Politika nije nauka, kako si to umišljaju mnoga gospoda profesori, nego umjetnost. - Bismarck, njemački političar

Rat je umijeće za uništavanje ljudi, a politika je umijeće za prevaru ljudi. -
D' Alembert, francuski znanstvenik

Živa kultura obuhvaća sav život. Sve što život stvara radi života, svaki rad svaki posao, je kultura. - Aron David Gordon

Na ovogodišnjem Saboru Hrvatske kulturne zajednice u toku sveopće rasprave dotakli smo se na kratko i pitanja koliko se, i smije li se uopće, udruga sa nazivom kulturna baviti politikom. Obzirom da sam i prije u nekoliko navrata čuo izjave poput "mene zanima samo kultura, a ne politika", želim upoznati čitatelje s mojim razmišljanjima.

Ovih se dana dosta pisalo o dvjema obljetnicama smrti dvaju velikih Hrvata, desete Vlade Gotovca i jedanaeste Franje Tuđmana. Po starom običaju ljevičari su pravili usporedbe između njih kao političara, dakako uvijek na štetu Tuđmana.

Posebno je u tome bio nepravedan i neistinit književni kritičar Zdravko Zima koji u Zadarskom listu (14. prosinca) piše:

'Oni koji obitavaju u ovome dijelu svijeta znaju da su Gotovac i Tuđman bili bliski kao pas i mačka i da su upravo njih dvojica utjelovljavali dvije formalno iste, ali civilizacijski i supstancijalno oprečne, gotovo nespojive Hrvatske. Sjedne strane, pjesnik i liberal koji je vezivao nacionalizam i kozmopolitizam, s druge general i konvertit koji u kolopletu svih mogućih obmana, miksajući kosti davno zavadenih protivnika i antagonizirajući njihove nasljednike, nije prezao ni od čega. Na prvoj pozornici idealist nonkonformist, spreman vlastitim primjerom posvjedočiti kako se to može biti Hrvat, bez mistifikacija i diskvalifikacija, na drugoj zatucani autokrat, nošen slavohlepljem i opsesivnom potrebom za vlašću.'

Posjetiteljima naše stranice zahvaljujemo na interesu, suradnji i pohvalama. U godini 2011. želimo vam zdravlje i svekoliku drugu sreću.

Für das Interesse an unserer Webseite und den regen Besuch, wie auch manchen Lob, danken wir herzlich und wünschen ein gesundes und erfolgreiches Jahr 2011.

                                                                               31.12.2010.

Koji motivi vode ljude kada osnivaju udrugu i nazovu je istim ili sličnim imenom već postojeće, ili one koji prisvoje tuđi znak (grb), ili pak one koji se proglase ogrankom bez odobrenja i znanja dotične udruge ili institucije? Sigurno znaju da time stvaraju pomutnju, stoga se može zakljućiti samo jedno - nekima je životna potreba napraviti se važnijima no što jesu, pa makar i prisvajanjem tuđeg imena, tuđega grba, tuđih zasluga.

Prije nekoliko godina morali smo policijskom prijavom zabraniti korištenje našeg imena jednom gospodinu u Bernu. Onima koji su prisvojili naš grb, moglo bi se isto dogoditi.
U zadnje vrijeme dobili smo nekoliko pisama sličnog sadržaja kao što je ovo koje slijedi, stoga smo primorani pojasniti neke stvari.

                                                                                              31.12.2010.

Blagoslovljen Božić,

zdravlje i zadovoljstvo u Novoj 2011. godini, želi

Hrvatska kulturna zajednica u Švicarskoj

  PRIMILI SMO ČESTITKE  

                                                                                                       24.12.2010.

Der erste Schluck aus dem Becher der Wissenschaft macht uns zu Atheisten, am Boden des Bechers erwartet uns aber Gott.

***
Prvi gutljaj iz čaše znanosti vodi nas u ateizam, ali pri dnu čaše nalazimo Boga.

Werner Heisenberg, njemački atomski fizičar, poznat po otkriću zakona o netočnosti 1927. god. (Heisenbergsche Unschärferelation).

Koji puta čujem prigovor da bi se jedna kulturna udruga trebala suzdržati od političkih komentara. Međutim, kultura je dio politike, a politika dio kulture. Tu isprepletenost pokazuje primjerice film "Oluja nad Krajinom", kojeg je financirala interesna grupa HDZ-ovih i srpskih političara novcem hrvatskih građana. Zašto Hrvatska kulturna zajednica ne bi smjela komentiralti ovakve i druge "kulturne" događaje? (vidi članak "Kultura i politika", str. 16)

U ovoj kolumni odustajem od komentara na tu temu, kako ne bih pokvario božićni blagdanski ugođaj. No, Božić je vrijeme kad se može postaviti pitanje: postoji li nešto izvan materijalnog svijeta i s tim u svezi kakav je odnos znanosti i religije?

                                                                                               22.12.2010.

Europska komisija tiskala je više od tri milijuna rokovnika Europske Unije za srednje škole u kojima nema spomena Božića, ali su uključeni blagdani svih drugih religijskih zajednica, objavio je portal talijanskog dnevnika La Stampa.

Više od 330 tisuća primjeraka podijeljeno je u britanskim školama kao dar Europske komisije učenicima, piše Daily Telegraph.

Tako su britanski kršćani s velikim čuđenjem primijetili da je dio koji se odnosi na 25. prosinca prazan, a na dnu stanice piše samo poruka 'Pravi prijatelj je onaj koji dijeli tvoje brige i tvoju radost.'

                                                                                               22.12.2010.

Sada vjerujem da bez Tuđmana ne bi bilo neovisne hrvatske države

James J. Sadkovich, autor upravo objavijene knjige 'Tuđman - prva politička biografija' (Biblioteka Večemji edicija, 2010.) neovisni je znanstvenik s doktoratom iz povijesti na Sveučilištu Wisconsin-Madison. Nekadašnji Fulbrightov stipendist i član fondacije J.M. Olin za strateška i vojna pitanja autor je brojnih djela o hrvatskoj i talijanskoj povijesti, ukijučujući La Marina Italiana nella Seconda Guerra Mondiale (Libreria Editrice Goriziana, 2006); The US Media and Yugoslavia, 1991-1995 (Praeger, 1998); i Italija i Ustaše 1927.-1937. (Golden Marketing, 2010).
Prvotno istraživanje za knjigu Franjo Tuđman: Prva politička biografija (Večernji edicija, 2010) dovršio je dok je bio stipendist Woodrow Wilson International Center for Scholars.

Teško je vjerovati da je trebalo toliko dugo vremena da bude objavljena prva politička biografija prvoga hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana, i to gotovo dvadeset godina nakon što je Hrvatska pod njegovim vodstvom stekla neovisnost. Kada je knjiga zapravo napisana i što vas je potaknulo da ju napišete?

                                                                                               20.12.2010.

Zadnje adventske nedjelje predstavljamo dva uradka na temu "Hrvatski Božić", koja su 2008. godine osvojila 2. i 3. mjesto na natječaju koji organiziramo za hrvatsku djecu

Hrvatski Božić

Svake se godine radujem proslavi Božića u mojoj Hrvatskoj kod bake i djede na otoku Čiovo. U proslavu se uključuju i teta, tetak i njihova djeca. Radosti tada nema kraja.

Kućom se šire opojni mirisi kolača koje uvijek priprema vrijedna "majstorica" baka. Središnje mjesto u kući zauzima bor sa raznovrsnim ukrasima i posebno dojmljivim jaslicama. Sve bliješti od božićnog sjaja, a naša su srca ispunjena srećom i iščekivanjem dolaska malog Isusa koji će ugrijati srca svih ljudi i ponovno ih poučiti stvarnim vrijednostima života. Božićni ugođaj upotpunjuju melodije hrvatskih božićnih pjesama.

Najsvečaniji trenutak je odlazak na polnoćku i susret s malim, novorođenim Isusom. Duhovno ispunjeni vraćamo se kući radujući se dobro pripremljenom odojku koji nam, poslije posta na Badnjak, dobro godi.

                                                                                               19.12.2010.