Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

NE ZABORAVITI - KALENDAR  DOGA─ÉANJA

      VJERA U SJENI POLITIKE 09. i 10.10.2010.

NATJE─îAJ ZA DJECU, TERMIN ZA SLANJE RADOVA: 30. studeni 2010. 

Na adresu: Hrvatska kulturna zajednica, Postfach 5837, 8050 Z├╝rich   

SLU─îAJ MARKO PERKOVI─ć THOMPSON, rezultat HKZ prosvjeda i ┼żalbe protiv zabrane ulaska u CH  

SVE─îANO OTVORENA NOVA VERBUMOVA KNJI┼ŻARA U ZAGREBU

  

U utorak, 14. rujna Verbum je otvorio novu knji┼żaru u Zagrebu, a sve─Źanom otvaranju nazo─Źio je velik broj ljudi. Knji┼żaru je prigodom otvaranja blagoslovio kanonik Prvostolnog kaptola zagreba─Źkog mons. Ivan Hren, ekonom Zagreba─Źke nadbiskupije.

Uz zagreba─Źku knji┼żaru na Kaptolu Verbum je otvorio i knji┼żaru u zagreba─Źkom Donjem gradu u neposrednoj blizini Cvjetnog trga, u Teslinoj ulici. Ova dvanaesta knji┼żara nakladne ku─çe Verbum, a druga u Zagrebu, u ponudi ─çe imati knjige svih vjerskih nakladnika kao i velik izbor literature iz humanisti─Źkih i dru┼ítvenih znanosti - filozofije, povijesti, politike, psihologije, sociologije.

                                                                                            22.09.2010.

OBAVIJEST GRA─ÉANSKE INICIJATIVE "KRUG ZA TRG"

  

─îlanovi "Kruga za trg" stajat ─çe s transparentom

"Trg maršala Tita je civilizacijska sramota"

svakoga petka, od 17.00 do 18.00 sati,
od sada do Došašća, na Kazališnom trgu, uz spomenik Svetome Jurju, preko puta tramvajske postaje.

Prvo sljede─çe prosvjedno stajanje odr┼żat ─çe se u petak,

24. rujna 2010. od 17.00 do 18.00 sati.

                                                                                       22.09.2010.

IVO GLODSTEIN KRIVOTVORI HRVATSKU POVIJEST

  

Srpaka internetska stranica B92 napravila je intervju s Ivom Goldstein koji izme─Ĺu ostalog ka┼że:

Ivo Goldstein - Na Hrvatskoj televiziji u ovom se slu─Źaju pokazalo da ona ┼żeli o Danu ustanka u Srbu izvje┼ítavati po vrlo ─Źestom hrvatskom obrascu: malo usta┼íe, pa malo partizani. Neki od sugovornika u tom prilogu bili su posve nekompetentni. Oni pojma o tome ┼íto se u Srbu 1941. dogodilo nemaju, ve─ç su se o tome informirali iz nekih usta┼íkih pamfleta. Negirati taj, bez premca najja─Źi ustani─Źki bunt u Hrvatskoj 1941, zna─Źi negirati antifa┼íizam. Drugim rije─Źima, zna─Źi staviti se na stranu fa┼íizma i podr┼żavati usta┼ítvo. Nad Srbima je u NDH po─Źinjen genocid i to je povijesna istina koja se ne mo┼że revidirati. Hrvatska televizija, pa ni bilo koji drugi medij u Hrvatskoj ne mo┼że i ne smije, ─Źak ni uime slobode govora, prelaziti preko ovih nespornih ─Źinjenica.

Gospodin ┼Żeljko Toma┼íevi─ç (─Źlan predsjedni┼ítva Hrvatskog ┼żrtvoslovnog dru┼ítva) ┼íalje nam link na stranicu i komentira izjave krivotvoritelja hrvatske povijesti, Ive Goldsteina.

                                                                                       21.09.2010.

KROATIEN - ENDLICH FREI?

  

Hrvatski: Hrvatska, kona─Źno slobodna?

Vom Kommunismus in die EU-Diktatur

Seit dem Tode von Franjo Tudjman, dema Vater des neuen Kroatien, im Jahr 1999 haben die Regierungen in Zagreb und ihre linksliberalen Medientrabanten keine Ahnung, was man mit dem neuen Staat tun sollte. Wozu braucht man Staatsunabh├Ąngigkeit, wenn die neuen Herrscher ihre eigene Legitimit├Ąt nur in Br├╝ssel entdecken wollen?
In der Tat war die Rekonvertierung kroatischer Politiker von fingierten Nationalisten zu falschen Liberalen kein schweres Unternehmen. Die Unterw├╝rfigkeit vor Belgrad ist jetzt durch die Unterw├╝rfigkeit vor Br├╝ssel ersetzt worden.
Man kann diese kroatische Lage gut mit den Zeichnungen Paul Webers illustrieren, da man in Zagreb die ganze post- und nachkommunistische Spezies in den neuen Rollen beobachten kann: von ehemaligen kommunistischen Spitzeln, bis zu den vermeintlichen Nationalisten, die sich laut als Ultrademokraten vorstellen. Wie auch in anderen ehemals kommunistischen L├Ąndern besteht die gro├če Mehrheit der kroatischen Staats- und Regierungsbeamten aus ├ťberbleibseln des alten Regimes. Gro├če Teile der ├ľffentlichkeit haben sich von einem schnell verdauten Jugokommunismus in Rekordgeschwindigkeit zu einem nachge├Ąfften westlichen Liberalismus umgeschminkt.

                                                                                       20.09.2010.

SLAVOSERBISTIKA

  

Mile Pe┼íorda  

Omrxovljeni katastrofi─Źari pera u dijelu na┼íih masmedija, idejno oblikovani u okvirima balkanskoga ljevi─Źarskoga jugonacionalizma, preve─ç zapleteni u politi─Źku pau─Źinu strategije pri─Źa za malene o nekome boljem svijetu i pravednije ure─Ĺenu dru┼ítvu od na┼íega dana┼ínjega i nesu┼żivljeni sa zbiljom samostojne hrvatske Republike koja se sporo oporavlja od rana zadobijenih u ratu za oslobo─Ĺenje protiv jugoarmije kao za┼ítitnice komfa┼íizma, Kompartije i "Velike Srbije“, te┼íko se otvaraju istini vidljiva duhovnoga i materijalnoga dobra ┼íto svakodnevno nastaje tu pred na┼íim o─Źima.

                                                                                       19.09.2010.

JEDNA PODMUKLA, PROVOKATIVNA, UVREDLJIVA I KLEVETNI─îKA INICIJATIVA

  

Dana 16. rujna 2010. godine, u 11 sati, odr┼żan je Okrugli stol pod nazivom "Gojko ┼áu┼íak", u prepunoj dvorani Zajednice udruga HVIDR-e grada Zagreba, u Slovenskoj ulici.

Povod za organizaciju takve rasprave bila je inicijativa i prijedlog Zorana Pusi─ça i jo┼í nekih njemu sli─Źnih da se iz Zagreba, pa naravno i cijele Hrvatske, ukloni ime Gojka ┼áu┼íka, navodno, gle drskosti, zbog njegove ne─Źasne uspomene u Republici Hrvatskoj.

Oni predla┼żu Gradskoj skup┼ítini Grada Zagreba da se preimenuje Avenija Gojka ┼áu┼íka i da joj se vrati nekada┼ínji jugoslavenski naziv Avenija izvi─Ĺa─Źa.

Zna─Źi, Gojko ┼áu┼íak, ministar obrane Republike Hrvatske u cijelome razdoblju pobjedonosnog obrambenog Domovinskog rata, uz prvoga predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franju Tu─Ĺmana, jedna od najzaslu┼żnijih osoba za obnovu i uspostavu suverene i samostalne, me─Ĺunarodno priznate hrvatske dr┼żave, Republike Hrvatske, nakon 889 godina hrvatske povijesti, toliko se s njihove strane poni┼żava i uspore─Ĺuje sa djecom izvi─Ĺa─Źima, stavlja ga se na isti nivo, pa se ─Źak imenu izvi─Ĺa─Źa daje prednost.

                                                                                       19.09.2010.

POVRATAK FRANJI TU─ÉMANU ILI VLAST CRVENOG TRIJUMVIRATA

  

HDZ mora dokazati da je stranka ozbiljnih namjera

Iako je jo┼í vi┼íe od godinu dana do parlamentarnih izbora u Hrvatskoj - hrvatski mediji, bolje re─çi mediji u Hrvatskoj - jer za ve─çinu bi se moglo re─çi da su vi┼íe bruxelleski nego hrvatski, presudili su: Hrvatska ─çe potpuno pocrveniti jer ─çe Hrvatskom vladati crveni trijumfirat. Uz crvenog predsjednika Ivu Josipovi─ça s Pantov─Źaka na vlasti ─çe biti budu─çi predsjednik vlade titoist Zoran Milanovi─ç i petokolona┼íica Vesna Pusi─ç, budu─ça ministrica vanjskih poslova, a sve ─çe ve─çu ulogu imati i "crveni" sindikati.

"Kukuriku" koalicija uz pomo─ç Josipovi─ça i "crvenih" sindikata ve─ç se pona┼ía kao pobjednik. Svi zajedno povla─Źe poteze kao da su ve─ç do┼íli na vlast. Ne taje svoju strategiju. Ukratko ─çu navesti njihove glavne ciljeve:

                                                                                       19.09.2010.

RAZGOVOR SA SVJEDOKOM - ┼ŻIVOT U STRMOGLAVIJI

  

Zadnjih 10 godina u Hrvatskoj se sve ─Źe┼í─çe glorificira biv┼ía dr┼żava. Krvnika Tita veli─Źa se ne samo u Kumrovcu, partizani su postali antifa┼íisti kojima moramo zahvaliti ┼íto Hrvatska postoji, govori se o zlo─Źinima usta┼ía, a stotine jama i ┼íumaraka u kojima su komunisti zatrpali stotine tisu─ça bezimenih Hrvata ubijenih po zavr┼íetku 2. sv. rata nisu tema niti biv┼íeg, niti sada┼ínjeg predsjednika, kao ┼íto ih niti najmanje ne zanimaju ┼żivu─çi branitelji i njihove obitelji.

Hrvatska televizija i hrvatske tiskovine ne njeguju ljubav prema domovini, ve─ç suprotno. Nema toga ┼íto ne─çe napraviti kako bi narodu 'utuvili' u glavu da je u Jugi bilo bolje, pa nema druge doli natrag. Na konkretnom primjeru ┼żelimo pokazati ┼íto su sve Hrvati pretrpjeli u "Strmoglaviji“ kako su mnogi nazivali nekada┼ínju dr┼żavu.

Dr. Marijan Stani┼íi─ç tipi─Źna je ┼żrtva protuhrvatske politike Jugoslavije. ┼Żivotni mu je cilj bio postati lije─Źnikom kako bi mogao pomagati patni─Źkom hrvatskom narodu na selu. Lije─Źnik je postao usprkos svih prepreka koje su mu komunisti postavljali na put, ali daleko od svoga naroda, od svoje rodne Slavonije, u zemljama koje imaju dovoljno lije─Źnika, umjesto u Hrvatskoj gdje ih je premalo. ┼Żalosni primjer ovoga dobronamjernog Hrvata pokazuje koliko je pokvaren i protuhrvatski bio jugoslavenski sistem. Jugoslavija je uni┼ítila njegovu obitelj, zamalo pa i njega. I da nije bilo pomo─çi stranih ljudi u stranim zemljama, tko zna bi li danas jo┼í bio ┼żiv.

                                                                                       18.09.2010.

TAJNA STROGO SKRIVANOG DNEVNIKA NIKOLE TESLE

  

Zašto Beograd skriva dnevnik Nikole Tesle?

"Drago mi je ┼íto me i Hrvati smatraju svojim, jer su moji preci hrvatski koljenovi─çi Dragani─çi iz Zadra. Kao hrvatski plemi─çi u 16.stolje─çu do┼íli su u Liku i tu ostali. U Liku su moji prepreci do┼íli preko Novog Vinodola. Preci moje majke, Kalini─çi, tako─Ĺer su hrvatski plemi─çi iz Novog Vinodola. Moj pradjed stjecajem okolnosti morao je oti─çi u Bosansku krajinu (turska Hrvatska) i tamo se o┼żenio pravoslavnom djevojkom i pre┼íao na pravoslavlje. On je imao isturene prednje zube pa ga je narod prozvao Tesla prema alatki kojom se obra─Ĺuje drvo i otud i moje sada┼ínje prezime Tesla. To je zapravo nadimak. Moj djed je bio ─Źasnik u li─Źkoj regimenti, a moj otac pravoslavni prota!“

Ovo su re─Źenice iz neobjavljenog dnevnika Nikole Tesle. Citirani dio navodno je jedan od razloga za┼íto taj dnevnik slavnog znanstvenika nikad nije objavljen, ve─ç se u Beogradu u strogoj tajnosti skriva od javnosti zajedno s mnogim tajnama u njemu zapisanim.

                                                                                       17.09.2010.

HRVATSKA PRAVOSLAVNA ZAJEDNICA

  

Stigla nam je vijest o osnivanju Udruge hrvatske pravoslavne zajednice Republike Hvatske i inozemstva (HPZ). Osnovali su je u Zagrebu Hrvati koji ne ┼żele da ih se naziva Srbima, samo zato ┼íto su pravoslavne vjeroispovijedi. Ne ┼żele da s njima manipuliraju, kako napisa┼íe, "strane glave┼íine Srpske pravoslavne crkve i srpski politi─Źari“. Udruga dr┼żi da su najve─çe vrijednosti: nezavisna, cjelovita i demokratska dr┼żava Hrvatska u svojim granicama. O ciljevima i djelatnosti udruge vi┼íe na njihovoj internetskoj stranici hrvatskipravoslavci.com

                                                                                       17.09.2010.

INTELEKTUALNA ELITA ŠUTI U STARIM MIŠJIM RUPAMA HRVATSKE ŠUTNJE

  

Na┼í se Bo┼żo pravi da ni┼íta ne razumije, on se s leicom oko vrata ┼íeta svijetom slikaju─çi svaki haustor

Potpuna apologija bi bila pateti─Źna i neumjesna, no nikad mi nije bilo jasno kako je mogu─çe da su gotovo svi filmovi snimljeni o Domovinskom ratu iz hrvatske perspektive negativni? Ba┼í svi! I svi su sufinancirani novcem Ministarstva kulture kojem na ─Źelu sjedi vje─Źni Bi┼íkupi─ç! Ba┼í nikad nismo ─Źuli ni vidjeli da je izgubio ┼żivce, nikad nismo ─Źuli da je odbio dati novac za takve scenarije!

Sutra ─çe u jugosferi takav lik biti zlata vrijedan ali strpite se jo┼í malo, ministre! Ljudi iz njegova kruga tvrde da drugih scenarija nema i da je on nemo─çan. Ni jednog druga─Źijeg, pitam. Ni jednog!

Igrom slu─Źaja, naletim na Jakova Sedlara koji mi obja┼ínjava da godinama nije dobio ne samo kunu potpore za svoje filmove nego ni pristojan odgovor, da HTV-u redovito nudi besplatno prikazivanje svojih stranih, poglavito nagra─Ĺenih filmova, no i oni ┼íute ┼íutnjom Bo┼że Bi┼íkupi─ça! Na upit za┼íto, Sedlar istresa bujicu argumenata, ali u glavi ostaje re─Źenica: "Nakon filma o Bleiburgu ja sam izbrisan. Snimam filmove s nizom hollywoodskih zvijezda, ali o tome publika nema pojma jer me nakon '─îetveroreda' tretiraju kao da imam kugu."

                                                                                       15.09.2010.

MINISTARSTVO KULTURE RH PROTIV HRVATSKOG JEZIKA

  

─îinjenice su poznate: Ministarstvo kulture svojim je sufinanciranjem knjige Snje┼żane Kordi─ç "Jezik i nacionalizam" pokazalo da se stavlja na stranu protivnika zasebnosti hrvatskoga jezika. Na taj je na─Źin Ministarstvo RH zaokru┼żilo svoje ovoljetno protuhrvatsko i protuustavno djelovanje, koje je bilo zapo─Źelo financiranjem spomenika ─Źetni─Źkom pokolju hrvatskoga pu─Źanstva.

Hrvatsko kulturno vije─çe ─çe podi─çi sudsku tu┼żbu protiv Ministarstva kulture Republike Hrvatske i odgovornih osoba.

                                                                                       15.09.2010.

HRVATSKI FOKUS

  

Razgovor s Marijanom Majstorovi─çem

Marijan Majstorovi─ç je punih pet godina bio glavni urednik tjednika Fokus, ─Źiji je zadnji broj tiskan sredinom travnja pro┼íle godine. U me─Ĺuvremenu njegovom zaslugom pokrenut je portal www.hrvatski-fokus.hr, koji, kako se na prvi pogled ─Źini, uglavnom nastavlja tamo gdje je pro┼íli Fokus stao. O daljnjim planovima glede ovoga projekta postavili smo nekoliko pitanja Marijanu Majstorovi─çu, glavnom uredniku ovoga portala.

Kako je i s kojim ciljem nastao Portal hrvatski-fokus.hr?

┬á┬á┬á Kako mu i ime glasi, radi se o nastavku tjednika Fokus, koji je, nakon deset godina, naprasno nestao s hrvatske medijske scene u travnju 2009. godine. No, nije portal Hrvatski Fokus samo to. Imamo u cilju, koliko god je mogu─çe, popuniti ispra┼żnjenu sredi┼ínju i desnu hrvatsku medijsku crtu, budu─çi je hrvatski medijski prostor oti┼íao u krajnje lijeve protuhrvatske vode. Za sada putem portala, a uskoro, nadam se, i u drugim oblicima.

                                                                                       15.09.2010.

KRBAVSKA BISKUPIJA

  

Krbavska biskupija osnovana je na provincijskom saboru u Splitu 1185. g. arheolozi su nedavno otkrili temelje katedrale koja je stajala u sredi┼ítu Krbavskog grada (pokraj dana┼ínje Udbine). U blizini su bila i dva franjeva─Źka samostana, a izgleda prije i benediktinski. Na temeljima jednoga od njih Marko Mesi─ç je nakon oslobo─Ĺenja od Turaka podigao crkvu sv. Marka - Groba.

Biskupsko sjedi┼íte je 1460. preneseno u frankopanski Modru┼í jer je Krbava ve─ç u drugom dijelu 15. stolje─ça bila dosta izlo┼żena turskim napadima, a ujedno je papa Pijo II. prijenosom biskupskog sjedi┼íta u Modru┼í ┼żelio nagraditi Stjepana Frankopana za sna┼żan otpor koji je na svojim posjedima pru┼żao Turcima. Papa je iste godine izi┼íao ususret molbi Sigismunda Frankopana, Stjepanova brata, i osnovao biskupiju u Oto─Źcu.

                                                                                       14.09.2010.

KRBAVSKA BITKA

  

Nakon ┼íto je 1463. turski sultan Mehmed II. Osvaja─Ź sru┼íio Bosansko kraljevstvo, turska vojska se sve ─Źe┼í─çe zalijetala na hrvatsko podru─Źje.

Papa Pijo II. poticao je europske vladare da se ujedinjeni suprotstave turskom napredovanju. I sam je bio spreman krenuti ovamo, ali ga je smrt pretekla. Ve─çih obrambenih uspjeha imali su u Hrvatskoj knezovi Frankopani, zato ih je Papa podr┼żavao i izda┼íno pomagao. Veliki nam je neprijatelj bila nesloga izme─Ĺu pojedinih velika┼ía i kralja Matija┼ía Korvina.

                                                                                       14.09.2010.

MEMORIJALNI CENTAR ZA SVE HRVATSKE STRADALNIKE

  

Polo┼żen kamen temeljac za Crkvu hrvatskih mu─Źenika u Udbini

U povijesti je na┼íe kolektivno iskustvo. To je ne┼íto sli─Źno kao i s pojedina─Źnom osobom. Ako netko stavi prst na pe─ç pa se ope─Źe i to odmah zaboravi, ponovno ─çe se ope─çi. Jednako tako ako je zapamtio kako je ne┼íto uspje┼íno rije┼íio, mo┼że se tim pam─çenjem i poslije koristiti.


Kako to pjesnik zgodno re─Źe, onaj koji ti ┼żeli napakostiti u─Ĺe u tvoju povijest i sve poremeti. Zar nemamo dovoljno iskustva da su oni koji su nas htjeli druk─Źijima krenuli mijenjati nam pro┼ílost. Tko uspije zagospodariti tvojom pro┼ílo┼í─çu, bit ─çe gospodar i tvoje sada┼ínjosti!

                                                                                       14.09.2010.

BLAGOSLOVLJENA CRKVA HRVATSKIH MU─îENIKA U UDBINI

  

Mijenja li se dr┼żavna politika prema komunisti─Źkim zlo─Źinima?

U Udbini je u subotu 11. rujna godine Gospodnje 2010. blagoslovljena Crkva hrvatskih mu─Źenika, ─Źija je gradnja godinama intrigirala hrvatsku javnost. U jo┼í praznom muzeju u sastavu crkve prire─Ĺena je improvizirana izlo┼żba muka kroz koje je prolazio gospi─çko-senjski biskup Mile Bogovi─ç, koji je u subotu otvorio vrata svoga ┼żivotnog djela, uz nazo─Źnost brojnih hrvatskih biskupa. Propovijed je odr┼żao vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Pulji─ç. Okupilo se vi┼íe od dvanaest tisu─ça Hrvata, otprilike onoliko koliko ih je poginulo i masakrirano u Krbavskoj bitki i poslije nje 1493. nakon katastrofalne "strategije" bana Emerika Deren─Źina.

                                                                                       13.09.2010.

HRVATSKA POD PRITISKOM KRIVOTVORITELJA POVIJESTI

  

Zbog neizvr┼íene lustracije u Hrvatskoj upravo cvjeta komunisti─Źki mentalitet

Prema Tihomiru Dujmovi─çu (Ve─Źernji list, 28.8.) dvojica biv┼íih zastupnika tzv. Hrvatske narodne stranke (HNS) spremaju kaznenu prijavu protiv cijelog HDZ-a kao 'zlo─Źina─Źke organizacije' ─Źiji bi krajnji rezultat mogao biti zabrana te najve─çe hrvatske stranke. Ovo na prvi pogled izgleda vi┼íe nego pretjerano, ali u hrvatskom pravosu─Ĺu ni┼íta nije nemogu─çe. Ako ovoj dvojici ne uspije pothvat glede uklanjanja stranke ─Źija je glavna zasluga stvaranje hrvatske dr┼żave na doma─çoj sceni, oni prijete 'inozemnom intervencijom'. Scenarij dostojan komunisti─Źkog sustava iz biv┼íih satelitskih zemalja. Namjesto komunisti─Źkih (sovjetskih) tenkova, HDZ bi pregazili me─Ĺunarodni ─Źimbenici.

                                                                                       12.09.2010.

NOVI SVJETSKI POREDAK - GLOBALIZAM

  

Komunizam je totalno lud i opasan po ─Źovje─Źanstvo, jer masovno ubija ljude svih narodnih slojeva i istrebljuje ─Źitave narodne skupine, i zato ┼íto ukida privatno vlasni┼ítvo ┼íto svakog ─Źovjeka li┼íava njegove imovine, makar imao samo skromnu potleu┼íicu i pola hektara zemlji┼íta. Obe─çanja marksista o raju na Zemlji su la┼żna obe─çanja - ludom radovanja, jer marksisti ostvarenje svojih ciljeva postavljaju u daleku budu─çnost, naime, socijalizam je prva stuba do kona─Źne stube - komunizma, tako da je generaciji koja mora ┼żivjeti u socijalizmu nemogu─çe provjeriti istinitost marksisti─Źkih tvrdnji, te tr─Źi kao zec za mrkvom koju nikada ne dostigne. Ako ─Źovjek nema imovinu, on je gladan kruha, i marksisti za vrijeme diktature komunisti─Źke partije koristili su hranu kao oru┼żje za pot─Źinjavanje ─Źovjeka li┼íenog imovine (na pr. oduzete poljoprivredne zemlje i stvaranje kolhoza), odnosno ucjenjivali su razvla┼ítene seljake hranom da prihvate oduzimanje zemlje seljacima iako su bolj┼íevici u svojoj propagandi za vrijeme Oktobarske revolucije trubili "zemlja seljacima".

                                                                                       11.09.2010.

STEREOTIPE SU STVORILI HRVATSKI NEPRIJATELJI

  

U Hrvatskoj se i nad Hrvatskom ve─ç desetlje─çima vlada stereotipima, a pritiv samostalnog mi┼íljenja, demokratskog komuniciranja, me─Ĺusobnog povezivanja i uspje┼ínog razvoja hrvatskog dru┼ítva i dr┼żave. Stereotipi su i danas oko nas i u nama. Kad se oslobodimo stereotipa, oni nestaju kao da ih nije ni bilo. Po jednom od njih, u Jasenovcu je ubijeno 700.000 ljudi, a usta┼íe su bile gore od nacista, i to je bilo najva┼żnije u ─Źetverogodi┼ínjoj povijesti NDH. Nakon nestganka stereotipa, novi nara┼ítaji ne razumiju da su oni bili zna─Źajni. Poneseni mlado┼í─çu, ─Źesto vjeruju da se to njima ne mo┼że dogoditi, ali dogoditi se mo┼że svima. Ve─ç u travnju 1933. Udru┼żenje njema─Źkih sveu─Źili┼íta izdalo je priop─çenje za "Novi njema─Źki reich". Kad su s njema─Źkih sveu─Źili┼íta izba─Źeni politi─Źki protivnici i ┼Żidovi, mogao je napredovati veliki broj mla─Ĺih nastavnika. Sociolog Cark Brinkman zapo─Źinjao je svoja predavanja rije─Źima "Kona─Źno mi mo┼żemo slobodno govoriti!"


Na zatvorenoj sjednici Sanaderova vlade smijenjen je, bez obrazlo┼żenja, Bioeti─Źki savjet (ustvari, zbog protivljenja politi─Źkom smjenjivanju uglednih lije─Źnika, profesora i ravnatelja, uklju─Źuju─çi i prof. Dr. Jo┼íka Paladina). Ni jedan saborski zastupnik nije tra┼żio obrazlo┼żenje. Ni novoimenovani savjet nije tra┼żio da dozna "moralnu krivnju" dotada┼ínjih ─Źlanova. Od tada se za Bioeti─Źki savjet Vlade RH ne ─Źuje i ne zna u javnosti. Stereotipi su tehnologija totalitarizma.

                                                                                       11.09.2010.

HODO─îA┼á─ćE HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA "DAMIR TOMLJANOVI─ć - GAVRAN"

  

Poštovani,
U privitku e-maila dostavljamo Vam izvje┼í─çe o tijeku hodo─Źa┼í─ça za dane 05, 06 i 07. rujna 2010. godine sa zamolbom za objavom u Va┼íem mediju. Srda─Źan pozdrav!
Predsjednik udruge PSG SOD "Damir Tomljanovi─ç - Gavran", ┼Żeljko Turi─ç

05.09.2010.

Hrvatski branitelji hodo─Źasnici 05. rujna hodali su drugu dionicu hodo─Źa┼í─ça od Krivog Puta do Crkve Hrvatskih Mu─Źenika u Udbini, s ciljem odavanja po─Źasti svim poginulim braniteljima u Domovinskom ratu. Druga dionica od A┼żi─ç Lokve do Prizne, posve─çena je svim poginulim pripadnicima 2 GBR "Gromovi". Tijekom Domovinskog rata 2 GBR imala je 201 poginulog pripadnika, te 7 nestalih pripadnika, dok je 1200 ""Gromova" ranjeno u Domovinskom ratu. Kroz II. GBR pro┼ílo je oko 9000 "Gromova".

                                                                                       10.09.2010.

TOLJAGA ZA NEPO─ćUDNE LUBANJE

  

Tko sve skupa sa mnom gazi po ovomu mraku, moj bli┼żnji koji ┼żivotom svojim pridonosi neka se vr┼íi slu┼żba i pokora rije─Źi i neka bude volja Navjestitelja Ljubavi, i koga sve od nas satire mrak, iz kojega je spasenje i ─Źvrsta stijena za po─Źinak odmah tu negdje ispred, samo da se rastvore utvrde u vlastitome bi─çu, samo da se savladaju zidovi opkoljene ku─çe?

                                                                                       10.09.2010.

TU SMO, BITI ─ćEMO ZA VIJEKE VJEKOVA - CRKVA HRVATSKIH MU─îENIKA NA UDBINI

  

Od ┼ípilje do interneta povijest ipak ne pi┼íu pobjednici nego ─Źinjenice. Svi normalni ljudi koji pamte znaju (a neznanje nikoga ne opravdava), pri─Źala im je baka uz vatru ognji┼íta ili ┼żupnik iz prastare crkve, da su mnoge la┼żi bile slu┼żbene verzije doga─Ĺaja i da je istini bilo najstro┼że zabranjeno da bude istina, pod prijetnjom smr─çu onima koji bi je i poku┼íali otkriti.

Jesu li vas u jugoslavenskoj ┼íkoli u─Źili da je 1942. godine Udbina etni─Źki o─Źi┼í─çena i da je Hrvatima onemogu─çen povratak na Udbinu sve do poraza srpskog agresora u vojno redarstvenoj akciji Oluja? A Udbina je zemljopisno, i na neki na─Źin i povijesno sredi┼íte Hrvatske. Sve do zlosretne Krbavske bitke 9. rujna 1493. koja je promijenila hrvatsku povijest, ┼żupanije Krbava, Gacka i Lika su gospodarski najrazvijeniji dio onda┼ínje Hrvatske, a bile su i sredi┼íte najstarijeg hrvatskog plemstva (prema V. Klai─çu).

                                                                                       09.09.2010.

ISPRAZNOST IZBORA U BIH

  

Parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini nemaju upori┼íta u stvarnosti, nemaju sadr┼żaj, nemaju vrijednost i stoga su isprazni.

Pet politi─Źkih stranaka na vlasti (SDA, SNSD, HDZ BiH, Stranka za BiH i HDZ 1990) su ispunili 5 posto ili tek 18 od 367 obe─çanja kojima su do┼íli na vlast 2006., re─Źeno je (24. 08. 2010.) na konferenciji za novinare Udru┼żenja gra─Ĺana ''Za┼íto ne'' u Sarajevu na kojoj je prezentirana Analiza predizbornih obe─çanja iz 2006.

Suvi┼íno bi bilo ponavljati izlaganja voditeljice istra┼żivanja Tijane Cvjeti─çanin, tko je ┼íto obe─çao, odnosno kako su s prevarama do┼íli do vlasti, jer 3 obe─çanja nisu mogla biti ispunjena ni u najnormalnijim prilikama.

Iste politi─Źke stranke istaknule su opet iste kandidate za nadolaze─çe izbore (3. listopada 2010.) u BiH! Dodu┼íe, ima nekih manjih izmjena i jo┼í nekoliko novih stranaka, ─Źiji su ─Źelnici tako─Ĺer rje─Źiti u svojim obe─çanjima kao i njihovi protagonisti.

                                                                                       09.09.2010.

─îETIRI LAKMUSA KOJI ─ćE ODREDITI BUDU─ćNOST HRVATSKE

  

Hrvatska se ponovno nalazi na sudbinskom raskri┼żju kada se odlu─Źuje ne samo o njezinoj budu─çnosti nego i o opstanku. Treba o─Źekivati vru─çu poloiti─Źku jesen u kojoj ─çe se raspletom nekih bitnih politi─Źkih procesa vjerojatno odlu─Źiti i rezultat parlamentarnih izbora, a time i utvrditi kojim ─çe putem i─Źi dalje Hrvatska.

                                                                                       09.09.2010.

 

Naslovna, 01,02,03,04,05,06,07,08,09,10,11,12,13,14,15,16,17,18,19,20,21,22,23,24,25,26,27,28,29,30

 

Sve HKZ web stranice

13746

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU