HAAG I MAJSTOR S MORA

Pred Vama je, vjerni članovi i dragi čitatelji, novi broj Društvenih obavijesti, čiju učestalost izlaženja diktiraju naše financijske mogućnosti, ili rečeno rječnikom modernih hrvatskih stručnjaka, koji izlazi onda kada zatvorimo financijsku konstrukciju.

Naslovna stranica je posvećena dugogodišnjem kolektivnom članu, glazbenom društvu Tamburica iz Voralberga (Austrija), koje je krajem 2003. Proslavilo 25 godina djelovanja. Aktivni članovi Tamburice će nam oprostiti što nam iz tehničkih razloga nije bilo moguće prikazati čitav ansambl, pa se neki neće naći na naslovnoj slici. Ali složiti će se sa nama, da je mlada umjetnička voditeljica Tamburice, Marcela Sigur-Matić, kojoj je uspjelo podići umjetnički nivo grupe na zamjetne visine, zaslužila da bude u prvom planu. Detaljnije o proslavi 25. Godišnjice tog umjetničkog društva možete pročitati u rubrici "iz života zajednice".

POZIV NA PREDAVANJE - HKZ- Ogranak "Sredisnja Švicarska"

Stomatologija danas

- Važnost profilakse kod djece i odraslih
- Mogućnosti rekonstrukcija

Postanite donator novih orgulja u franjevačkoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u Vukovaru.

Prije 333 godine, 30.04.1671.) u Bečkom Novom Mestu pogubljeni su hrvatski knezovi Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan.

Vjerovali su u pravicu, carske zakone i carsku riječ! Vjerujemo li mi danas još uvijek svemu što dolazi od "veliki vladara"?

Promocija knjige prvijenca Matice Hrvatske Ogranak Vukovar:

"U potrezi za istinom . Martirij Hrvata Vukovara 1941.-1945."

autora Vukovarca, Mirka Kovačića.

Članovima Hrvatske kulturne zajednice

i posjetiteljima naših stranica želimo

SRETAN USKRS.

Ovogodišnji Hrvatski bal otvoren je hrvatskom himnom i riječima dobrodošlice koje je predsjednik Hrvatske kulturne zajednice, prof. Ivan Matarić, uputio prisutnim članovima i prijateljima, posebno pozdravljajući dr. Mladena Andrlića - veleposlenika RH u Bernu, gospodina Hölbl Nenada - konzula RH u Zürichu i dr. Marka Veselicu, svima dobro poznatog hrvatskog viteza.

Dr. Marko Veselica je izrazio zadovoljstvo što ima čast prisustvovati Hrvatskom balu, zahvaljujući se Upravnom odboru HKZ na organizaciji predstavljanja njegove knjige "Moja hrvatska sudbina" u Švicarskoj.

Trodnevnu turneju dr. Marka Veselice kroz Švicarsku organizirali smo od 27.-29.02.2004. u Luzernu, Zoffingenu i Zürichu, te u suorganizaciji Hrvatskog svjetskog kongresa - Zajednice Jona i Hrvatske katoličke misije St. Gallen u mjestima Jona i St. Gallen.

Dr. Marko Veselica:

"Nacija je neponovljiva i nepotrosiva stvaralačka snaga"

Hrvatski ekonomist i političar, počasni predsjednik HKDU-a, predsjednik Hrvatskog drustva političkih zatvorenika žrtava komunizma, član predsjednistva Hrvatske Paneuropske unije, tajnik udruge"11. siječnja 1972." i nacionalna legenda - dr. Marko Veselica - predstavio je svoju knjigu "Moja hrvatska sudbina" i na Hrvatskom balu, gdje je bio počasni gost Hrvatske kulturne zajednice.

25. Izložba uskrsnih jaja, Nyon, 3. - 4. travnja.2004, 09:00 - 18:00 h

25. Ausstellung von kroatischen Ostereiern, Nyon, - 3.-4. April 2004, 09:00 - 18:00 h

Nakon napada Tihomira Nuića na Hrvatski bal javilo nam se elektronskom poštom, upisom u knjigu gostiju i telefonskim pozivima više ljudi, izražavajući zgražanje nad objavljenim člankom i očekujući našu reakciju.

Zahvaljujemo svima na solidarnosti i poručujemo da Hrvatska kulturna zajednica ne želi gubiti vrijeme i energiju na Tihomira Nuića. Točku na njega stavili smo člancima objavljenim u Društvenim obavijestima br. 93/94, koje sada stavljamo i na našu web stranicu. Pročitajte i prosudite sami koliko ozbiljno treba shvatiti članke gospodina Nuića

Dragi prijatelji i interesenti, odazivamo se vašoj želji i donosimo nekoliko slika s Hrvatskog bala iz godina 2000. - 2003. Na svakom balu posjetitelji imaju priliku doživjeti najmanje jedno ugodno iznenađenje, pa će tako biti i ove godine. Pripremili smo Vam uistinu nešto posebno, zbog čega se nadamo da će vam i ovaj bal ostati u ugodnom sjećanju.
Rezervacije možete najaviti na telefone:

032 7250200 - dr. Vlado Šimunović (09.00- 2.00 / 15.00-18.00)
056 2224047 - Dunja Gaupp (12.00-15.00 / 18.00-22.00)

Pogledajte fotoalbum                

A evo što o prošlogodišnjem Hrvatskom balu misle prijatelji iz Austrije:

U subotu 06. prosinca 2003. u mjestu Jona održana je 6. Konvencija Hrvatskog svjetskog kongresa za Švicarsku i Lihtenštajn.

Predsjednik dr. Branko Grizelj srdačno je pozdravio prisutne članove, predstavnike udruga u Švicarskoj, a posebnu dobrodošlicu poželio predstavnicima Republike Hrvatske u Švicarskoj, veleposlaniku dr. Andrlić Mladenu i predstavniku Republike BiH u Švicarskoj, mr. Zelenika Darku.

Nakon izvještaja o radu HSK u Švicarskoj, te planova za budućnost, razvila se diskusija. Dr. Andrlić je poručio kako će ove vrlo instruktivne informacije javiti u Zagreb, te zamolio da se učini napor na koordinaciji termina priredaba među hrvatskim udruga u Švicarskoj, kako bi se predstavnicima Hrvatske olakšao rad. Događa se naime, da iste subote bude i do 9 priredaba, a zaposlenika u hrvatskim predstavnšstvima nema tako puno, zbog čega često moraju trčati sa jedne na drugu priredbu.

Najnoviji glazbeni CD poznate hrvatske sopranistice za samo 25.00 CHF

Rođena 4. veljaće 1939. godine u Mostaru. Bila je prva učenica Odjela za solo pjevanje na mostarskoj Muzičkoj školi. Prva nastavnica bila joj je Milka Padovan , koja je uočivši nadarenost počela oblikovati njezin topli glas.

1961. godine debitirala je ulogom razigrane Petrice u Đerdanu Jakova Gotovca. S tom ulogom, njezin put bio je zacrtan. Kada je polagala prijamni ispit, na Muzičkoi akademiji u Zagrebu, iskusna pjevačka pedagoginja Marija Borčić opazila je iskrenost interpretacije i umjetničko poštenje, a te dvije kvalitete krase čitavu karijeru Blaženek Cigić udane Milić.

Diplomirani muzikolog Emil Čić, hrvatski publicista, javni djelatnik i samostalni umjetnik odazvao se pozivu Hrvatske kulturne zajednice i u nedjelju 25. siječnja 2004. g. predstavio u Joni i Zürichu svoje dvije nove knjige. Prvu, zbirku njegovih izabranih članaka pod naslovom "Povijest hrvatskih neprijatelja", i drugu, njegov prijevod knjige "Anglo-američki Establishment" američkog povjesničara Carrolla Quigleya (1910.-1977.).

Kako u Joni tako i u Zürichu slušatelji su vrlo pozorno pratili izlaganje i predstavljanje obje knjige.

Zbog ograničenog vremena u Joni se nije stiglo diskutirati na temu, što je nakon predstavljanja knjiga u Zürichu bilo nadoknađeno - pitanja su dolazila jedno za drugim, a naš je gost strpljivo odgovarao otkrivajući nove, večini prisutnih uglavnom nepoznate, detalje o hrvatskim neprijateljima. Diskusiju smo oko 21.30 sati napokon morali prekinuti, kako bi se naš gost mogao odmoriti od napornog dana.

Od srca sretan i blagoslovljen Božić, kao i svako dobro u Novoj Godini, želi Vam

HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA
KROATISCHER KULTURVEREIN

U Švicarskoj se termini za priredbe i događaje određuju nekoliko mjeseci unaprijed, tako je i datum 23. studeni 2003. za planiranu književnu večer i 31. Sabor HKZ bio određen i prostorija rezervirana, puno prije nego se znao datum održavanja izbora u Hrvatskoj.

Kada se predsjednik Mesić konačno odlučio odrediti i objaviti datum izbora, mi više nismo mogli pomaknuti datum održavanja Sabora. Ipak, iz bojazni da nam neće doći dovoljan broj ljudi (znali smo da će mnogi Hrvati svoje glasačko pravo ostvariti kod kuće u Hrvatskoj), otkazali smo književnu večer.

Poštovani Hrvati i Hrvatice

"Swissinfo" objavio je 24.11.2003. na svojoj web stranici članak povodom izborne pobjede HDZ-a.

Zadnja rečenica glasi:
"Eine echte Auseinandersetzung mit dem autokratischen Erbe des langjährigen Partei- und Staatschefs Franjo Tudjman hatte Sanader aber vermieden. Eine Entschuldigung für Kriegsverbrechen durch kroatische Militärs während der Kriege gegen Bosnien und Serbien lehnte die Partei ebenfalls ab."

Vukovarski rastanak s prijateljem

Posljednje note "mirozova" sjedale su polako na pognule grane stoljetnih hrastova koji okružuju grad mrtvih - "Aleju branitelja". Zastava u ruci bolom slomljene žene, suze pune upitnika na licima djece, nijemi pogled Vukovaraca; samo još zvoni ono: "vječni mir daruj mu Gospodine"... A onda, mukli zvuci svete vukovarske zemlje odjekuju dušom. Humak sve veći. Tisuću bijelih križeva zaigralo je pred mojim očima. Oko mene kao da oni žive: i Marko, Ante, Ivo, Josip, Marija, Nikola... sve ih znam. Idu kroz onaj veliki križ - vrata pogaženog Vukovara. Idu radosno kroz vatru i nestaju u svijetlu - prosvijetljeni, novi, snažni. Prošli su kroz križ.

Svega se prisjećam: u rovu je tutnjilo, kidalo sve oko nas, rušene su kuće, jaukala priroda, teško disali starci, a djeca preplašena u zadnjem kutu drhtala tako glasno, kao kad vjetar nemilo svira jesenskim granjem. Bili smo zajedno. I nije nas bilo strah. Samo je jedno bilo ispred nas: Vukovar - Hrvatska.
Siniša Glavašević je utihnuo. Postali smo svega svijesni: nema više Vukovara. I uhvatio nas je strah. Čudno je to: nismo se bojali zbog nas, već zbog Vukovara nas je strah hvatao: "Hoće li biti Vukovara?".

9. studenog 2003. - Hrvatski branitelji - obespravljeni policajaci već 600 dana prosvjeduju u crkvi Sv. Marka u Zagrebu

Kratka pamet ili ušutkanost kao nekada

Sjećate li se prosvjeda koji su se događali prije 4 i više godina širom Lijepe naše? Na pr. prosvjeda poljoprivrednika, kada su svojim vozilima blokirali razne prometnice zbog neisplaćenih iznosa za otkupljenu pšenicu? Ili onih na trgu Bana Jelačića, od prosvjeda raznih sindikata, preko prosvjeda umirovljenika do prosvjeda zbog oduzimanja koncesije "Radiju 101"?

U Hrvatskoj kao tranzicijskoj zemlji baš svaki parlamentarni izbori izuzetno su važni, jer bi trebali biti novi korak u odmaku od komunističkoga totalitarističkog društva i mentaliteta odnosno novi korak u afirmaciji demokracije, pravne i socijalne države. Izrasle iz boljševičkog mentaliteta koji je prožeo sve pore društva - a da toga mnogi često nisu ni svjesni - političke stranke još su uvijek zaražene tim opasnim virusom, no neke ipak manje a neke puno više, pa su svaki izbori, pa tako i predstojeći, posebna prilika da se i same stranke u sebi što više čiste od toga virusa, ali i da glasači svojom potporom podupru to prijeko potrebno čišćenje hrvatske političke scene.

Ovih ste dana gost HKZ, pa Vas molimo, predstavite se našim čitateljima.

Kod Vas sam u ulozi predstavnika Hrvatske matice iseljenika, čiji sam član upravnog odbora. Matica u ovom slučaju prati projekt Hrvatska priča, jer teži suradnji s hrvatskim iseljeničkim zajednicama. U iseljeništvu sam i sam proveo više od dvadeset i pet godina. Do 1995. živio sam i radio u Njemačkoj, a onda sam se s obitelji uspio vratiti u Hrvatsku. Povratak u domovinu uvijek je bio dio moje životne koncepcije, no ipak je bilo teško donijeti konkretnu odluku, a onda je i provesti u djelo - to ćete Vi svi ovdje sigurno lako razumjeti.

Rodom sam Sinjanin, iz Karakašice, sela koje je od Sinja udaljeno nekoliko kilometara. Po struci sam teolog i pravnik. Moja obitelj i ja živimo u Zagrebu. Uspjeli smo se snaći, mada nam je na početku bilo veoma teško. Moja supruga radi na jednoj srednjoj školi, a djeca studiraju.

Hrvatska priča

Ovo izdanje Društvenih obavijesti izlazi sa zakašnjenjem, ali zato kao dvobroj, t.j. sa dvostrukim brojem stranica.

Dva su nas razloga na to ponukala, oba vezana uz organizaciju "Hrvatske priče" - koncerta sa pratećom izložbom hrvatskog turizma i malog gospodarstva. U godini u kojoj je Hrvatska kulturna zajednica ušla u četvrto desetljeće, odlučili smo hrvatskoj publici u Švicarskoj ponuditi muzički program, koji je već obišao svijet i oduševio naše iseljenike, a istovremeno upoznati i švicarsku publiku sa presjekom hrvatske glazbene kulture i Hrvatske kao turističke destinacije. Koncert takove umjetničke vrijednosti zaslužio je i odgovarajuću reprezentativnu dvoranu i promičbu. U svrhu čim boljeg upoznavanja iseljeništva sa vlastitim kulturnim nasljeđem, "Hrvatska priča" sa posebnim duhovnim programom ponuđena je i Hrvatskim katoličkim misijama.

Sa velikim zadovoljstvom i ponosom predstavljamo Vam gošću Hrvatske kulturne zajednice, damu koja je svojim koloraturnim sopranom u Kongresshaus-u ne samo oduševila, nego i očarala posjetitelje - Prof. Miru Vlahović

Gospođa Vlahović rođena je u Zaprešiću, a diplomirala je solo pjevanje 1982. godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Svoj debi imala je 1980. u HNK-u u Zagrebu, u zahtjevnoj ulozi Kraljice noći Mozartove opere "Čarobna frula". Usavršavala se na tečaju proslavljene primadone Srebrenke-Sene Jurinac u Grazu.