Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

NAJAVA  /   PODSJETNIK

Admiral Davor Domazet-Lo┼ío 15.05.2011. u ┼ávicarskoj samo u Badenu - pro─Źitajte vi┼íe

Na kraju otvaramo diskusiju na temu: Trebaju li Hrvati u Švicarskoj reagirati na presude i kako?

       Internacionalni likovni i literarni natje─Źaj za djecu - prijava do kraja velja─Źe 2012.

     NAJ─îITANIJI PRILOZI

SVI SMO KRIVI     (30.04.2011.)

Zvonko Bu┼íi─ç u intervju za Ve─Źernji list: Tu─Ĺman ne bi izru─Źio Gotovinu, a na Haag je pristao po nalogu CIA-e

Zvonko Bu┼íi─ç, predsjednik strana─Źkog Odbora za useljeni┼ítvo, iseljeni┼ítvo i BIH, najpoznatiji hrvatski emigrant, koji je u ameri─Źkom zatvoru odle┼żao 32 godine zbog pogibije policajca i otmice aviona kojom je htio upozoriti svijet na polo┼żaj Hrvatske u Jugoslaviji, govori o aktualnoj situaciji u RH.

Još malo i napunit će se tri godine otkako ste se vratili kući. Jeste li se adaptirali i smatrate li i vi nakon što ste vidjeli današnju Hrvatsku, kao nekad Maruna, da je bilo ljepše voljeti je - izvana?


Pa prvu godinu i pol ┼żivio sam u oblacima, sad mislim da sam pohvatao konce. Tempo ┼żivota je takav da se ┼żivot u pedeset godina promijenio vi┼íe nego prije u pet stotina godina. Da, sla┼żem se s Marunom, Hrvatsku je bilo lak┼íe voljeti izdaleka, kao i sve stvari u ┼żivotu. Dostojevski je rekao da sre─ça nije u sre─çi nego u njezinu postizanju. Znate, dok za ne─Źim ─Źeznete, to je ljep┼íe nego kad se ostvari. Kad to snovi nisu bili ljep┼íi od realnosti? No, ja svakome preporu─Źujem ne┼íto drugo: kad god mu se ostvaruju snovi, neka nastavi sanjati nove i ostvarivati ih. Takav je ┼żivot ljep┼íi ┼żivot !

 

TEŠKO JE S DIVLJACIMA     (30.04.2011.)

Teško je divljaka dignuti na jednu višu razinu, ali je lako srozati kulturu ako se jednom narodu pobije elita i obezglavi ga se

1. Gospodine ─îi─ç, mo┼żete li nam re─çi kako ─çe se zvati knjiga na kojoj trenutno radite i ┼íto je njezin predmet?

Knjiga na kojoj trenutno radim je o filozofiji povijesti, iako ─çe sam naslov knjige iz tr┼żi┼ínih razloga vjerojatno biti druga─Źiji, dok ─çe filozofija povijesti biti podnaslov.


2. Što je za Vas filozofija povijesti.

Filozofija povijesti je ─Źitanje kulturolo┼íkih, politi─Źkih i drugih ─Źinjenica u kontinuitetu, kao ─Źinjenica ispisivanja bo┼żjeg duha ili sotoninog duha u razvoju svijeta i civilizacije. Kroz filozofiju povijesti mi odgovaramo na pitanje zbog ─Źega se je ne┼íto dogodilo, jer ulazimo u zadnji uzrok i dominantnu ideju u povijesti, koja nam obja┼ínjava zbog ─Źega se je povijest ili u svijetu ili na jednom prostoru se odvijala na upravo takav na─Źin.

 

DOBRO JUTRO, HRVATSKA!     (29.04.2011.)

Dobro jutro, Hrvatska! Kako si spavala u zadnjih 11 godina? Je li ti bilo mekano haaško uzglavlje?

Nakon dvadeset godina od velikosrpske agresije, presuda Suda u Haagu generalima Anti Gotovini i Mladenu Marka─Źu najve─çi je udar i nova agresija na hrvatsku dr┼żavu! Ni┼íta drugo nije moglo iznova homogenizirati, probuditi i otrijezniti ovaj narod nego novi emotivni ┼íok razmjeran ┼íoku kojeg smo do┼żivjeli suo─Źeni sa zlobom neprijatelja i dvoli─Źno┼í─çu me─Ĺunarodne zajednice 1991. godine. Velika ve─çina naroda bila je u petak duboko i iskreno potresena, povrije─Ĺena i konsternirana. Osje─çaji su bili sli─Źni kao kad je pao Vukovar. Ali tada smo imali jednog Franju Tu─Ĺmana koji je bio pobjedni─Źki duh, koji je bio kadar podignuti narod i dovesti ga do pobjede. Zato u ovom ─Źasu nema mjesta nikakvom o─Źaju, bijesu, psovkama i pla─Źu! Tek sada po─Źinje prava politi─Źka, pravna i duhovna borba za budu─çnost Hrvatske!

 

POPIS ODGOVORNIH ZA SUDBINU GENERALA GOTOVINE I MARKAČA     (29.04.2011.)

Bilo bi dobro da se 'objesite', vi koji ste odgovorni kazneno, politi─Źki, moralno i metafizi─Źki za tamnicu generala!

Stari gr─Źki filozof Heraklit u svojim je fragmentima ostavio i sljede─çu re─Źenicu: "Bilo bi dobro da se svi odrasli Efe┼żanio objese jer su izgnali najboljega izme─Ĺu sebe ne ┼żele─çi da bude najbolji!" Heraklitova misao neodoljivo podsje─ça na slu─Źaj Hrvatske i nesre─çu dvojice generala - Gotovine i Marka─Źa. Neki su ih se Hrvati odrekli na na─Źin da su po─Źinili kaznena djela zbog kojih su zavr┼íili u tamnici, drugi su politi─Źki blagoslovili taj kazneni ─Źin, tre─çi nisu ni┼íta poduzeli u za┼ítiti nevinih Gotovine i ─îermaka, a mogli su, a ─Źetvrti su birali one koji su po─Źinili zlo─Źin prema Gotovini i Marka─Źu i tako im dali prigodu da ga po─Źine.

Veliki je broj osoba u RH za koje se mo┼że re─çi da su odgovorne po jednom od ─Źetiri Jaspersova tipa odgovornosti: kriminaino (kazneno), polti─Źki, moralno ili mentalno. Donosimo popis samo nekih od njih. Njema─Źki filozof Karl Jaspers nijansiraju─çi odgovornost Nijemaca za nacizam uveo je ─Źetiri kategorije odgovornosti: kaznenu, polti─Źku, moralnu i mentalnu (metafizi─Źku). Otprilike bi se to moglo objasniti sljede─çom re─Źenicom:
Nije odgovoran samo onaj tko ─Źini kazneno djelo., nego i onaj u politici koji je podr┼żavao po─Źinitelja, zatim onaj tko se nije suprotstavio kaznenome djelu te na kraju i oni koji su birali po─Źinitelja kaznenogadjela te mu omogu─çili da do─Ĺe u situaciju da ─Źini kazneno djelo.

 

ADMIRAL DAVOR DOMAZET-LOŠO U ŠVICARSKOJ SAMO NA JEDNOM MJESTU - U BADENU      (28.04.2011.)

┬ĽPoziv na predstavljanje knjige

HRVATSKI DOMOVINSKI RAT
1991. - 1995. - strateški pregled

nedjelja, 15.05.2011./17.00 sati, Grand Casino Baden, dvorana Au Premier 1,
Haselstrasse 2, CH-5400 Baden

Glavni urednik Dru┼ítvenih obavijesti, Osvin Gaupp, pozdraviti ─çe goste iz domovine i osvrnuti se na presude Haa┼íkog suda hrvatskim generalima Gotovini i Marka─Źu, a knjigu ─çe predstaviti:

- Tomislav Dr┼żi─ç, novinar Hrvatskog lista iz Zadra
- Admiral Davor Domazet-Lošo, autor osobno

Na kraju otvaramo diskusiju na temu:

Trebaju li Hrvati u Švicarskoj reagirati na presude i kako?

 

KRISTINA ─ćURKOVI─ć SKINULA ZASTAVU EU S BANOVINE ┬á┬á ┬á (28.04.2011.)

┬Ľ

Kristina ─ćurkovi─ç, tajnica koordinacije udruge "Volim Hrvatsku - ne u EU" za Dalmaciju, koja je postala poznata kada je zajedno s Anitom Bari┼íi─ç jajima zasula omi┼íke HDZ-ovce, u utorak je napravila novi performans - do┼íla je u podne i po ispred Banovine, postavila stepenice, skinula zastavu Europske unije, te na istom mjestu izvjesila barjak Republike Hrvatske!

Sve je u─Źinila brzinski, a za┼ítitarka je uspjela izletili iz Banovine, kada je Kristina ve─ç skinula zastavu Europske unije. Za┼ítitarka je poku┼íala zaustaviti

- Curo, šta to radiš, šta ti je?!

- Skidam zastavu koja neovla┼íteno, bez ikakvog temelja stoji na jednoj hrvatskoj ustanovi, te postavljam zastavu Republike Hrvatske. Skidam zastavu pod kojom je toliko zla u─Źinjeno hrvatskom narodu i hrvatskim generalima. Ova fantomska zastava je protuzakonito stavljena na zgrade dr┼żavnih i gradskih ustanova i institucija. Isticanje ove zastave vrije─Ĺa kodeks, ugled i dostojanstvo hrvatskih gra─Ĺana! - odgovorila je za┼ítitarki Kristina ─ćurkovi─ç, odjevena u rebatinke i crnu majicu s likom Ante Gotovine. Odbila se spustiti, usprkos inzistiranju za┼ítitarke.

 

ŠPRAJCOV USKRS ILI SUMRAK HRVATSKE TELEVIZIJE      (27.04.2011.)

┬Ľ

Jo┼í jedna zloraba Dnevnika HTV-a - na samu uskrsnu ve─Źer. Voditelj sredi┼ínjeg Dnevnika Zoran ┼áprajc ovlastio je samoga sebe da izgovori komentar na presude zloglasnoga Haa┼íkog suda, u skladu s tu┼żiteljem i sucima toga suda, u skladu s izjavama srbijanskih politi─Źara i u skladu s uskrsnim komentarima vrha Srpske pravoslavne crkve.

Bez najave da je rije─Ź o komentaru, ┼íto se po sebi kosi sa zapisanim uzusima izvje┼í─çivanja na HTV-u, ┼áprajc je hrvatskoj publici servirao floskulu da "Oluja" nije bila zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat, ali da je iskori┼ítena za zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat (ZZP u daljnjem tekstu), ┼íto zna─Źi da je ZZP postojao i da su presude parapravnika iz Haaga na mjestu. Tako dakle jedan novinarski mediokritet navodno ┼íarmantna lika ( o, Bo┼że moj ) uzurpira polo┼żaj voditelja Dnevnika i ┼íarmantno se ruga hrvatskom gledateljstvu koje pla─ça pretplatu i njega samoga, ne skrivaju─çi onaj isti trijumf SPC-a koji se "ne nasla─Ĺuje". Bez obzira ┼íto svaka ptica svome jatu leti, takav istup Zorana ┼áprajca zaslu┼żuje dvadeset minuta rasprave na Programskom vije─çu HRT- a i odgovaraju─çi zaklju─Źak.

 

340. OBLJETNICA MUČENIČKE SMRTI ZRINSKOG I FRANKOPANA      (27.04.2011.)

┬Ľ

Zrinska garda ─îakovec u petak 15. travnja predstavila je na konferenciji za javne medije predstoje─ça doga─Ĺanja u prigodi 340. obljetnice mu─Źeni─Źke smrti hrvatskih velikana Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, koje ─çe ta udruga gra─Ĺana organizirati u ─îakovcu, Zagrebu i drugim mjestima.


Zrinska garda najavila je kako ─çe sredi┼ínja misna slavlja u Zagrebu i ─îakovcu u prigodi spomena 340. obljetnice smrti Zrinskog i Frankopana, te proslave 10. obljetnice osnutka i djelovanja Zrinske garde ─îakovec, Zrinsko-Frankopanskog dana i Dana Me─Ĺimurske ┼żupanije predvoditi biskupi mons. Mile Bogovi─ç i mons. Juraj Jezerinac.

 

VOLONTERI U AKCIJI      (26.04.2011.)

┬Ľ

Grubi┼íno Polje - Aktivisti i volonteri Udruge hrvatski ratni veterani Luka Taka─Ź, Ivan Fabro i Domagoj Held, u─Źenici 8b razreda O┼á I. N. Jemer┼íi─ça iz Grubi┼ínog Polja sudjelovali su u ponedjeljak 18. travnja u akciji "Rije┼íite se oru┼żja bez sankcija i u─Źinite svoj ┼żivot sigurnijim" koju Policijska uprava bjelovarsko-bilogorska provodi u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj u RH (UNDP), od 01. rujna 2007. godine.

Tom su prilikom mladi volonteri na gradskoj tr┼żnici u Grubi┼ínom Polju sudjelovali u podjeli prospekata i materijala i time poduprli akciju pod nazivom kojom se ┼żeli poduprijeti vra─çanje oru┼żja, streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava od strane gra─Ĺana bez sankcija kako bi ┼żivot zajednice bio sigurniji.

 

ANZAC DAY I BRANITELJI       (26.04.2011.)

┬Ľ

Nevjerojatan je bio uspjeh socijalne diplomacije i promocije digniteta DR u okviru aktivnosti Udruge dragovoljaca i veterana RH koji je omogu─çio da u dalekoj nam Australiji po prvi puta u povijesti obilje┼żavanja Anzac day-a u njemu sudjeluju i branitelji, a ne kao do sada isklju─Źivo ─Źetni─Źke postrojbe.

U ponedjeljak 18. travnja 2011. godine, po prvi puta u Hrvatskoj odr┼żana je komemoracija povodom Anzac day u suradnji Veleposlanice Australije u Hrvatskoj NJ.e. g─Ĺe Beverly Mercer, Vojnog ordinarijata i Udruge dragovoljaca i veterana RH podru┼żnice grada Zagreba. Biskup Jezerinac slu┼żio je svetu misu, a na komemoraciji bili su nazo─Źni predstavnici veleposlanstva Australije u Zagrebu, Po─Źasni konzul Novog Zelanda, predstavnici Vlade RH, te predstavnici ambasada nazo─Źni u RH. Iako se tradicionalno obilje┼żavanje Anzac day odr┼żava 25. travnja - iznimno komemoracija u RH odr┼żana je 18-tog zbog uskr┼ínjih blagdana koji su ove godine upravo nastupili 25-tog.

 

INFORMACIJSKO RATIŠTE I INFORMACIJSKA ZNANOST       (25.04.2011.)

┬ĽIzlaganje dr. Miroslava Me─Ĺimorca na predstavljanju knjige u Zuerichu

Izlaganje o knjizi prof. dr. Miroslava Tu─Ĺmana "Informacijsko rati┼íte i informacijska znanost" po─Źet ─çu pri─Źom o jednom na┼íem poznatom (i kontroverznom) glumcu, pri─Źom koja iz ugla prikaziva─Źke umjetnosti, kazali┼íta, filma, mo┼że pribli┼żiti informacijsku znanost kojom se bavi prof. Tu─Ĺman, u─Źiniti je razumljivom i va┼żnom za svijet u kojem danas ┼żivimo, pokazati koliko ─çe informatika glumci utjecati na na┼íu budu─çnost. Promjena u odnosu prema tom glumcu ponajbolje pokazuje koje su se promjene dogodile u prostoru hrvatskoga javnog znanja, koje informacije po mjeri svojih (osobnih, op─çih, javnih, politi─Źkih) interesa dominiraju, ┼íto je istina, a ┼íto la┼ż i kako informacija i dezinformacija, kao glumci pod maskama u kazali┼ítu, danas mogu zamijeniti svoja mjesta.

Ovih dana, to─Źnije pro┼íle subote, objavljen je u "Ve─Źernjem listu", u subotnjem prilogu "Obzor", intervju s Radom ┼áerbed┼żijom, glumcem koji je u biv┼íoj dr┼żavi dr┼żan za jednog od ponajboljih jugoslavenskih glumaca. Ne ─çu govoriti o njegovoj gluma─Źkoj darovitosti, neki ga jako cijene, drugi ne, ve─ç ─çu spomenuti njegovu lijevu ideolo┼íku opredijeljenost koja ga je u vremenu raspada Jugoslavije vodila od Beograda do Sarajeva i Ljubljane u bezuspje┼ínom poku┼íaju zaustavljanja neizbje┼żnoga raspada dr┼żave s kojom se identificirao, promatrao Dubrovnik iz okupiranog Cavtata i u najgore vrijeme rata zaobilazio Hrvatsku, svoju domovinu, "jer se nije slagao s Tu─Ĺmanom".

 

PISMO PREDSJEDNICI VLADE       (25.04.2011.)

┬Ľ

Po┼ítovana gospo─Ĺo predsjednice Vlade RH,

Ima izlaza iz posvema┼ínje moralne i gospodarske krize u Hrvatskoj, ali to ve─çinu politi─Źara ne zanima. To ┼íto su ljudi po─Źeli izlaziti na ulice se odavno moglo o─Źekivati. Sve ve─çe siroma┼ítvo ─çe natjerati ljude da krenu po svoje ┼íto im je oteto (┼íto mo┼że biti vrlo opasno), no to mnogi politi─Źari ne razumiju. Stoga su protesti mladih ljudi dobrodo┼íli ako nisu nasilni, unato─Ź nasilju politi─Źara. ┼áto je drugo nego nasilje otimanje svega onoga ┼íto vrijedi i rasprodaja ili poklanjanje podobnima u Hrvatskoj i u inozemstvu, ostajanje ljudi bez posla u "uspjesima" tzv. privatizacije, rad mnogih bez pla─çe, uni┼ítavanje va┼żnih gospodarskih grana - industrija, brodogradnja, uzimanje siroma┼ínima a davanje bogatima umjesto suprotnog, stalna poskupljenja svega, visoke kamate u bankama...?

 

IGNORIRANA UPOZORENJA     (24.04.2011.)

┬ĽKAKO IZA─ćI IZ PORAZNE DANA┼áNJICE?

Razmi┼íljanja iz perspektive ratnih iskustava (Sa┼żetak)

Sada┼ínje vrijeme nije ni┼íta manje opasno od ratnoga za opstanak hrvatske dr┼żave a time i dugoro─Źni boljitak njenih gra─Ĺana. Razloge treba tra┼żiti i u gospodarstvu i u vanjskoj politici.

Nakon demokratskih promjena i stvaranja vlastite dr┼żave Hrvatska nije uspjela o┼żivjeti i modernizirati proizvodnju kao gospodarsku ki─Źmu nacije. Odre─Ĺeni porast standarda i neu─Źinkovita uprava se financiraju sve ve─çim inozemnim zadu┼żivanjem i rasprodajom nacionalnog imetka. To je rezultat politike uzastopnih vlada, koje su najprije precijenile nacionalnu valutu i zatim je odr┼żavale na previsokoj te─Źajnoj razini ne koriste─çi izazov jeftinog uvoza da u─Źine privredu u─Źinkovitijom i konkurentnijom. Politika istinskih reforma zahtijeva, me─Ĺutim, ┼żrtve za koje politi─Źari ─Źitavog dosada┼ínjeg "mirnodopskog" razdoblja nisu bili spremni preuzeti odgovornost. Zato sada, kao ┼íto je ve─ç i upozorio guverner Narodne banke, Hrvatskoj prijeti du┼żni─Źka kriza koja bi, uzimaju─çi u obzir na┼í geopoliti─Źki prostor, za sobom lako mogla povu─çi i duboke, dapa─Źe sudbinske vanjskopoliti─Źke posljedice.

 

HRVATSKI APSURDI       (23.04.2011.)

┬Ľ

Stigle su nam dvije poruke koje govore o dana┼ínjem (za┼íto ba┼í danas?) koncertu nekoga Mom─Źila Bajagi─ça - Bajage u Puli. Nama to ime nije ni┼íta govorilo, ali kada smo pro─Źitali priop─çenje gospodina Mogorovi─ça, zapitali smo se imali u Hrvatskoj jo┼í Hrvata ili su "hrvatski gra─Ĺani" postali ve─Źinski narod.

Naravno, treba biti i takvih koji ─çe pismeno prosvjedovati protiv koncerta toga ─Źovjeka, ali to nije dovoljno. Svaki onaj koji sebe smatra Hrvatom, trebao bi danas biti ispred dvorane u kojoj se planira odr┼żati koncert i svojim tijelom, mirno i dostojanstveno, sprije─Źiti ulaz i odr┼żavanje koncerta. Neka iza─Ĺe policija, neka napravi zapisnik o tome "izgredu", pa ako ne ┼żele sli─Źne "izgrede" u budu─çnosti, mo┼żda ─çe prestati davati dozvole za nastup hrvatskih neprijatelja. Ne smije se tolerirati da u svojoj zemlji ne mo┼że nastupiti Marko Perkovi─ç Thompson, ali smije neki Bajagi─ç i njemu sli─Źni. (D.G.)

(HDLSKL = Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora)

 

BRANITELJSKA ZADRUGA EKO PLETER PRESTAVILA STUDIJU ZA IZGRADNJU ENERGANE       (23.04.2011.)

┬Ľ

Umag - Zanimljivu prezentaciju na koju su bili pozvani vije─çnici Gradskog vije─ça Grada Umaga te predstavnici Istra-turista i ostalih tvrtki sa podru─Źja Umaga u ─Źetvrtak 20. travnja u velikoj vije─çnici Grada Umaga odr┼żala je braniteljska zadruga Eko-Pleter iz Zagreba te Zbor udruga hrvatskih ratnih veterana RH.

Predstavnik sa podru─Źja na┼íe ┼żupanije bio je Nenad ┼áantalab predsjednik UHRV BB┼Ż. Braniteljska zadruga EKO PLETER predstavila je studiju za izgradnju energane koja bi za proizvodnju elektri─Źne energije, toplinske energije i energije za hla─Ĺenje koristila bio masu sa podru─Źja Buj┼ítine.

 

GOTOVINU SU OSUDILI LICEMJERNI HRVATI       (23.04.2011.)

┬Ľ┼áto cmizdrite licemjeri, ulizice i prevrtljivci? Tko danas u Hrvatskoj, ako je stariji od osamnaest godina, mo┼że i smije biti iznena─Ĺen, zaprepa┼íten ili ┼íokiran sramotnom presudom ha┼íkog suda? Gdje su ┼żivjeli Hrvati, Hrvatine i Hrvati─çi zadnjih desetak godina sustavne dehrvatizacije Hrvatske?

Optu┼żnica je napisana davno, napisana je u Zagrebu, Hrvatska je locirala, identificirala i transportirala svoje junake u ha┼íke i doma─çe kazamate. Prepuni su zatvori branitelja, skoro kao vlast izdajnika i ─Źetnika Nema cijene koju izrodi na vlasti nisu spremni platiti da bi se dodvorili zlatnom teletu europske unije. Spremni su vlastodr┼íci locirati i uhititi jo┼í tisu─çe rodoljuba ako to od njih zatra┼że britanski vladari. Sve su to jasno i glasno kazali hrvatski izrodi jo┼í prije izbora, svakodnevno su kao doma─çi zadatak, provodili u djelo sustavno rastakanje hrvatske dr┼żave, pa usprkos toga ili upravo zato hrvatski narod masovno glasuje za njih na izborima.

Stoga ┼íutite svi vi licemjeri koji ste dva puta glasali za izdajnika Mesi─ça iako ste znali za njegovu izdaju. Stidite se svi vi koji ste masovno glasovali za Sanadera i to nakon ┼íto je uhitio i izru─Źio nevinoga Gotovinu. Prestanite cmizdriti za sudbinom Hrvatske, njenih vojnika i generala, svi vi koji i danas podr┼żavate Josipovi─ça iako znate da je koautor optu┼żnica i najvjerniji ha┼íki suradnik.

 

SRETAN USKRS       (22.04.2011.)

┬Ľ

Svim ljudima dobre volje

Sretan i blagoslovljen Uskrs

┼żeli

Hrvatska kulturna zajednica u Švicarskoj

 

VAPAJ PLANETE ZEMLJA       (22.04.2011.)

Povodom Dana planete Zemlja - 22. travnja

─îovjek pripada zemlji, a ne zemlja - ─Źovjeku!


Tako re─Źe dobri indijanski poglavica Seattle! Mo┼żda je tako razmi┼íljao kao divljak, kao neobrozovan ─Źovjek. Ali ja, va┼ía jedina majka Zemlja, ne dijelim ljude, ne dijelim svoju djecu na divlje i plemenite, na obrazovane i neobrazovane, niti na bogate i siroma┼íne, jer sve bogatstvo i siroma┼ítvo ljudi pripada meni koja sam va┼ía majka, a jednako tako i ja pripadam vama jer ste djeca Zemlje. Ja sam pozornica svekolikog ┼żivota na kojoj ima mjesta za sve uloge bilo one dobre ili one lo┼íe, ima mjesta za sva bi─ça bilo ─Źovjeka, bilo flore ili faune..

Na meni se nalaze
mora i oceani, rijeke i jezera, slane i pitke vode i u njima vrvi neizrecivo bogatstvo
┼żivota i ljepote.

 

"SELJAČINE" S TRGOVA       (22.04.2011.)

Koristim maglu kako bih ba┼í ovih dana dok je veliki dio Hrvatske ipak pogo─Ĺen visokim presudama hrvatskim generalima napisla svojih nekoliko rije─Źi tebi po┼ítovani uredni─Źe i tebi po┼ítovani ─Źitatelju. Da, vama koji ste iz dana u dan me─Ĺusobno komunicirate preko objavljenih tekstova, ponekad upitno vjerodostojnih naslova i prikrivenih poruka.

"SELJA─îINE" S TRGOVA

Rat kao bombardiranje i bje┼żanje, sirene i gubitak najmilijih nisam do┼żivjela, ali suosje─çam. Uvijek. Ljudsko sam bi─çe koje ne mo┼że ostati imuno na tu─Ĺu patnju, posebno kada je uzrokovana nepo┼íteno, namjerno, s ciljem da drugo ljudsko bi─çe pati. A na┼í Domovinski rat donio je upravo i debelo pocrtano to, bez obzira na atmosferu zaborava koja se name─çe ve─ç 10 godina.

 

ZA┼áTO HRVATSKA POLITI─îKA KLASA NEMA DR┼ŻAVOTVORNU SVIJEST ┬á┬á┬á ┬á (22.04.2011.)

Carl Schmitt: "pravedni rat" i kriminalizirani rat u me─Ĺunarodnom pravu (Hrvatska 1991. -1995.)

Kakve veze ima svjetski poznati njema─Źki pravnik, filozof i politolog Carl Schmitt, sa Domovinskim ratom u Hrvatskoj? Naizgled nikakve. No Schmitt je zanimljiv iz vi┼íe razloga. Prvi razlog je taj ┼íto Schmittovo u─Źenje omogu─çuje politi─Źarima da shvate pojam izvanrednog stanja. Drugi razlog je medijske naravi. Carl Schmit danas je ponovno u modi i to ne samo me─Ĺu svojim prista┼íama, desni─Źarskim intelektualcima i nacionalisti─Źkim strankama u Americi i Europi, nego i me─Ĺu ljevi─Źarskim profesorima, koji priznaju veliku Schmittovu erudiciju.

Sposobnost razaznati prijatelja od neprijatelja, osnovni je temelj politike. Dr┼żavnik, despot, tiranin, ili diktator, koji to nije kadar to─Źno i pravovremeno u─Źiniti, potpisuje unaprijed vlastitu osmrtnicu. Svaki politi─Źar voli pri─Źati o po┼ítenju, toleranciji i humanizmu, ili se pozivati u pravnu dr┼żavu kada vlada lijepo vrijeme, ili kada njegova zemlja u┼żiva u ekonomskom blagostanju. No kada zemlju zahvate iznenadni tektonski poreme─çaji, tada dr┼żavnik i vladaju─ça klasa moraju donijeti politi─Źku odluku - koja mo┼że biti kratkoro─Źno spasonosna, ali dugoro─Źna katastrofalna.

 

KONVERSATIONSKURS - KROATISCH IN SPLIT       (21.04.2011.)

 

- ┬Ľ Kurs f├╝r Erwachsene in Kleingruppen von 6 bis 10 Teilnehmer
┬Ľ-┬á ein- oder zweiw├Âchiger Kurs mit 20 bzw. 40 Unterrichtseinheiten im Stadtzentrum
┬Ľ-┬á aktuelle Themen und Materialien, Stadtgeschichte und Kultur
┬Ľ-┬á Unterricht am Vormittag, Nachmittag frei
┬Ľ-┬á wir organisieren f├╝r Sie Unterkunft im Stadtzentrum (Zimmer oder Appartmans)


┬ĽAnmeldungen bis 15. Juni

 

JOSIPOVI─ć, PUSI─ć, KOSOR - NA┼áA SMRTNA PRESUDA ┬á┬á┬á ┬á (21.04.2011.)

Nakon ┼íto nam ve─ç deset godina ''velika ┼ítampa'' i ''velika televizija'' i ''veliki politi─Źari'' name─çu komplekse manje vrijednosti i nemo─çi, nakon ┼íto nas ostavljaju bez ponosa i bez sredstava za ┼żivot i za nacionalni razvoj, bez prava na slobodno hrvatsko mi┼íljenje, sada se je Haa┼íka presuda pretvorila u vrhunski scenarij njihove slave: od sada vi┼íe nemamo ─Źak ni ─Źasti ni istine, ni pobjede ni opravdanja za postojanje.

Za svaku hrvatsku rije─Ź, deset njihovih. Za svaku hrvatsku emisiju, deset njihovih. Za svaki hrvatski prosvjed, slapovi njihovih la┼żi.

 

NADOLAZE─ćI BALKANSKI RAT ┬á┬á┬á ┬á (20.04.2011.)

Jeffrey T. Kuhner - novinarar ameri─Źkog Washington Times-a koji sa zanimanjem prati i komentira razvoj situacije u Hrvatskoj i na podru─Źju biv┼íe zemlje, oglasio se i u svezi presude Haa┼íkog suda na┼íim generalima. On predvi─Ĺa novi rat na podru─Źju Balkana zato ┼íto Me─Ĺunarodna zajednica prekraja povijest Hrvatske u korist ostvarenja "Velika Srbija".

Nadolaze─çi balkanski rat

Hrvatsku se gura u novi rat. Na Balkanu ─çe opet eksplodirati nasilje. Pitanje je samo vremena kada ─çe se to dogoditi. Takozvana "me─Ĺunarodna zajednica" centar je potpaljivanja vatre i sukoba.

 

TRAGIKOMIČNA DEMOKRACIJA       (20.04.2011.)

Pro┼ílo je tek nekoliko dana od presuda generalima, pra┼íina se jo┼í nije slegla. Prostodu┼íni puk je ┼íokiran, u nevjerici, izbezumljen, zapravo upla┼íen, poljuljan u svojoj samodopadnosti i la┼żnoj nadi da ─çe sutra biti bolje, samo da se rie┼íimo te neugode oko Haaga, samo neka to ┼íto prije pro─Ĺe. Koje sutra?

Politi─Źke klike su "konsternirane", "iznenadjene", hine zabrinutost i nude recepte. Tragikomi─Źno je gledati jednog ─îa─Źi─ça kako nudi savjet Vladi u svezi s haa┼żkim presudama, a bio je spreman prokazati Gotovinu i uzeti nagradu za taj plemeniti ─Źin, jer, on je legalist, po┼ítuje zakon i demokratsku proceduru. Da se ne zaboravi, toj plejadi legalista koji bi prijavili Gotovinu i, uzput, uzeli zaslu┼żenu nagradu pripada i vrla tv zviezda Danijela Trbovi─ç i vriedna aktivistica i borac/borkinja (da ne bi bilo rodne diskriminacije) Sanja Sarnavka.

 

JAO KUKAVICAMA       (20.04.2011.)

Dragi prijatelju / prijateljice!

Gore srca! Ne isplati se ┼żaliti, padati u bezna─Ĺe, proklinjati zapad, istok, jug i sjever, jer propast je tvoja iz tebe, Jeruzaleme! Na ljutu ranu ljuta trava. Na la┼żi ujedinjenog zlo─Źina─Źkog pothvata zapadnih mo─çnika, isto─Źnih bizantinaca, ┼żeljnih plodova tu─Ĺih ┼żuljeva, a iznad svega na perfidnosti i la┼żi prodanih du┼ía vlastitog (iz)roda i poroda, odgovara se argumentima, ne pri─Źom, nego pisanjem i slanjem napisanog na to─Źno ciljana mjesta.


Veliki - sveti tjedan je najpogodnije vrijeme - pobje─Ĺivati s onim koji ni mrava nije zgazio i takve uskrsne pobjede Vam ┼żelim ─Źestitaju─çi pobjedni Uskrs Bo┼żjeg Sina i svih koji se njemu predaju.


Vaš don Josip Čorić

Slijedi pismo na Veleposlanstvo SAD-a u Zagrebu i gospo─Ĺu Hillary Clinton, dr┼żavnu tajnicu SAD-a

 

PRIZNANJE JUNAK HRVATSKOG DOMOVINSKOG RATA       (19.04.2011.)

Generalu Mladenu Marka─Źu - Priznanje Junak hrvatskog Domovinskog rata

Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR), u suradnji s drugim Udrugama proizašlim iz hrvatskog Domovinskog rata, dodijelit će

general pukovniku Mladenu Marka─Źu

Priznanje - Junak hrvatskog Domovinskog rata,

za sve ┼íto je u─Źinio za uspostavu i o─Źuvanje slobodne, samostalne i neovisne hrvatske dr┼żave, ┼íto je bio me─Ĺu prvima kad je trebalo!

 

DAVID I GOLIJAT - SMRTNA BORBA SVJETOVA       (19.04.2011.)

Ovo ┼íto se zadnjih dana doga─Ĺa sa Hrvatskom i Europskom unijom i njenim Haa┼íkim tribunalom sve vi┼íe i sve otvorenije podsje─ça na biblijski boj izme─Ĺu malog Davida i Golijata


Ovo nije borba izme─Ĺu jednog malog mu─Źeni─Źkog naroda - Hrvata (s tek oko pet milijuna stanovnika u Hrvatskoj i BiH zajedno) protiv stostruko ve─çeg protivnika s petstotina milijuna stanovnika - Europske Unije! Ve─ç je borba izme─Ĺu Vrhovni┼ítava zla i dobra.


Hrvatska je poslu┼íala Bo┼żju zapovijed izre─Źenu kroz usta Sv. Pavla u Poslanici Efe┼żanima:

"Obucite se u oru┼żje ┼íto vam ga daje Bog, da mognete izdr┼żati ─Ĺavolske udarce, jer se ne borimo protiv ljudi od krvi i mesa, nego protiv Vlasti, Poglavarstva i Vrhovni┼ítva ovoga mra─Źnog svijeta i protiv zlih duhova koiji borave u nevidljivim prostorima" (Iz Poslanice Efe┼żanima, 6,11-13)

Hrvatska se istinski obukla u oru┼żje ┼íto joj je Bog dao, i ve─ç punih dvadeset godina (da ono otprije i ne spominjem) izdr┼żava ─Ĺavolske udarce, bolom i strpljivo┼í─çu koje niti jedan drugi narod na svijetu ne bi izdr┼żao. Udarce koji ne dolaze od ljudi od krvi i mesa, nego od udaraca koji dolaze od Vlasti, Poglavarstva i Vrhovni┼ítva ovoga mra─Źnog svijeta i protiv zlih duhova koji borave u nevidljivim prostorima.

 

 

Naslovna, 01,02,03,04,05,06,07,08,09,10,11,12,13,14,15,16,17,18,19,20,21,22,23,24,25,26,27,28,29,30

 

Sve HKZ web stranice

13185

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU