SKUPINE "POSAVSKI DRAGULJI-WALLIS"

  

18.09.2010 god. po drugi puta su roditelji ─Źlanova skupine Posavski Dragulji -Wallis organizirali hrvatsku zabavu.

Zabava je odr┼żna u dvorani crkve u Glisu, koja je bila popunjena do zadnjeg mjesta. Osim hrvatskih gostiju mogao se uo─Źiti i znatan broj ┼ávicaraca, zato su Sara i Marija ─Źitale pozdravni govor i na njema─Źkom jeziku.

Stipo Bo┼żi─ç i njegov band su svojom glazbom napravili tako ugodnu i zabavnu atmosferu te ve─Źeri, da samo nekolicina posjetitelja nije plesala. Ugodno me iznenadila mnogobrojna prisutnost na┼íih mladih, koji su skoro cijele ve─Źeri plesali.

Nastup folklorne skupine "Posavski dragulji -Wallis" je uljep┼íao svojim nasupom cijeli program te ve─Źeri.

                                                                                           03.10.2010.

ACHTUNG - SLOWENISCHE AUTOBAHNEN

  

Was auf den Autobahnen in Slowenien (EU) passiert

Das brutale Besch├Ądigen der Fahrzeuge und Gef├Ąhrdung des Lebens von Fahrern und Mitreisenden

Am Donnerstag den 19.08.2010. habe ich mich ├╝ber die Richtung Thun-Chiasso-Milano-Trieste-Ljubljana-Zagreb auf den Weg nach Kroatien gemacht. Bei der Einfahrt nach Slowenien habe ich ihre Autobahn-Vignette Gekauft ( der Preis betr├Ągt 95-Euro f├╝r ein Jahr, 30-Euro f├╝r ein Monat).

Im Vergleich zur Schweiz, wo die Vignette f├╝r ein Jahr 40.- CH kostet, ist Preis der slowenischen Vignette deutlich zu hoch in Vergleich zumAutobahnen-Netz in der Schweiz.

                                                                                           02.10.2010.

OPREZ NA SLOVENSKIM AUTOCESTAMA

  

┼áto se doga─Ĺa na autoputu u Sloveniji, ─Źlanici EU

U ─Źetvrtak 19.08.2010. krenuo sam u Hrvatsku dionicom Thun-Chiasso-Milano-Trieste-LjubIjana-Zagreb. Na ulazu u Sloveniju kupio sam vinjetu za autoput (cijena vinjete je 95 eura za godinu, 30 eura za jedan mjesec). U uzporedbi sa ┼ávicarskom, gdje vinjeta za jednu godinu ko┼íta 40 Sfr., takva je cijena obilno preskupa, obzirom na kilometra┼żu autoputa u ┼ávicarskoj i Sloveniji. Prije su Slovenci napla─çivali kori┼ítenje autoputa barijerama sa naplatnim kabinama, istim sistemom kakav je u Italiji.

                                                                                           02.10.2010.

KU─ćA - POSAO, POSAO - KU─ćA

  

Kad bi nas netko promatrao iz nekog ugla, ostavljali bismo dojam sasvim normalnog dru┼ítva, odrasli ljudi koji su uz lijepo vino razglabali o svemu i sva─Źemu.

U stvari bio je to nesvjestan skup intelektualno neispunjenih ljudi, koji su svim svojim bi─çem opravdavali kompleks manje vrijednosti, jer su ga kroz vrijeme koristili kao za┼ítitni─Źki ┼ítit. Taj ┼ítit im je bio potreban u ovom svijetu zara┼żenom ratovima i mr┼żnjom. Ovom svijetu koji je bio pun raznih rasa, nacija i vjera (religija).Tako su ┼żivjeli u zabludi potpune za┼ítite i ne slute─çi da im je ┼ítit bio proziran.

                                                                                           02.10.2010.

┼áTO JE SMISAO ┼ŻIVOTA?

  

Jedan poznati ameri─Źki lje─Źnik napisao je pismo 250-torici poznatih filozofa, nau─Źenjaka, pisaca i intelektualaca diljem svijeta u svezi sa njihovim istra┼żivanjima gdje ih pita: "┼áto je smisao ┼żivota?"

Nakon toga objavio je odgovore u svojoj knjizi. Nekoliko njih dali su stajali┼íta, drugi su priznali da su jednostavno izmislili ┼íto je smisao ┼żivota! Ostali su bili iskreni i priznali su da nemaju pojma! Ustvari, ve─Źina ovih poznatih intelektualaca napisali su povratno pismo lje─Źniku gdje ga mole da im napi┼íe pismo i ka┼że je li je on prona┼íao ┼íto je smisao ┼żivota?

Danas je u ┼żivotima mnogih ljudih, naro─Źito me─Ĺu mla─Ĺim osobama, izostanak smisla ┼żivota glavni razlog opijanju, konzumiranju psihoaktivnih droga, porast broja ubojstva i samoubojstva u cijelom svijetu! Amerika i Hrvatska nisu iznimke!

Prije nekoliko tjedana na jednoj kr┼í─çanskoj radio postaji u Chicagu ─Źuo sam opro┼ítajno pismo jednog studenta prije nego je po─Źinio samoubojstvo.

                                                                                           01.10.2010.

ZRA─îNA LUKA DR. FRANJO TU─ÉMAN

  

Poziv na sudjelovanje u inicijativi s ciljem da se Zra─Źna luka "Pleso" preimenuje u Zra─Źnu luku "dr. Franjo Tu─Ĺman"

(ustanovama, strankama, udrugama i pojedincima)

                                                                                           30.09.2010.

PREDSTAVLJAMO AUTORA SERIJE KNJIGA "VJERA U SJENI POLITIKE"

  

Damir Borov─Źak u ┼ávicarskoj

Nekoliko dana prije zvani─Źnog hrvatskog predstavljanja 4. knjige iz niza "Vjera u sjeni politike" (13.10.2010.), Hrvati u ┼ávicarskoj mo─çi ─çe vidjeti i ─Źuti Damira Borov─Źaka, autora i urednika istoimene emisije s programa Radio Marije, koja je na programu svake ─Źetvrte nedjelje u mjesecu u 21 sat.

Katoli─Źki publicist Damir Borov─Źak, autor je i urednik ve─çeg broja knjiga.
Tekstovi u ─Źetiri knji┼żna nastavka Vjera u sjeni politike sadr┼że objavljene ─Źinjenice i nadopunjuju se razmi┼íljanjima o doga─Ĺajima, koji su bitni za intres hrvatske katoli─Źke javnosti u posljednjih desetak godina. Autor ukazuje na prijeku potrebu katoli─Źkih moralnih na─Źela u politici te se zala┼że za politiku kao ljudsku djelatnost isklju─Źivo u interesu op─çeg dobra.

Vjera u sjeni politike - 4. knjiga najnoviji je nastavak knji┼żnog niza kojim se zaokru┼żuje rad na 100 emisija na Radio Mariji u vremenskom razdoblju od 2001. do 2010. godine.

Autora i njegove knjige predstaviti ─çemo

- u subotu, 09.10.2010. u 18.00 h, HRVATSKI DOM ZRINSKI, St. Karlistrasse 6, Luzern.┬á Nakon predstavljanja knjiga, dru┼żenje uz ve─Źeru.

- u nedjelju, 10.10.2010., u Dullikenu nakon sv. mise u 11,30 h, te Solothurnu nakon sv. mise u 14.30 h

Suorganizatorima, Hrvatskoj katoli─Źoj misiji Solothurn i Hrvatskom domu Zrinski iz Luzerna srda─Źno zahvaljujemo na suradnji.

                                                                                              27.09.2010.

SLOBODAN PRALJAK NA SU─ÉENJU

  

Na su─Ĺenju ┼íestorici biv┼íih politi─Źkih i vojnih ─Źelnika Herceg Bosne, optu┼żenih u Ha┼íkom tribunalu, general Slobodan Praljak svjedo─Źe─çi u svojoj obrani, iznio je mnoge zanimljive tvrdnje, argumente i citate ratnih doga─Ĺanja u Hrvatskoj i BiH:

O logi─Źnosti optu┼żnice

“To je u nebo vapiju─ça nelogi─Źnost, to je do nebeskog krika neshvatljivo. I tvrdim Vam ─Źasni su─Źe Trechsel i ostali ─Źasni suci, da je ovo situacija, da se ovako ne┼íto doga─Ĺa Francuzima, 50 milijuna Francuza bi se s grohotom smijalo na ovaku optu┼żnicu, da ga naoru┼żavate (muslimanski narod i Armija BiH, op.a.), naftom i svime i izbjeglice i ranjenike i da je to onda udru┼żeni zlo─Źina─Źki poduhvat, u moju glavu to nemo┼że stati, toga nema u povijesti. Ali evo mi smo mali narod i slab sam pa se onda mo┼że izvoditi i nevjerojatne alogi─Źne akrobacije!” (3.6.2009.)

                                                                                              27.09.2010.

SUROGAT ZA DESNICU NEDORE─îENIH KONZERVATIVNIH LJEVI─îARA

  

Emil ─îi─ç

Dok su njema─Źki nacisti ipak govorili o Providnosti, jer im je jo┼í toliko ostalo od kulture kr┼í─çanstva, ovi francuski "novi desni─Źari" ne razumiju niti toliko!

Ateizam je stra┼ína stvar: svaki dan kr┼í─çanski vjernik mora gledati kao se gase svjetla razuma i svake pameti, kako se gube kriteriji smisla dok je istina izmije┼íana s glupo┼í─çu i la┼żju. U tom smislu, posebno drasti─Źan primjer izmije┼íanosti suvislog i nesuvislog od druge polovice XX. stolje─ça ─Źini struja francuskoga politi─Źkog mi┼íljenja koju se predstavlja kao Europska nova desnica, iako to s desnicom ima veze samo u toliko ┼íto su u to mi┼íljenje ukomponirani i tradicionalisti─Źki stavovi o naciji i dru┼ítvu.

                                                                                              25.09.2010.

PRIKAZIVANJE NJIGE Dr. NEDJELJKA MIHANOVI─ćA "TU─ÉMANOVA BA┼áTINA"

  

Knjiga dra Nedjeljka Mihanovi─ça "Tu─Ĺmanova ba┼ítina" (izd. Detecta Zagreb, 2010.) koju prikazujemo stavlja pred ─Źitatelja osobu, koja je odigrala klju─Źnu ulogu u povijesti Hrvatske krajem 20. stolje─ça, dra Franju Tu─Ĺmana. Knjiga prikazuje prvoga predsjednika Hrvatske u njegovim znanstvenim, politi─Źkim i dru┼ítvenim aktivnostima, ─Źija je ideja vodilja kroz sve te aktivnosti bila spas hrvatske domovine, njezina sloboda postignuta na na─Źelima ─Źovje─Źnosti, pravednosti i demokracije. Za njega autor ka┼że, da je svojim jasnim, logi─Źnim, kriti─Źkim i misaonim horizontom dosegao takve domete, da je postao jedan od fundamentalnih i najvidovitijih povjesni─Źara novijeg razdoblja hrvatske historiografije. No Tu─Ĺman nije samo povjesni─Źar i politolog, nego i politi─Źar, dr┼żavnik i strateg.

Knjiga oslikava dru┼ítvenu i politi─Źku zbilju na ovim na┼íim prostorima tijekom i nakon burnih doga─Ĺaja ru┼íenja crvenoga imperija u Europi, a napose u biv┼íoj Jugoslaviji, kao i stanje u Hrvatskoj za vrijeme i nakon njezina nacionalnog i ideolo┼íkog oslobo─Ĺenja. Osobito dojmljivo pisac ocrtava neke od najbli┼żih suradnika Tu─Ĺmana kroz ovo razdoblje, ┼íto izaziva ─Źu─Ĺenje, kako je nepatvoreni duhovni div mogao biti okru┼żen suradnicima koji su u ve─çini bili nepatvoreni duhovni pigmejci, a neki od njih vjerojatno i u slu┼żbi stranih centara mo─çi sa zadatkom da ga sprije─Źe u stvaranju samostalne hrvatske dr┼żave.

                                                                                              25.09.2010.

NAMETNUTI HRVATSKOJ MMV, TO JE VELIKI "JUGOSLAVENSKI PROJEKT"

  

Razra─Ĺeni sustav dezinformacija u cilju ru┼íenja hrvatske dr┼żavnosti na gospodarskom i socijalnom polju

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor tijekom svoga posjeta Istri u ponedjeljak 6. rujna 2010., dva puta je izjavila da Hrvatskoj nije potrebna prisutnost Me─Ĺunarodnoga monetarnog fonda. To jest, premijerka je htjela razumnom narodu, koji prati djelovanje te me─Ĺunarodne ustanove, dati sigurnost da do regulatorskog diktata i nadzora MMF-a ne ─çe do─çi, te da ─çe na┼ía dr┼żava oporaviti se financijski i gospodarski bez te konfliktne intervencije.

Svakako je to hvale vrijedna izjava gospo─Ĺe Kosor, posebice ako je ona osnovana na realnoj financijskoj situaciji Republike Hrvatske. Protiv toga razumnog stava predsjednice Vlade ┼íto se MMF-a ti─Źe, nastala je izlu─Ĺena kampanja ekstremne ljevice, koja preko svojih medija i likova zahtijeva hitni dolazak MMF-a, predstavljaju─çi taj centralni entitet svjetskoga bankarstva kao neku karitativnu, nepogrje┼íivu i prijateljsku instituciju, koja ─çe biti melem za sve na┼íe rane, dvojbe, rizike i nedostatke.

Nakon ┼íto je pred tjedan dana ''Jutarnji list'' ultimativno zahtijevao: ''Zovite MMF'' debelim slovima na svojoj prvoj stranici, u svom izdanju od 7. rujna 2010. tjednik ''Globus'' isto tako senzacionalisti─Źki najavljuje da u svjetskoj bankarskoj centrali i┼í─Źekuju ''Jadrankin poziv'', pa nastavlja glavnim naslovom: ''Zovite nas i ┼íaljemo pomo─ç''.

                                                                                              24.09.2010.

HRVATSKA KULTURNA I JEZI─îNA POLITIKA U RALJAMA SDSS-A

  

Kad se jednom budu zbrajala postignu─ça sada┼ínje hrvatske Vlade mo┼żda netko prozre i gustu maglu koja skriva Ministarstvo kulture i njezina prvog ─Źovjeka Bo┼żu Bi┼íkupi─ça koji je kako sada stvari stoje, jedan od naj┼żalosnijih njezinih likova; ─Źovjek koji se u medijima rijetko pojavljuje, op─çenito ostavljaju─çi utisak da mu do toga nije stalo jer 'ima va┼żnija posla' . Odakle ovakva osuda? Kad bi slu─Źaj nezaposlene 'jezikoslovke' Snje┼żane Kordi─ç i financiranja njezinog jezi─Źnog pamfleta o srpsko-hrvatskom jeziku bilo jedino o ─Źemu je ovdje rije─Ź, bila bi to epizoda za koju je mogu─çe re─çi da se dogodila 'slu─Źajno'.

Bi┼íkupi─ç bi mogao pojasniti da je sredstva knjizi Snje┼żane Kordi─ç dodijelio neki referent iz, na primjer, 'kvote' SDSS-a koja je rezultat koalicijskog sporazuma na osnovu kojeg uop─çe i opstaje ova Vlada. Takva je pojava uostalom redovita i u Ministarstvu obrazovanja i ┼íporta koje se proslavilo s nekoliko istovrsnih poteza tajnika Uzelca pri ─Źemu se opstruiraju neke akcije Ministarstva koje imaju 'hrvatski' zna─Źaj ali istovremeno bez i najmanje krzmanja odobrava ono ┼íto je u interesu SDSS-ova vrha.

                                                                                              24.09.2010.

NOVO SELO - BALEGOVAC

  

MOJE SELO KROZ POVIJEST I DANAS

Novo Selo - Balegovac nalazi se u sjevernom dijelu Bosanske Posavine, neposredno uz rijeku Bosnu. Mo┼że se re─çi da je predgra─Ĺe Od┼żaka, po┼íto izgra─Ĺene ku─çe povezuju ta dva naselja. Selo se prote┼że u pravcu od Od┼żaka prema Bos. ┼áamcu, udaljeno je 50-tak kilometara od hrvatskih gradova ┼Żupanje i Slavonskog Broda.

Kao i mnoga druga naselja u Bos. Posavini i Novo Selo - Balegovac ima povijest protkanu ratovima, razaranjima i obustavom razvoja u svakom pogledu.

Prema dostupnim podacima u starim samostanskim spisima “naselje Balegovac” prvi se puta spominje 1715. g. Prema nepotvr─Ĺenoj predaji ime je dobilo po Balim begu, zapovjedniku turske konjice. Ime mu se vezuje uz osvajanje Beograda i Moha─Źku bitku, zbog ─Źega ga sultan nagra─Ĺuje posjedom u ovome kraju, ─Źije ime "Konak“ postoji i danas. Predaja ka┼że da se selo prvotno zvalo Balimbegovac, zatim Balibegovac, te kona─Źno Balegovac, da bi ga 1955. g. komunisti─Źka vlast "radi povijesnih zasluga u Drugom svjetskom ratu“ dekretom izbrisala i odredila mu ime "Novo Selo“, kako se i danas slu┼żbeno zove.

                                                                                              23.09.2010.

─îIJE INTERESE PROMI─îE HRVATSKA POLITIKA?

  

Sredinom rujna na internetskoj stranici izravno.com objavljena je osebujna analiza glavne struje politike u Hrvatskoj nakon smrti prvoga hrvatskog predsjednika u kojoj posebnu pozornost privla─Źe tvrdnje o presudnom utjecanju na hrvatsku politiku iz pozadine, iz javnosti skrivenog centra mo─çi - pa taj tekst zaslu┼żuje ozbiljniji osvrt, makar samo parcijalni.

                                                                                              23.09.2010.

JESTE LI SPREMNI JAVNO SE ODRE─ćI POLITIKE FRANJE TU─ÉMANA?

  

Tko je, dakle, Veliki Meštar

Kakvo je bilo proteklo desetlje─çe za Hrvatsku? Kakvo je bilo u odnosu na prethodnih deset godina u kojem je i pet godina Domovinskog rata? Jesmo li bili gospodari vlastite sudbine ili nam je ovu odre─Ĺivao netko drugi? Ako su proteklih deset godina bile lo┼íe, tko je za to kriv; mi sami ili netko iz pozadine?

                                                                                              23.09.2010.

 

Naslovna, 01,02,03,04,05,06,07,08,09,10,11,12,13,14,15,16,17,18,19,20,21,22,23,24,25,26,27,28,29,30

 

Sve HKZ web stranice

94894

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU