Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

VI KONVENCIJA HRVATSKOG SVJETSKOG KONGRESA CH/FL      (velja─ça 2004.)

U subotu 06. prosinca 2003. u mjestu Jona odr┼żana je 6. Konvencija Hrvatskog svjetskog kongresa za ┼ávicarsku i Lihten┼ítajn.

Predsjednik dr. Branko Grizelj srda─Źno je pozdravio prisutne ─Źlanove, predstavnike udruga u ┼ávicarskoj, a posebnu dobrodo┼ílicu po┼żelio predstavnicima Republike Hrvatske u ┼ávicarskoj, veleposlaniku dr. Andrli─ç Mladenu i predstavniku Republike BiH u ┼ávicarskoj, mr. Zelenika Darku.

Nakon izvje┼ítaja o radu HSK u ┼ávicarskoj, te planova za budu─çnost, razvila se diskusija. Dr. Andrli─ç je poru─Źio kako ─çe ove vrlo instruktivne informacije javiti u Zagreb, te zamolio da se u─Źini napor na koordinaciji termina priredaba me─Ĺu hrvatskim udruga u ┼ávicarskoj, kako bi se predstavnicima Hrvatske olak┼íao rad. Doga─Ĺa se naime, da iste subote bude i do 9 priredaba, a zaposlenika u hrvatskim predstavn┼ístvima nema tako puno, zbog ─Źega ─Źesto moraju tr─Źati sa jedne na drugu priredbu.

 

 

GLASOM KROZ RIM I VATIKAN     (veljaća 2004.)

Najnoviji glazbeni CD poznate hrvatske sopranistice za samo 25.00 CHF

Ro─Ĺena 4. velja─çe 1939. godine u Mostaru. Bila je prva u─Źenica Odjela za solo pjevanje na mostarskoj Muzi─Źkoj ┼íkoli. Prva nastavnica bila joj je Milka Padovan , koja je uo─Źiv┼íi nadarenost po─Źela oblikovati njezin topli glas.

1961. godine debitirala je ulogom razigrane Petrice u ─Éerdanu Jakova Gotovca. S tom ulogom, njezin put bio je zacrtan. Kada je polagala prijamni ispit, na Muzi─Źkoi akademiji u Zagrebu, iskusna pjeva─Źka pedagoginja Marija Bor─Źi─ç opazila je iskrenost interpretacije i umjetni─Źko po┼ítenje, a te dvije kvalitete krase ─Źitavu karijeru Bla┼żenek Cigi─ç udane Mili─ç.

 

 

EMIL ─îI─ć OTKRIVA HRVATSKE NEPRIJATELJE ┬á┬á┬á┬á (30.01.2004)

Diplomirani muzikolog Emil ─îi─ç, hrvatski publicista, javni djelatnik i samostalni umjetnik odazvao se pozivu Hrvatske kulturne zajednice i u nedjelju 25. sije─Źnja 2004. g. predstavio u Joni i Z├╝richu svoje dvije nove knjige. Prvu, zbirku njegovih izabranih ─Źlanaka pod naslovom "Povijest hrvatskih neprijatelja", i drugu, njegov prijevod knjige "Anglo-ameri─Źki Establishment" ameri─Źkog povjesni─Źara Carrolla Quigleya (1910.-1977.).

Kako u Joni tako i u Zürichu slušatelji su vrlo pozorno pratili izlaganje i predstavljanje obje knjige.

Zbog ograni─Źenog vremena u Joni se nije stiglo diskutirati na temu, ┼íto je nakon predstavljanja knjiga u Z├╝richu bilo nadokna─Ĺeno - pitanja su dolazila jedno za drugim, a na┼í je gost strpljivo odgovarao otkrivaju─çi nove, ve─Źini prisutnih uglavnom nepoznate, detalje o hrvatskim neprijateljima. Diskusiju smo oko 21.30 sati napokon morali prekinuti, kako bi se na┼í gost mogao odmoriti od napornog dana.

 

SRETAN BO┼ŻI─ć I NOVA GODINA (prosinac i 2003.)

Od srca sretan i blagoslovljen Bo┼żi─ç, kao i svako dobro u Novoj Godini, ┼żeli Vam

HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA
KROATISCHER KULTURVEREIN

 

31. SABOR HRVATSKE KULTURNE ZAJEDNICE U ŠVICARSKOJ       (studeni 2003.)

U ┼ávicarskoj se termini za priredbe i doga─Ĺaje odre─Ĺuju nekoliko mjeseci unaprijed, tako je i datum 23. studeni 2003. za planiranu knji┼żevnu ve─Źer i 31. Sabor HKZ bio odre─Ĺen i prostorija rezervirana, puno prije nego se znao datum odr┼żavanja izbora u Hrvatskoj.

Kada se predsjednik Mesi─ç kona─Źno odlu─Źio odrediti i objaviti datum izbora, mi vi┼íe nismo mogli pomaknuti datum odr┼żavanja Sabora. Ipak, iz bojazni da nam ne─çe do─çi dovoljan broj ljudi (znali smo da ─çe mnogi Hrvati svoje glasa─Źko pravo ostvariti kod ku─çe u Hrvatskoj), otkazali smo knji┼żevnu ve─Źer.

 

PROSVJED PROTIV NETOČNOG I UVREDLJIVOG PISANJA SWISSINFO     (studeni 2003.)

Poštovani Hrvati i Hrvatice


"Swissinfo" objavio je 24.11.2003. na svojoj web stranici ─Źlanak povodom izborne pobjede HDZ-a.

Zadnja re─Źenica glasi:
"Eine echte Auseinandersetzung mit dem autokratischen Erbe des langj├Ąhrigen Partei- und Staatschefs Franjo Tudjman hatte Sanader aber vermieden. Eine Entschuldigung f├╝r Kriegsverbrechen durch kroatische Milit├Ąrs w├Ąhrend der Kriege gegen Bosnien und Serbien lehnte die Partei ebenfalls ab."

 

12 GODINA POSLIJE - TU┼ŻNO SJE─ćANJE NA TRAGEDIJU VUKOVARA┬á┬á┬á┬á (studeni 2003.)

Vukovarski rastanak s prijateljem


Posljednje note "mirozova" sjedale su polako na pognule grane stoljetnih hrastova koji okru┼żuju grad mrtvih - "Aleju branitelja". Zastava u ruci bolom slomljene ┼żene, suze pune upitnika na licima djece, nijemi pogled Vukovaraca; samo jo┼í zvoni ono: "vje─Źni mir daruj mu Gospodine"... A onda, mukli zvuci svete vukovarske zemlje odjekuju du┼íom. Humak sve ve─çi. Tisu─çu bijelih kri┼żeva zaigralo je pred mojim o─Źima. Oko mene kao da oni ┼żive: i Marko, Ante, Ivo, Josip, Marija, Nikola... sve ih znam. Idu kroz onaj veliki kri┼ż - vrata poga┼żenog Vukovara. Idu radosno kroz vatru i nestaju u svijetlu - prosvijetljeni, novi, sna┼żni. Pro┼íli su kroz kri┼ż.


Svega se prisjećam: u rovu je tutnjilo, kidalo sve oko nas, rušene su kuće, jaukala priroda, teško disali starci, a djeca preplašena u zadnjem kutu drhtala tako glasno, kao kad vjetar nemilo svira jesenskim granjem. Bili smo zajedno. I nije nas bilo strah. Samo je jedno bilo ispred nas: Vukovar - Hrvatska.
Siniša Glavašević je utihnuo. Postali smo svega svijesni: nema više Vukovara. I uhvatio nas je strah. Čudno je to: nismo se bojali zbog nas, već zbog Vukovara nas je strah hvatao: "Hoće li biti Vukovara?".

 

600 DANA ČEKAMO KRITERIJE I PRAVEDNU VLADU     (studeni 2003.)

9. studenog 2003. - Hrvatski branitelji - obespravljeni policajaci ve─ç 600 dana prosvjeduju u crkvi Sv. Marka u Zagrebu

Kratka pamet ili ušutkanost kao nekada

Sje─çate li se prosvjeda koji su se doga─Ĺali prije 4 i vi┼íe godina ┼íirom Lijepe na┼íe? Na pr. prosvjeda poljoprivrednika, kada su svojim vozilima blokirali razne prometnice zbog neispla─çenih iznosa za otkupljenu p┼íenicu? Ili onih na trgu Bana Jela─Źi─ça, od prosvjeda raznih sindikata, preko prosvjeda umirovljenika do prosvjeda zbog oduzimanja koncesije "Radiju 101"?

 

 

KOMU JE MJESTO NA IZBORNOJ LISTI?     (listopad 2003.)

U Hrvatskoj kao tranzicijskoj zemlji ba┼í svaki parlamentarni izbori izuzetno su va┼żni, jer bi trebali biti novi korak u odmaku od komunisti─Źkoga totalitaristi─Źkog dru┼ítva i mentaliteta odnosno novi korak u afirmaciji demokracije, pravne i socijalne dr┼żave. Izrasle iz bolj┼íevi─Źkog mentaliteta koji je pro┼żeo sve pore dru┼ítva - a da toga mnogi ─Źesto nisu ni svjesni - politi─Źke stranke jo┼í su uvijek zara┼żene tim opasnim virusom, no neke ipak manje a neke puno vi┼íe, pa su svaki izbori, pa tako i predstoje─çi, posebna prilika da se i same stranke u sebi ┼íto vi┼íe ─Źiste od toga virusa, ali i da glasa─Źi svojom potporom podupru to prijeko potrebno ─Źi┼í─çenje hrvatske politi─Źke scene.

 

 

GOTTESDIENST ORGEL-KONCERT ZUR GUNSTEN DER KIRCHE IN PAG      (rujan 2003.)

   

INTERVJU S GOSPODINOM JERKOM RUNJE, PREDSTAVNIKOM HRVATSKE MATICE ISELJENIKA     (kolovoz 2003.)

Ovih ste dana gost HKZ, pa Vas molimo, predstavite se na┼íim ─Źitateljima.

Kod Vas sam u ulozi predstavnika Hrvatske matice iseljenika, ─Źiji sam ─Źlan upravnog odbora. Matica u ovom slu─Źaju prati projekt Hrvatska pri─Źa, jer te┼żi suradnji s hrvatskim iseljeni─Źkim zajednicama. U iseljeni┼ítvu sam i sam proveo vi┼íe od dvadeset i pet godina. Do 1995. ┼żivio sam i radio u Njema─Źkoj, a onda sam se s obitelji uspio vratiti u Hrvatsku. Povratak u domovinu uvijek je bio dio moje ┼żivotne koncepcije, no ipak je bilo te┼íko donijeti konkretnu odluku, a onda je i provesti u djelo - to ─çete Vi svi ovdje sigurno lako razumjeti.

Rodom sam Sinjanin, iz Karaka┼íice, sela koje je od Sinja udaljeno nekoliko kilometara. Po struci sam teolog i pravnik. Moja obitelj i ja ┼żivimo u Zagrebu. Uspjeli smo se sna─çi, mada nam je na po─Źetku bilo veoma te┼íko. Moja supruga radi na jednoj srednjoj ┼íkoli, a djeca studiraju.

 

IZAŠLE DRUŠTVENE OBAVIJESTI BROJ 93/94     (kolovoz 2003.)

Hrvatska pri─Źa

Ovo izdanje Društvenih obavijesti izlazi sa zakašnjenjem, ali zato kao dvobroj, t.j. sa dvostrukim brojem stranica.


Dva su nas razloga na to ponukala, oba vezana uz organizaciju "Hrvatske pri─Źe" - koncerta sa prate─çom izlo┼żbom hrvatskog turizma i malog gospodarstva. U godini u kojoj je Hrvatska kulturna zajednica u┼íla u ─Źetvrto desetlje─çe, odlu─Źili smo hrvatskoj publici u ┼ávicarskoj ponuditi muzi─Źki program, koji je ve─ç obi┼íao svijet i odu┼íevio na┼íe iseljenike, a istovremeno upoznati i ┼ívicarsku publiku sa presjekom hrvatske glazbene kulture i Hrvatske kao turisti─Źke destinacije. Koncert takove umjetni─Źke vrijednosti zaslu┼żio je i odgovaraju─çu reprezentativnu dvoranu i promi─Źbu. U svrhu ─Źim boljeg upoznavanja iseljeni┼ítva sa vlastitim kulturnim naslje─Ĺem, "Hrvatska pri─Źa" sa posebnim duhovnim programom ponu─Ĺena je i Hrvatskim katoli─Źkim misijama.

 

MIRA VLAHOVI─ć - PRIMADONA HNK ZAGREB ┬á┬á┬á (10. lipanj 2003.)

Sa velikim zadovoljstvom i ponosom predstavljamo Vam go┼í─çu Hrvatske kulturne zajednice, damu koja je svojim koloraturnim sopranom u Kongresshaus-u ne samo odu┼íevila, nego i o─Źarala posjetitelje - Prof. Miru Vlahovi─ç


Gospo─Ĺa Vlahovi─ç ro─Ĺena je u Zapre┼íi─çu, a diplomirala je solo pjevanje 1982. godine na Muzi─Źkoj akademiji u Zagrebu. Svoj debi imala je 1980. u HNK-u u Zagrebu, u zahtjevnoj ulozi Kraljice no─çi Mozartove opere "─îarobna frula". Usavr┼íavala se na te─Źaju proslavljene primadone Srebrenke-Sene Jurinac u Grazu.

 

VELI─îANSTVENIM KONCERTOM OBILJE┼ŻEN 30. RO─ÉENDAN HKZ     (lipanj 2003.)

"Hrvatska pri─Źa" gostovala u ┼ávicarskoj na poziv Hrvatske kulturne zajednice

Prije 30 godina, to─Źnije 16.06.1973. udruga "Prijatelji Matice hrvatske" (osnovana 11. srpnja 1971.), mijenja svoje ime u "Hrvatska kulturna zajednica". Tokom dugih 30 godina udruga je imala svojih uspona i padova, ali kontinuirano ┼żivi i radi, te ostavlja svoje tragove u divnoj zemlji ┼ávicarskoj, koja je mnogim Hrvatima postala drugom domovinom.

Za svoj okrugli jubilej Hrvatska kulturna zajednica je odlu─Źila svojim ─Źlanovima i prijateljima ponuditi ne┼íto posebno, ┼íto sa ponosom mogu pokazati svojim ┼ívicarskim i drugim prijateljima. Djeli─ç drage nam Hrvatske, njene povijesti i sada┼ínjosti, njene kulturne ba┼ítine.

"Hrvatska pri─Źa", koja prenosi svjetlo ljubavi i mira bl. Alojzija Stepinca, bila je upravo to ne┼íto posebno. Ideja na kojoj je "Hrvatska pri─Źa" nastala - svijetom nosit i ┼íiriti svjetlo mira i ljubavi - odu┼íevljava svakog ─Źovjeka sa srcem na pravom mjestu, a mi┼íljenje Lejdi Oreb: "Ne smijemo se zamarati grijesima u politici, kulturi i ekonomiji, nego moramo u zajedni┼ítvu krenuti prema svijetu i s ponosom pokazati bogatstva koja posjedujemo", identi─Źno je onome Upravnih tijela HKZ. Istomi┼íljenici se na─Ĺu i prepoznaju, pa su se tako na┼íle i prepoznale "Hrvatska pri─Źa" i Hrvatska kulturna zajednica.

"Hrvatska pri─Źa" se odazvala pozivu Hrvatske kulturne zajednice i bila njen gost od 20. do 22.06.03.

 

PAPA IVAN PAVAO II PO TRE─ćI PUTA U HRVATSKOJ      (10. lipnja 2003.)

100-to misionarsko putovanje po svijetu - od 05.06. - 09.06 2003.

Sveti Otac posje─çuje nas po tre─çi puta i za svoj posjet izabire upravo prve dane lipnja. Slu─Źajnost ili poruka?

Nikada ne─çemo zaboraviti da je Sveti Otac prvi me─Ĺunarodno priznao Republiku Hrvatsku, kao niti sre─çu koju smo osjetili kada nas je blagonaklono darivao svojim pohodima Zagrebu i Mariji Bistrici, Splitu i Solinu. Proglasiv┼íi bla┼żenim uzoritog kardinala Alojzija Stepinca ne samo da je osporio sve namje┼ítene i neopravdane napade na Stepinca i Hrvate, nego je ukazao i na potrebu ┼íirenja hrvatske povijesne istine. Njegov tre─çi pohod Hrvatskoj doga─Ĺa se u dane kada je prije 1124 godine priznata Hrvatska dr┼żava.

 

PREDSTAVLJAMO VLADU FRANJEVI─ćA       (svibanj 2003.)

likovnog radnika, pisca, kulturno-umjetni─Źkog posrednika, svestranog kreativca


Vlado Franjevi─ç zavr┼íio je 1985. ┼íkolu primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, a 1989. dolazi u ┼ívicarski grad St. Gallen. Zbog nepoznavanja njema─Źkog, ili bilo kojeg drugog svjetskog jezika, osje─çao se, kako ka┼że, prili─Źno izgubljenim. No upravo to ga je primoralo da prije svega poradi na izgradnji sebe samoga. Sa uspijehom, jer ve─ç 1991. dobiva priliku izlo┼żiti svoje slike.
Od tada se njegovi uspijesi redaju jedan za drugim. Vi┼íe o ovom zanimljivom, svestranom, kreativnom i neumornom kulturnom radniku pro─Źitajte ovdje

 

UMRO JE GENERAL JANKO BOBETKO       (29. travanj 2003.)

Umirovljeni sto┼żerni general Janko Bobetko (ro─Ĺen 1919. godine) umro je u 11,55 sati u svojoj ku─çi u Zagrebu, priop─çio je voditelj Bobetkova lije─Źni─Źkog konzilija dr. Mijo Bergovec.

Neposredni uzrok smrti bilo je zatajenje cirkulacijskog i respiratornog sustava. Unato─Ź poduzetim mjerama reanimacije smrt je nastupila u 11,55 sati.

Janko Bobetko ro─Ĺen je 1919. godine u selu Crnac nedaleko od Siska. Sa svega 22 godine starosti sudjeluje u Drugome svjetskom ratu na strani antifa┼íista. Sudjelovanje u Domovinskom ratu po─Źinje na Banovini, a nastavlja ga na ju┼żnom boji┼ítu koje je Hrvatska vojska oslobodila 1992. godine.

LUCIFERU, BOJ SE HRVATSKE KLETVE      (travanj 2003.)

Zapala me rijetka i izuzetno mu─Źna du┼żnost da se javno obratim vama, ratnom zlo─Źincu, krvniku i izdajniku hrvatskog naroda. Povod tom obra─çanju je kao rana svje┼że i kao ko┼ímar tjeskobno sje─çanje na krvavi ponedeljak 26. kolovoza ovog smutnog ljeta Gospodnjeg 1991., dan kada ste po─Źinili jo┼í jedno u nizu zlodjela prema narodu iz kojeg ste, na njegovu sramotu i nesre─çu, potekli - ovaj put, po svemu sude─çi, najte┼że.

 

HRVATSKA PRI─îA - ┼áTO JE TO?       (travanj 2003.)

"Hrvatska pri─Źa" prenosi svjetlo ljubavi i mira bl. Alojzija Stepinca

i dar je Hrvatske kulturne zajednice ─Źlanovima i prijateljima povodom 30. obljetnice postojanja udruge

Autorica projekta, Lejdi Oreb:


"Ne smijemo se zamarati grijesima u politici, kulturi i ekonomiji, nego moramo u zajedništvu krenuti prema svijetu i s ponosom pokazati bogatstva koja posjedujemo".

 

POSJTEITELJIMA NA┼áE STRANICE KAO I SVIM DOBRIM LJUDIMA ┼ŻELIMO SRETAN USKRS     (travanj 2003.)

 

 

   

ZA┼áTO SU NA UDARU BRANITELJI?     (travanj 2003.)

Svaka dr┼żava na svijetu ┼żeli se za┼ítiti i opstati, i za to ima pravo u svojoj obrani upotrijebiti i silu, a u Hrvatskoj se o─Źituju snage koje Hrvatsku ne ┼żele, koje blate sve ┼íto je hrvatsko, a vlast, koliko je javno poznato, na to i ne reagira. Funkcioniranje pravne dr┼żave u na┼íoj zemlji nije dosta podupirati verbalno, i to u situacijama koje odre─Ĺenim politi─Źkim snagama odgovaraju, nego to podupiranje i ostvarivanje mora biti stvarno i u svim slu─Źajevima.

Nije li sramota ┼íto skupina otpu┼ítenih policajaca, koji su tako─Ĺer kao branitelji dali obol za stvaranje slobodne Hrvatske, ve─ç punu godinu dana bezuspje┼íno prosvjeduje pred nosom Vladi na zagreba─Źkom Markovu trgu?

MISA ZADU┼áNICA ZA ┼ŻARKA DOLINARA    (travanj 2003.)

Misa zadu┼ínica i sve─Źana komemoracija za dr. ┼Żarka Dolinara, odr┼żati ─çe se u nedelju, 06.04.2003. u 14.30 sati, u crkvi St. Martin, Hauptstrasse 45, Solothurn/Zuchwil.

Organizatori: Hrvatska kat. misija Solothurn, Veleposlanstvo RH, HKZ-Hrvatska kulturna zajednica, FOHS-Fond hrvatskih studenata, HSK-Hrvatski svjetski kongres, Chorus croaticus.

IN MEMORIAM - ┼Ż┬ÄARKO DOLINAR (o┼ż┬×ujak 2003.)

Prof. dr. ┼Żarko Dolinar 03.07.1920. - 09.03.2003.

Po─Źasni ─Źlan Hrvatske kulturne zajednice od 17.03.1991.


Ro─Ĺen je u Koprivnici od majke Franice ro─Ĺ. Fridrih i oca dr. Jakova, koji kao sudac ─Źesto po slu┼żbenoj du┼żnosti mijenja mjesto rada i ┼żivljenja. Tako ┼Żarko sa nepunih godinu i pol odlazi sa roditeljima iz Koprivnice da bi nakon Sarajeva stigli u Novi Sad, potom Ljubljanu, a onda i u Zagreb. U Zagrebu maturira, a 1948. diplomira na Veterinarskom fakultetu. Od 1961. je radio u Zavodu za anatomiju medicinskog fakulteta u Baselu, bio izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu, te predava─Ź na Stomatolo┼íkom fakultetu sveu─Źili┼íta u Baselu. Uz anatomiju bavio se istra┼żivanjima s podru─Źja histologije, patologije i membriologije, a znanstvene radove objavljivao u hrvatskoj i inozemnoj stru─Źnoj literaturi.

 

POLITIKA BEZ ETIKETE SVE JE OPASNIJA (o┼żujak 2003.)

Najnovija zbivanja u procesima privatizacije otkrivaju da je op─çe dobro u Hrvatskoj sve ugro┼żenije, pa ta pitanja osim sto su politi─Źka i gospodarska sve vi┼íe postaju u prvome redu sudbinska za ─Źitavu naciju, a to zna─Źi i eti─Źka, te se ti─Źu svih dobronamjernih u na┼íoj zemlji. Nijedna vjerni─Źka savjest ne mo┼że biti ravnodu┼ína u situaciji kad se radi o temeljnim materijalnim i gospodarskim preduvjetima i pretpostavkama zajedni─Źkoga ┼żivota u Hrvatskoj.

 

ODR┼ŻAN 29. HRVATSKI BAL U BERNU (o┼żujak 2003.)

U subotu, 22. velja─Źe, odr┼żan je tradicionalni bal Hrvatske kulturne zajednice. Posjetitelji su u┼żivali u predivnoj atmosferi dvorane "Burgerratssaal Kultur Casino" u srcu Berna. Goste su zabavljali Sandra Kulier i njezin orkestar, te kulturno umjetni─Źko dru┼ítvo "Silvije Strahimir Kranj─Źevi─ç".

Umjesto, na ┼żalost zbog bolesti odsutnog, predsjednika prof. Ivana Matari─ça, u ime Upravnog odbora Hrvatske kulturne zajednice posjetitelje bala pozdravila je dopredsjednica Dunja Gaupp, zahvalila se ogranku Bern na organizaciji i predala rije─Ź dr. Stojanu Domagoju, predsjednika ogranka Bern. Dr. Stojan je na njema─Źkom pozdravio goste, najavio muzi─Źare i kao posebno iznena─Ĺenje, nastup KUD "Silvije Strahimir Kranj─Źevi─ç".

 

002
 

Naslovna, 01,02,03,04,05,06,07,08,09,10,11,12,13,14,15,16,17,18,19,20,21,22,23,24,25,26,27,28,29,30

 

Sve HKZ web stranice

21829

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU