Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

IZLET U EUROPA PARK 2. SVIBNJA ┬á ┬á ┬á (10.05.2009.)  

Ka┼że se - ─Źovjek snuje, Bog odlu─Źuje. I to je uvijek najbolje rje┼íenje, ┼íto se i ovoga puta potvrdilo. Naime, Hrvatska kulturna zajednica, osim prigodnih priznanja i nagrada, pobjednike dje─Źjeg natje─Źaja za likovne, literarne i glazbene uradke vodi nekuda na izlet. Posjeta Europa parku bila je jedna od opcija. Kada su Hrvati iz Wallisa odlu─Źili upravo tamo po─çi na izlet, gospo─Ĺa Marija ─ćulap, glavni organizator toga putovanja i na┼ía tajnica, javila nam je da su me─Ĺu prijavljenima i svi pobjednici natje─Źaja. Pridru┼żili smo se izletnicima i nagradjenoj djeci platili ulaznice u Europa park. Bio je to nezaboravan dan, pun lijepih do┼żivljaja.

Evo kako su to do┼żivjela djeca i njihov u─Źitelj┬áTomislav Herceg.

MLADA SPORTA┼áICA IZ WALLISA┬á ┬á (27.04.2009.)  

marina

Marina je ro─Ĺena 02.07.1994. god. u Brig-Glisu. Krajem 2002. upoznala je karate-sport u koji se zaljubila i od tada po─Źinje aktivno trenirati, prvo u KC Gampel, a kasnije u KC Kofukan Brig gdje i danas trenira. Na inzistiranje trenera, nakon samo 6 mjeseci treniranja, nastupila je i na prvom turniru s kojega se vratila s dvije bronce oko vrata. Nastupa u dvije discipline Kata i Kumite (borbe) i u obadvije je jednako uspje┼ína. Nositeljica je tre─çeg sme─Ĺeg pojasa 1. Kyu i trenutno se priprema za polaganje ispita za crni pojas 1. Dan.

THOMPSON U O─îIMA HRVATSKIH IIINTELEKTUALACA - BILO JE I TO JEDNOM U HRVATSKOJ ┬á ┬á (19.04.2009.)  

thomson.jpg

Knjiga je to intervjua, ─Źlanaka i pisama potpore koju su priredili novinar Mate Kova─Źevi─ç i akademik Josip Pe─Źari─ç, a koja je bila predstavljena u utorak, 14.04.09. u punoj dvorani Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu. Prisutni su bili mnogi pripadnici crkvenog, politi─Źkog i dru┼ítvenog ┼żivota, kao i glavni lik knjige, pjeva─Ź Marko Perkovi─ç Thompson. (Vidi foto-reporta┼żu na http://hakave.org/index.php?option=com_content&task=view&id=4349&Itemid=152 )

Autor Mate Kova─Źevi─ç kazao je kako je knjiga glas u┼íutkane Hrvatske i odgovor hrvatskih intelektualaca na kampanju protiv hrvatskih generala, branitelja i prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tu─Ĺmana.

SRETAN USKRS ┬á ┬á (02.04.2009.)  

xxx

Hrvatska kulturna zajednica Vam ┼żeli sretne i blagoslovljene uskrsne blagdane

 


Der kroatische Kulturverein w├╝nscht Ihnen frohe und gesegnete Osterfeiertage

 

MINISTRICA NE ZNA TKO SU KRIVCI┬á ┬á ┬á (16.03.2009.)  

Slovenija i Hrvatska prepune su masovnih grobnica to ve─ç odavno nije tajna!!!!! Tako je i ministrica Kosor imala mogu─çnost obi─çi jo┼í jednu novo otkrivenu masovnu grobnicu u Sloveniji i izjaviti kako se nalogodavci i izvr┼íiteljli moraju prona─çi. Gospo─Ĺo ministrice, pa i vrapci na granama znaju da je odgovornost za zlo─Źine snosio tada┼ínji komunisti─Źki re┼żim na ─Źelu sa mar┼íalom TITOM i njegovim UDBA┼áIMA, od kojih su neki i danas ┼żivi i aktivni. Istoga dana na┼íi pre┼żivljeli branitelji domovinskog rata spremaju se na odlazak u Crnu Goru kao svjedoci i ┼żrtve logora u Morinju. Tamo bi trebali svjedo─Źit ┼íto su sve pro┼íli kao zarobljenici u tom logoru gdje se umiralo od posljedica premla─çivanja. Od takvih posljedica do danas ih je umrlo jo┼í 60-tak. Vlast dr┼żave za koju su se borili, nije im pru┼żila niti pravnu, niti financijsku pomo─ç. ─îak im nije omogu─çeno niti da svjedo─Źe putem video veze, kako ne bi morali putovati u Crnu Goru.

STANKOVI─ć PROMOVIRA ─îEPU BRENU┬á ┬á ┬á (23.02.2009.)  

stankovic-brena.jpg

16. velja─Źe "Nedeljom u 2", Aleksandar Stankovi─ç ugostio je Lepu Brenu. U svom jugonostalgi─Źarskom stilu takozvana hrvatska televizija oti┼íla je predaleko. I tu ne mislim na glazbeni stil koji gospo─Ĺa njeguje. O ukusima se ne raspravlja, netko voli narodnu, netko zabavnu glazbu, netko, pop, rok, itd. To nije tema. Tema je na─Źin na koji Stankovi─ç razgovara sa njemu podobnima, i onima drugima.

POKLADNA ZABAVA ┬á ┬á ┬á (20.02.2009.)  

Wallis - subota 14. velja─Źe 2009.


Vrijeme je poklada u Wallisu i svuda se ne┼íto organizira, ali dvorana u Glisu u pro┼ílu subotu je bila popunjena do zadnjeg mjesta, posjetitelja je bilo oko 250. Zabavu su organizirali roditelji djece iz folklorne skupine "Dragulj", sa odre─Ĺenim ciljem, pru┼żanja financiske potpore mladoj skupini folklora┼ía. Trud im se isplatio, jer su zabavu posjetili oni najmla─Ĺi od nekoliko godina starosti do osoba starosti baka i djedova i svi su se zabavljali.

E, MOJ NARODE┬á ┬á ┬á (19.01.2009.)  

darko.jpg

Sje─çam se kako su majke poginulih i nestalih Vukovaraca do┼íle u Zagreb na Trg Bana Jela─Źi─ça prosvjedovati radi sramotnih Haa┼íkih optu┼żbi trojci najodgovornijih za pokolj na Ov─Źari i stradanju Vukovara. Do┼ílo ih je podr┼żati toliko Zagrep─Źana koliko stane u jedan autobus.
Sje─çam se kako su do┼íle majke iz ┼ákabrnje prosvjedovati na taj isti trg, jer tra┼że istinu i da kona─Źno netko bude optu┼żen i ka┼żnjen za zlo─Źine u ┼ákabrnji! Do┼ílo ih je podr┼żat isto toliko Zagrep─Źana koliko stane u jedan autobus.

Sje─çam se i jednog aktivista za za┼ítitu ┼żivotinja koji se zatvorio u kavez i tako protestirao zbog ubijanja ┼żivotinja. Do┼ílo ga je na Trg Bana Jela─Źi─ça pogledati vi┼íe ljudi nego ┼íto stane u 10 autobusa.

Sje─çam se kako su na Trgu Bana Jela─Źi─ça do┼íli prosvjedovati istaknuti na┼íi intelektualci radi samita o Zapadnom Balkanu koji se odr┼żavao u Zagrebu i protiv stvaranja nove Jugoslavije, tako zvanog Zapadnog Balkana. Do┼ílo ih je podr┼żati manje ljudi nego onog u kavezu.

35. HRVATSKI BAL U ┼áVICARSKOJ ┬á (25.01.2009.)  

Hrvatska kulturna zajednica u ┼ávicarskoj djeluje ve─ç 37 godina, a pro┼íle je subote, 17. sije─Źnja 2009., organizirala svoj 35. Hrvatski bal u hotelu Kronenhof u Zuerichu (www.hotel-kronenhof.ch). Uz odli─Źnu ve─Źeru sa 5 jela i prvoklasna hrvatska vina firme Vallis Aurea GmbH (www.tartuf-vino.ch ) posjetitelji su u┼żivali u bogatom kulturnom programu. Plesnu glazbu, od valcera do rock'n rolla, odli─Źno je izvodio Duo Jukebox (www.duo-jukebox.ch ). Nastupilo je i Hrvatsko glazbeno dru┼ítvo Tamburica iz Vorarlberga (http://home.pages.at/tamb/index.htm), ali zvijezda ve─Źeri bila je nesumnjivo operna diva Hrvatskog narodnog kazali┼íta u Zagrebu, primadona Mira Vlahovi─ç ( www.miravlahovic.com ).

O HRVATSKOJ I HRVATIMA IZVAN HRVATSKE ┬á (10.01.2009.)  

tudjman

Kratka posjeta dr. Miroslava Tu─Ĺmana Hrvatskoj kulturnoj zajednici u ┼ávicarskoj, bila je prigoda da s njim porazgovaramo o nekim problemima koji mu─Źe izvandomovinske Hrvate. Za Dru┼ítvene obavijesti razgovor je napravila tajnica HKZ, gospo─Ĺa Marija ─ćulap.

- Interesira me da li Hrvatska vlada ┼żeli i mo┼że u budu─çnosti ne┼íto u─Źiniti za Hrvate iz Bosanske Posavine i op─çenito za sve Hrvate iz BiH. Sada┼ínja slika stanja tamo ne pokazuje veliku nadu u politi─Źkom, ekonomskom i nacionalnom pogledu.

─îinjenica je da Bosna i Hercegovina kao dr┼żava ne funkcionira, odnosno kako predstavnici me─Ĺunarodne zajednice vole re─çi da za Bosnu i Hercegovinu nije postignut "samoodr┼żivi razvoj". Hrvati su u Bosni i Hercegovini u politi─Źkom smislu u najgorem polo┼żaju. Njima i prema Washingtonskim i prema Daytonskim sporazumima je zagarantirana konstitutivnost, ali to u praksi ne mogu ostvariti, zato ┼íto Srbi imaju Republiku Srpsku, a Bo┼ínjaci u Federaciji imaju ve─çinu i nastoje Hrvate svesti na nacionalnu manjinu.

SRETAN BO┼ŻI─ć I NOVA GODINA ┬á (20.12.2008.)  

weihnachtsbaum1.gif

 

Hrvatska kulturna zajednica Vam ┼żeli sretan i blagoslovljen Bo┼żi─ç

Der Kroatische Kulturverein w├╝nscht Ihnen ein gl├╝ckliches und gesegnetes Weihnachtsfest

LA┼Ż I ISTINA ┬á ┬á (20.12.2008.)  

do102.jpg

Kad la┼ż ima lijepo ruho,
A istina ru┼żno,
Tad la┼ż svuda dobro pro─Ĺe,
A istina tu┼żno.


August Harambašić, "Pjesma Trnu", 1899.

HRVATSKOJ TREBA POVRATAK NA TU─ÉMANOVU DR┼ŻAVNI─îKU DOKTRINU┬á ┬á (13.12.2008.)  

Jedno vrijeme se ─Źinilo da bi drugi dr┼żavnik me─Ĺu hrvatskim politi─Źarima mogao biti Ivo Sanader, me─Ĺutim Sanader je prokockao svoju ┼íansu jer je bitno odstupio od Tu─Ĺmanove politi─Źke doktrine ulaguju─çi se lijevo liberalnim snagama i odstupaju─çi od predizbornih obe─çanja. Pred izbore se pozivao na Tu─Ĺmanovu dr┼żavni─Źku doktrinu, da bi nakon izbora prihva─çao Vesnu Pusi─ç koja je, zajedno s Mesi─çem, na ─Źelu antitu─Ĺmanovskih snaga koje kroz radikalnu detu─Ĺmanizaciju poku┼íavaju rashrvatiti Hrvatsku i vratiti nas tamo gdje smo ranije bili.

DAN SJE─îANJA NA TRAGEDIJU VUKOVARA┬á ┬á ┬á (02.10.2008.)  

vukovar-gr

Povodom dana sje─Źanja na tragediju Vukovara donosimo pismo u─Źenika XIII gimnazije u Zagrebu, Filipa Terzi┼ża, koji je Vukovar prvi puta posjetio u travnju ove godine.

Vukovar


28.04.2008. je Dan ┼íkole. Taj dan na┼í ravnatelj prof. ┼Żelimir ─îe─Źura odlu─Źio je obilje┼żiti tako da odvede u─Źenike i profesore na jednodnevni izlet u Vukovar - GRAD HEROJA. Sastanak je bio u 7 sati ispred ┼íkole. Nakon ┼íto smo se smjestili u 6 buseva od kojih je jedan bio na kat, krenuli smo putem Vukovara to─Źno u 7 i 26.

ULOMCI GOVORA HRVOJA HITRECA NA TRIBINAMA U ┼áVICARSKOJ┬á ┬á (20.10.2008.)  

Do┼íli smo k vama, trojica nas u ime vi┼íe od tisu─çu ─Źlanova Hrvatskoga kulturnog vije─ça, umjetnika, znanstvenika, pravnika i novinara kojima je Hrvatska na srcu, isto kao i vama, i koji su zabrinuti smjerom u kojemu ide Hrvatska. Zgro┼żeni smo nad ─Źinjenicom da se hrvatska politika opet jednom ne vodi iz Zagreba i da aktualna hrvatska vlast bez pogovora ispunjava uvjete i diktate protivne hrvatskim interesima. Ogor─Źeni smo stalnim udarcima na na┼í nacionalni i kulturni identitet, na na┼íu dr┼żavnu suverenost, na jedinstvo hrvatskoga nacionalnog korpusa u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kao i na Crkvu u Hrvata.

ZAVR┼áNA PRIREDBA DJE─îJEG NATJE─îAJA NA TEMU "HRVATSKI BO┼ŻI─ć"    ┬á (25.09.2008.)  

U subotu, 27.09.2008., od 15.00 - 17.00 h, u crkvi Herz-Jesu-Pfarreizentrum, Alte Simplonstr. 13, 3900 Brig VS odr┼żana je zavr┼ína priredba uz dodjelu priznanja nagra─Ĺenim u─Źenicima.

Projekt "Za hrvatsku djecu" - natje─Źaj za najbolji likovni, literarni, poetski i glazbeni uradak, ideja je na kojoj smo radili dulje vremena, a s njenom realizacijom zapo─Źeli u ┼íkolskoj godini 2004./2005.

Po logici stvari, suradnju na tom na┼íem projektu ponudili smo Hrvatskoj dopunskoj ┼íkoli. Tada┼ínja koordinatorica, gospo─Ĺa Edita Guberina, na┼íem je projektu dala punu podr┼íku i odr┼żan je prvi natje─Źaj na temu "Moja domovina".

Suradnja sa HD┼á potrajala je i u vrijeme slijede─çe koordinatorice, g─Ĺe. Marijane ─ćorluka, pa su odr┼żana i slijede─ça dva natje─Źaja na teme "Obitelj u mom srcu" i "┼áto je meni Hrvatska".

Pro┼íle godine, nakon ┼íto je koordinaciju preuzela g─Ĺa. Andrea Radman, stiglo nam je njezino pismo u kojem pi┼íe: "Nismo vi┼íe vremenski u mogu─çnosti sura─Ĺivati u natje─Źaju s HKZ".

POZIVAMO VAS NA TRIBINU "HRVATSKA U HAAGU" ┬á ┬á (25.09.2008.)  

subota, 11.10.2008. u 19.00 sati,
Sch├╝tzenhaus Albisg├╝tli, Uetlibergstrasse 341, 8045 Z├╝rich

nedjelja, 12.10.2008., ca. 12.30 sati (misa u 11.30 h)
crkva Sv. Vendelina, Bahnhofstr. 44, 4657 Dulliken,

REAKCIJE ─ćITATELJA NA 100. BROJ DRU┼áTVENIH OBAVIJESTI┬á ┬á ┬á ┬á ┬á (15.08.2008.)  

RIJETKO TKO DO┼ŻIVI 100 GODINA

Po┼ítovana Upravo Hrvatske kulturne zajednice, po┼ítovano Uredni┼ítvo i suradnici ─Źasopisa ''Dru┼ítvene obavijesti'' Mo┼żda ─çe ┼íirokoj publici izgledati pretjerana usporedba stogodi┼ínjice jedne osobe ili ustanove, i stotoga broja ─Źasopisa jedne udruge koja djeluje daleko od Domovine i koja se uzdr┼żava na osnovi osobne po┼żrtvovnosti. Samo oni koji se bave kulturom, novinarstvom i politikom mogu to u potpunosti procjeniti, a posebice kad uzmu u obzir visoku kvalitetu sadr┼żaja ─Źasopisa ''Dru┼ítvene obavijesti''.

HRVATSKI RESTORAN TIFFANY┬á ┬á ┬á (15.08.2008.)  

restaurant.jpg

Nakon kratke ljetne stanke, u ─Źetvrtak 07. kolovoza 2008. godine

u Montheyu je otvoren novo ure─Ĺeni restoran Tiffany

Novi vlasnik je Damir Besan, koji je nakon 19 godina rada i u─Źenja po elitnim ┼ívicarskim restoranima i dvije godine u engleskim, uz pomo─ç svoje obitelji odlu─Źio otvoriti svoj vlastiti restoran. Vlasnik i osoblje restorana napravili su sve da bi se gosti osje─çali ┼íto ljep┼íe i ugodnije u ovom lijepom zdanju s velikom terasom i parkirali┼ítem u samom centru grada.

HRVATSKA EKIPA NA EUROPSKOM PRVENSTVU KO┼áARKE U KOLICIMA┬á ┬á ┬á ┬á (29.07.2008.)  

kosarka1

U ┼ávicarskom mjestu Nottwil, poznatom po ┼ávicarskom centru za paraplegi─Źare, odr┼żano je od 27. srpnja do 3. kolovoza 2008. Europsko prvenstvo ko┼íarke u invalidskim kolicima (B divizija).

Nastupile su nacionalne reprezentacije Austrije, Belgije, BiH, Češke, Hrvatske, Litve, Portugala, Rusije, Slovenije i Švicarske. Hrvatska reprezentacija igrala je u grupi s Belgijom, BiH, Rusijom i Portugalom. Zauzela je 4. mjesto sa 2 boda, što je bilo nedovoljno za ostanak u B diviziji u koju je ušla 2005. godine. Ulaz u A diviziju izborile su ekipe  Belgije i BiH.

Taj va┼żan sportski doga─Ĺaj hrvatski mediji nisu niti najavili, niti ga pratili.

IZLO┼ŻBA "ANDRIJA ┼áTAMPAR" ┬á ┬á (26.07.2008.)  

m-stampar.jpg

U Atriju Hrvatskog dr┼żavnog arhiva u utorak, 8. srpnja 2008. godine u 12 sati otvorena je izlo┼żba Andrija ┼átampar (1888-1958)

Izlo┼żba je prire─Ĺena u povodu obilje┼żavanja 120. obljetnice ro─Ĺenja i 50. obljetnice smrti Andrije ┼átampara, lije─Źnika, stru─Źnjaka za socijalnu medicinu i higijenu te organizatora javnoga zdravstva kao i 60. obljetnice utemeljenja Svjetske zdravstvene organizacije. Na otvorenju o iznimnom doprinosu na polju javnoga zdravstva vrijednog pregaoca Andrije ┼átampara govorili su Blanda Matica, ravnateljica Uprave za za┼ítitu kulturne ba┼ítine Ministarstva kulture te autorica izlo┼żbe Melina Lu─Źi─ç, vi┼ía arhivistica, na─Źelnica Odsjeka za novije arhivsko gradivo obitelji i pojedinaca u Hrvatskom dr┼żavnom arhivu.

DUHOVNO STANJE U HRVATSKOJ I┬á ┬á ┬á (18.07.2008.)  

lejdi oreb

Razgovor s Lejdi Oreb za mjese─Źnik Narod

Glasilo Narod zauzima se za demografsku obnovu i duhovni preporod, te domoljubni i dr┼żavotvorni odgoj Hrvata objavilo je razgovor s Lejdi Oreb, koja je jako anga┼żira na gotovo istim temama.

- Po┼ítovana Lejdi, recite nam ukratko ─Źime se Vi trenuta─Źno bavite (mo┼żete se osvrnuti i na prija┼ínje poslove).

Vrlo rado, a prije svega ┼żelim blagoslov svakoj rije─Źi ovdje napisanoj i svakom onom tko tu rije─Ź bude ─Źitao i pro┼żivljavao! U ovom vremenu, ─Źlanica sam Pastoralnog vije─ça ┼ŻUPE SVETOGA LUKE, Travno, Zagreb i voditeljica SLU┼ŻBE ─îITA─îA, koja djeluje od kraja 2005.

PRESTANIMO BITI SLUGE, BUDIMO HRVATI┬á ┬á ┬á (10.07.2008.)  

drustvene obavijesti 101

Nesre─çu nekom narodu mogu drugi prouzro─Źiti, ali za poni┼żenje snosi vlastitu odgovornost.

Henry Thomas Buckle, engleski povjesni─Źar (1821-1862)

Gornji citat je bila jedna od misli vodilja mom ─Źlanku "Ne smijemo zaboraviti generala Bla┼íki─ça" u DO br. 89, sije─Źanj 2001. Nisam politi─Źar koji ra─Źuna sa slabim pam─çenjem ─Źitatelja, ne volim se ni ponavljati, ali ima tema na koje treba uvijek iznova upozoriti. Sedam godina nakon ─Źlanka o Bla┼íki─çu i promjena dviju vlada, gornja izreka je aktualnija nego ikada.

Stari Hrvati su bili dr┼żavotvoran narod. U seobi od istoka prema zapadu i jugu, Hrvati su tamo, gdje su zastali, osnivali dr┼żavu. Hrvati su bili ponosan narod, jer samo takav narod je dr┼żavotvoran, sluganski narod ne osniva dr┼żavu negu ju prodaje. Nakon sje─Źe hrvatskih velikana Zrinskog i Frankopana u Be─Źkom Novom Mjestu 30.04.1671. u hrvatskoj eliti ima sve vi┼íe sluga stranim vladarima, a sve manje Hrvata u izvornom smislu rije─Źi.

35 GODINA HRVATSKE KUTURNE ZAJEDNICE U ┼áVICARSKOJ ┬á ┬á ┬á (18.06.2008.)  

6

Proslava jubilarnog 35. ro─Ĺendana na┼íe udruge zapo─Źela je sve─Źanom misom u crkvi svetoga Vendelina u Dullikenu koju je vodio fra ┼áimun ┼áito ─ćori─ç.

Vodstvo udruge spomenulo se svih umrlih ─Źlanova, me─Ĺu njima i onih po─Źasnih (prof. dr. ┼Żarko Dolinar, fra Lucijan Kordi─ç, dr. Jure Petri─Źevi─ç, prof. dr. Vladimir Prelog, dr. Tihomil Ra─Ĺa). Misa je bila popra─çena koncertom.

HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA IZ ┼áVICARSKE DAROVALA DJECI IGRALI┼áTE U KOLODVOR KVARTU ┬á┬á ┬á (01.06.2008.)  

U okviru projekta Gradskog dru┼átva Crvenog kri┼ża Vinkovci "Igrali┼íte za djecu u minama okru┼żenim mjestima" u parku u Ulici Andrije Hebranga u Vinkovcima 24. svibnja 2008. sve─Źano je otvoreno dje─Źje igrali┼íte, opremljeno veselim bojama obojanim toboganom, njihaljkama, klackalicom, vrtuljkom, piramidom, tunelskim penjalicama i klupama za sjedenje. Dar je to Hrvatske kulturne zajednice iz ┼ávicarske ─Źiji su predstavnici prof. Ivan Matari─ç, bra─Źni par Dunja i Osvin Gaupp i Franjica Kos uveli─Źali sve─Źanost otvaranja.

Cilj projekta vinkova─Źkih humanitaraca je zastititi ┼żivot i zdravlje djece, educirati ih o opasnostima od mina i u kona─Źnici darovati im lijepo ure─Ĺeno mjesto za sigurnu igru unato─Ź minskom okru┼żenju. Kao ┼íto je poznato od ukupno 81,2 km2 minski sumnjivih povr┼íina koje kriju vi┼íe od 44.000 mina, na katastarskom podru─Źju Grada Vinkovaca sedamnaest godina nakon po─Źetka rata i deset godina nakon zavr┼íetka rata nalazi se jo┼í uvijek zastra┼íuju─çih 8,7 km2 minskih povr┼íina.

Lokacija ovog igrali┼íta izabrana je zbog blizine minskih polja postavljenih uz nekada┼ínju crtu boji┼íta na sjevernim prilazima Vinkovcima, od Borinaca, preko ┼Żankovca do Slavije gdje ┼żive djeca koja idu u Osnovnu ┼íkolu Vladimira Nazora, pa je zbog toga i prate─çi program sve─Źanog otvaranja odr┼żan u do posljednjeg mjesta ispunjenom predvorju te ┼íkole.

RAZGOVOR S LEJDI OREB, KREATORICOM PROJEKTA HRVATSKA PRI─îA┬á ┬á (28.05.2008.)  

oreb.jpg

Koncertom Hrvatska pri─Źa, prije pet godina, Hrvatska kulturna zajednica proslavila je svoj 30. ro─Ĺendan. Tom smo prigodom imali veliko zadovoljstvo upoznati Lejdi Oreb, koja je Hrvatsku pri─Źu osmislila i njome odu┼íevila Hrvate ┼íriom svijeta i mnogobrojne strance.

Koncert u ┼ávicarskoj bio je 12. po redu, od ukupno 49. Veliko nam je zadovoljstvo da smo bili me─Ĺu prvima koji su prepoznali umjetni─Źku i duhovnu vrijednost ovog jedinstvenog projekta, jedinstvene osobe - Lejdi Oreb. Donosimo intervju s njome napravljen nedavno za ─Źitatelje Veritasa.

 

POZIVNICA NA PROSLAVU 35 GODINA ZAJEDNICE┬á ┬á ┬á (22.05.2008.)  

pozivnica.jpg

U nedjelju 8. lipnja 2008. slavimo 35. godina HKZ (37. od osnutka) i 30 godina Tamburice

U 11.00 h koncert i sve─Źana misa u crkvi sv. Vendelina u Dullikenu.

Svetu misu predvodi fra ┼áimun ┼áito ─ćori─ç uz glazbenu pratnju Tamburice. Na orguljama svira prof. Ivan Matari─ç, predsjednik HKZ.

HRVATI U ┼áVICARSKOJ 2007. GODINE ┬á ┬á (20.05.2008.)  

DRAGULJ1

Po─Źetkom prolje─ça 2007. osnovana je folklorna skupina pod vodstvom gospodina Ante Gelji─ç. U samom po─Źetku ih je bilo desetek ─Źlanova, a danas broje vi┼íe od 20 ─Źlanova. Probe imaju jedan put tjedno i za ovaj kratak period svog postojanja su nau─Źili mnogo folklornih plesova, ┼żelja im je da nau─Źe jo┼í mnogo toga. ─îlanovi folklorne skupine su stari od 6 do 12 godina, svi su ro─Ĺeni u ┼ávicarskoj, a roditelji im dolaze iz Bosanske Posavine i Slavonije. ─îak imamo i dvoje djece od Hrvata sa Kosova, ─Źiji su roditelji doselili u Hrvatsku za vrijeme domovinskog rata, ali narodne no┼ínje su od Hrvata sa Kosova.

ZA BOLJE ZAJEDNI┼áVO HRVATA U ┼áVICARSKOJ┬á ┬á ┬á (28.04.2008.)  

1

Uz 15-tu obljetnicu HSK

U Oltenu u Hrvatskoj ku─çi odr┼żana je 13.04.2008. Konvencija Hrvatskog svjetskog kongresa ┼ávicarske i Liechtensteina (HSK CH/FL). Njegov dugogodi┼ínji predsjednik dr. Branko Grizelj u svojoj je poruci zahvalio svima koji su na bilo koji na─Źin doprinijeli djelovanju ove hrvatske krovne udruge, sjetiv┼íi se i pok. dr. Ante Kordi─ça. Istaknuo je da je hrvatsko zajedni┼ítvo dobro funkcioniralo u kriznim vremenima, te da moramo u─Źiti i sve u─Źiniti da ga bude i u mirnodopskim. Inzistirao je da mlade┼ż hrvatskog podrijetla koji ovdje odrastaju moraju na─çi svoj put u ─Źuvanju i njegovanju hrvatskih interesa i ba┼ítine.

DJE─îJA FOLKLORNA SKUPINA DRAGULJI┬á ┬á ┬á (26.04.2008.)  

Statistika Hrvata u Švicarskoj

Prema ┼ívicarskim statisti─Źkim podatcima iz 2007 godine u ┼ávicarskoj ┼żivi 38'280 osoba hrvatske nacionalnosti.

Od ukupnog broja stranaca 1'541'931 osoba, na Hrvate otpada 2.5 %, ─Źime zauzimaju deseto mjesto na listi.

 

TKO JE TRA┼ŻIO ZABRANU NASTUPA MARKA PERKOVI─ćA THOMPSONA U ┼áVICARSKOJ? ┬á ┬á (20.04.2008.)  

Zahtjev za zabranu koncerta Marka Perkovića Thompsona u Dietikonu izazvajo je, s pravom, veliko nezadovoljstvo Hrvata u Švicarskoj

Nekoliko ┼ívicarskih tiskovina pisalo je o tom slu─Źaju, spominju─çi i Hrvatsku kulturnu zajednicu, sudski proces i gospo─Ĺu V.P.┬á Na┼żalost, jo┼í uvijek┬ánije svima jasno tko je┬átko, i tko je gdje, pa nerijetko dolazi do zabune. Primili smo vi┼íe pisama iz kojih se vidi da na┼íi ljudi misle kako smo mi odgovorni za zabranu koncerta, stoga ┼żelimo pojasniti neke stvari.

Osu─Ĺujemo zabranu koncerta Marka Perkovi─ça Thompsona i ogra─Ĺujemo se od onih koji su imali svoga udjela u toj djelatnosti. Molimo sve one koji ─çe ovo pro─Źitati da o na┼íoj reakciji obavijeste svoje prijatelje. Nadamo se da ─çe ulo┼żena ┼żalba organizatora uroditi plodom i da ─çe se koncert ipak odr┼żati. U tom slu─Źaju, svim ljubiteljima Thompsona i njemu samom, ┼żelimo dobru zabavu i puno uspjeha.

 

DJE─îJA FOLKLORNA SKUPINA DRAGULJI┬á ┬á ┬á (05.04.2008.)  

grupa

Po─Źetkom prolje─ça 2007. osnovana je folklorna skupina pod vodstvom gospodina Ante Gelji─ç. U samom po─Źetku ih je bilo desetek ─Źlanova, a danas broje vi┼íe od 20 ─Źlanova. Probe imaju jedan put tjedno i za ovaj kratak period svog postojanja su nau─Źili mnogo folklornih plesova, ┼żelja im je da nau─Źe jo┼í mnogo toga. ─îlanovi folklorne skupine su stari od 6 do 12 godina, svi su ro─Ĺeni u ┼ávicarskoj, a roditelji im dolaze iz Bosanske Posavine i Slavonije. ─îak imamo i dvoje djece od Hrvata sa Kosova, ─Źiji su roditelji doselili u Hrvatsku za vrijeme domovinskog rata, ali narodne no┼ínje su od Hrvata sa Kosova.

 

IZLO┼ŻBA SLIKARA PEJE KLJAI─ćA┬á ┬á ┬á (15.03.2008.)  

Na otvorenje izlo┼żbe Peje Kljai─ça u Bremgartenu, 9. o┼żujka 2008. godine odazvalo se mnogo ljudi. Izme─Ĺu ostalih bio je tu i gospodin konzul Stanko Lipnjak sa suprugom, a posebnu podr┼íku svome ─Źlanu dali su predstavnici Hrvatske kulturne zajednice, predsjetnik Ivan Matari─ç glazbenim prilogom, dopredsjednica Dunja Gaupp prigodnim govorom i dopredsjednik Tomislav Kukalj snimaju─çi otvorenje izlo┼żbe.

 

SRETAN USKRS    ┬á  

sretan uskrs

SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS

VAM ┼ŻELI HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA

FROHE UND GESEGNETE OSTERN

W├ťNSCHT IHNEN DER KROATISCHE KULTURVEREIN

 

DJE─îJI KARNEVAL U WALLISU┬á ┬á ┬á (16.02.2008.)  

U op─çini Brig-Glis u Wallisu je postala tradicija da svaku godinu za vrijeme karnevala jedan dan izdvoje za dan dje─Źijeg karnevala, koji se organizira zu pomo─ç ┼íkola i op─çine. Tu u─Źestvuju sva ┼íkolska djeca od prve godine vrti─ça do ┼ísestog razreda, a naravno me─Ĺu njima su i na┼ía hrvatska djeca i djeca drugih nacija. Pripreme su duge, sigurno mjesec dana, ako ne i du┼że, i to svaki razred za sebe posebno se organizira i priprema. Za vrijeme ┼íkolskog sata koji je namijenjen za ru─Źni rad i op─çenito slobodne aktivnosti, tu teku pripreme u odabiru i samostalnoj izradi maski i odje─çe za karneval. Ve─çinom sama djeca uz pomo─ç svoih u─Źitelja i u─Źiteljica odabiru temu, ve─çinom su to aktualne teme u medijima u samoj regiji ili u ┼ávicarskoj ili u svijetu.

PAVE ─ćO┼áKOVI─ć BIOGRAFIJA┬á ┬á ┬á (10.02.2008.)  

Biografija petnaestogodi┼ínjeg mladi─ça, velikog sporta┼ía Pave ─ćo┼íkovi─ç

Na pisanje biografije o ovom mladi─çu potaknuli su me u─Źestali ─Źlanci u lokalnim novinama u Oberwallisu "Walliser Bote" o njegovim uspjesima.

To nisu samo obi─Źni uspjesi, nego osvojena prva mjesta, zlatne medalje u njegovoj kategoriji u karateu za ┼ávicarsku. Znaju─çi da je po nacionalnosti Hrvat, sa velikim interesovanjem sam pratila njegovu sportsku karijeru i divila sam se svakom njegovom uspjehu. Po┼íto i sama imam djecu koja su tako─Ĺer sportski aktivna, znam koliko je tu ulo┼żeno slobodnog vremena, odricanja, volje i ustrajnosti da bih se postigli rezultati koje je Pavo postigao. Zamolila sam Pavu za jedan razgovor, na ┼íto je on pristao i iz zajedni─Źkog razgovra saznala sam pojedinosti iz Pavinog privatnog ┼żivota i njegove sportske karijere.

 

SANADER U EUROPSKOM INSTITUTU U ZUERICHU┬á ┬á ┬á (09.02.2008.)  

Dozvolimo da Europa nastane

U svome govoru studentima Univerziteta u Z├╝richu, u rujnu 1946. godine, Sir Winston Churchill se zauzeo za europsko jedinstvo u slobodi i miru, te svoj govor zavr┼íio rije─Źima: "Dozvolimo da Europa nastane".

1996. godine, povodom 50-e godi┼ínjice njegovog povjesnog govora, odr┼żana je prva "Churchill Conference". Od tada se ta konferencija odr┼żava svake godine. Organizira je Europski Institut Z├╝rich, u suorganizaciji s britanskim veleposlanstvom u Bernu, ┼ávicarskim Institutom za istra┼żivanje inozemstva i financijsku podporu Coutts Banke.

 

KRUG ZA TRG - 9. VELJA─ćE 2008. U 11.00 SATI ISPRED HNK┬á ┬á ┬á (04.02.2008.)  

Po┼ítovane gospo─Ĺe, po┼ítovana gospodo, dragi prijatelji,

sa svih strana ─Źujemo vijesti o izvanrednom trudu koji mnogi ula┼żu kako bi na┼íe okupljanje ove subote bilo ┼íto uspje┼ínije. Ovaj smo put zaista jedan veliki tim, a to nas sve jako veseli.┬á

 

 

 

Naslovna, 01,02,03,04,05,06,07,08,09,10,11,12,13,14,15,16,17,18,19,20,21,22,23,24,25,26,27,28,29,30

 

Sve HKZ web stranice

 

94883

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU