Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

NAJAVA  /   PODSJETNIK

 

       Internacionalni likovni i literarni natje─Źaj za djecu - prijava do kraja velja─Źe 2012.

     NAJ─îITANIJI PRILOZI

ZVONIMIR HODAK O SUCU ORIEU     (31.05.2011.)

Ako je sudac Orie vrhunski pravnik, onda je ┼áe┼íelj za njega sveu─Źili┼íni profesor!

Ljudi me da obrana nije bar jednom pokazala zube Orieu i pokazala procesno nepovjerenje prema sudskome vije─çu pa bi se mo┼żda ponovio slu─Źaj ┼áe─Źelj. Srpski ratni zlo─Źinac nije trpio Oriev la┼żni elitizam i arogantnu superiornost tako da j na kraju na┼í vrhunski pravnik morao osustati os ┼áe┼íeljeva postupka i prepustiti ga drugome sucu. Ali za takvo ┼íto treba imati "muda".

Evo, do─Źekali smo hrvatski Dan D! Do─Źekali smo udru┼żeni zlo─Źina─Źki podhvat Haa┼íkog tu┼żiteljstva i Ha┼íkoga suda! Hrvatski optimisti pokazali su se kao lo┼íe obavije┼íteni pesimisti. Zapad na ─Źelu s Britanijom i Nizozemskom jo┼í nas je jednom gurnuo niz stube. Nakon ovakve sramotne presude hrvatski kmetski mentalitet opet je isplivao na povr┼íinu. Tisak, radio i TV postaje pozivaju na dostojanstvo i mir, boje se eventualnih ekscesa koji bi mogli dignuti tlak EU-svetim kravama. Kao da mi njih muzemo, a ne oni nas.

 

POZIV AKADEMIKA JOSIPA PE─îARI─ćA      (31.05.2011.)

Povodom mog razgovora s g. Davorom Dijanovi─çem objavljenim na Portalu Hrvatskog kulturnog vije─ça bilo je puno komentara i na samom Portalu i poslanih meni osobno. Posebno me se dojmio jedan komentar koji je na Portalu objavljen s potpisom "Verbum". Poslao sam ga na niz adresa i reakcije su bili sli─Źne mojoj.


Prije nekoliko dana o ha┼íkim presudama odr┼żana je tribina (Tribine grada Zagreba) s prof. dr. sc. Zdravkom Tomcem. Dr. Tomac je spomenuo kako sam ja mnogo prije svih drugih rekao da je Sud u Haagu - ZLO─îINA─îKI SUD - i kako su presude u Haagu pokazale kako je to istina!


Ta konstatacija dr. Tomca samo potvr─Ĺuje kako je to─Źan i naslov teksta koji sam objavio na Portalu HKV-a kada sam doznao za presudu:

"Civilizirani" svijet presudio sam sebi!

 

PROMOCIJA KNJIGA GENERALA SLOBODANA PRALJKA      (30.05.2011.)

Predstavljanje knjiga

odr┼żat ─çe se u Hotelu Regent Esplanade,

u srijedu 01. lipnja 2011. g. u 16:00 sati

O knjigama generala i intelektualca Slobodana Praljka govorit ─çe novinarka Vi┼ínja Stare┼íina, admiral Davorin Domazet-Lo┼ío, dr. sc. Ivan Lu─Źi─ç i prof. dr. sc. Mladen An─Źi─ç.

Prezentaciju ─çe moderirati dr. sc. Miroslav Me─Ĺimorec.

Svojim dolaskom na promociju podr┼żite ovaj izniman ljudski i intelektualan napor i pomognite popularizaciji ovih vrijednih knjiga-dokumenata. Bit ─çe to va┼í doprinos borbi Hrvatske da istinom i ─Źinjenicama obrani svoju pravednu borbu za slobodu i neovisnost.

 

EUROSKEPTICIZAM       (29.05.2011.)

Laschiate ogni speranza voi che entrate! (Okanite se svake nade vi koji ulazite!)

Da je ulazak Hrvatske u Europsku Unijiu - kupnja ma─Źka u vre─çi od strane Hrvatske, ta je tvrdnja bez iti najmanje sumnje istinita. Za to se je potrudila na┼ía politika svojom pregovara─Źkom tajnovito┼í─çu. Ni sama hrvatska politika ne zna ┼íto je sve i kako je sve izugovarala, ┼íto je indirektno potvrdio i predsjednik Sabora RH Luka Bebi─ç, a kamoli da to zna i sav narod - ┼íto je sve natrpano na ta kola sa klimavim kota─Źima.

Cijena kupnje tog "ma─Źka u vre─çi" je pregolema, gotovo sigurno ta cijena je - neizvjesna budu─çnost hrvatskih nadolaze─çih nara┼ítaja. Cijena te kupnje je i uop─çe velika upitnost - daljnjeg opstanka hrvatskog naroda, sudbine njegove dr┼żave koju je tek - nakon skoro tisu─çu godina ponovno i tako skupo dosanjao.

A sad je politi─Źari tako hladnokrvno utapaju u zamu─çenom jezeru od pet stotina milijuna ljudi.

 

GDJE SE SKRIVAO KRVNIK RATKO MLADI─ć        (29.05.2011.)

Lazarevo ili la┼żarevo - ne, nego hrvatski Kukujevci!

Prije agresije na Hrvatsku, 1991. u Kukujevcima je ┼żivilo 89,07 % Hrvata.

Prvi put se u povijesti Kukujevci spominje pod imenom Kukej 1275. godine. Kasnije je zabilje┼żen i naziv Kukurkudhel. U jednoj povelji ma─Ĺarskog kralja Matije Korvina iz 1484. tako─Ĺer je spomenuto ime mjesta.

Ve─ç u srednjem vijeku se zna da je selo ve─çinom katoli─Źko. 1736. godine, Kukujevci su jedno od 14 ─Źistohrvatskih naselja u Srijemu. Krajem 19. stolje─ça u selo se doseljavaju Nijemci. U to doba su Kukujevci imali 1483 stanovnika. Po popisu iz 1910. godine, broj stanovnika se pove─çao na 2287.

Do po─Źetka Domovinskog rata, selo je imalo svega 1 % srpskog pravoslavnog ┼żivlja, dok se taj odnos sada okrenuo, pa toliko sada ima katolika.

 

PRESUDA JE DUBOKO NEPRAVEDNA       (29.05.2011.)

Nazor: Da su Gotovona i Marka─Ź ratni zlo─Źinci, Srbi bi do┼żivjeli stradanje srebreni─Źkih razmjera! Da je hrvatsko vodstvo zaista planiralo 'zlo─Źina─Źki pothvat', gubitci protivni─Źke strane tijekom Oluje i stradanja civila bili bi vi┼íestruko ve─çi, u najmanju ruku srebreni─Źkih razmjera. ┼Żalosno je da su te ─Źinjenice svjesni vi┼íe zapovjednici srpskih snaga u Oluji nego sudbeno vije─çe i pojedinci u hrvatskoj koji se gotovo svakodnevno pojavljuju u medijima.

U povodu haa┼íkih presuda generalima Gotovini i Marka─Źu, izno┼íenja podataka u obrazlo┼żenju presude o prekomjernom granatiranju kao prinosu etni─Źkome '─Źi┼í─çenju', broju ubijenih civila te uni┼ítenih domova i naselja, razgovarali smo s ravnateljem Memorijalnog dokumentacijskog centra Domovinskog rata povjesni─Źarom Antom Nazorom.

 

DVADESET GODINA HRVATSKE VOJSKE     (28.05.2011.)

Modernizacija ili propast!

Hrvatska, njezina javnost, ali i obrambeni sustav u cjelini, posljednjih godina izri─Źito voli obljetnice. Posebno one iole okrugle, poput dana┼ínjih 20 godina od prvoga postrojavanja Zbora narodne garde, u Zagrebu, na nogometnome stadionu u Kranj─Źevi─çevoj.

 

UROPSKA UNIJA UNI┼áTAVA EUROPU I DR┼ŻAVE U EUROPI ┬á┬á ┬á(28.05.2011.)

Mirnodobska repriza ideje Napoleona, Hitlera i Staljina

Europska Unija je za sada jo┼í nepodpuno ostvarenje ideje Napoleona, Hitlera i Staljina. Ova trojica umobolnih manijaka htjeli su svaki u svoje vrijeme ostvariti gospodarenje Europom, ─Źak vi┼íe od nje snagom oru┼żja i tehnikom genocida, podjarmljivanja nad svima nepodobnima i neposlu┼ínicima.

Gospoda iz ─Źelnih dr┼żava Europske Unije, ujedno njeni utemeljitelji imaju isti cilj, zagospodariti ─Źitavom Europom i susjedstvom, ali ne oru┼żjem i brutalnostima, nego taktikom globalizacije, trgovine, bankarstva i novim, najsuvremenijim metodama podjarmljivanja manjih pa i ve─çih naroda naroda Europe.

Ve─ç na prvi pogled lako je prepoznati te nove gospodare Europe kroz vladaju─çe dr┼żave Europske Unije, a te su Njema─Źka i Francuska. Uz njih se na nekim poljima ko─Źeperi Velika Britanija s golemim kolonijalnim iskustvom, Italija i Nizozemska, a svi ostali, oko dvadesetak malih pa i neki ve─çi narodi su "ravnopravni" podanici svedeni na pravo besposlenosti i zadu┼żivanja.

 

SUDBINU NAM KROJE ONI KOJI SU PROTIV IKAKVE HRVATSKE      (27.05.2011.)

Skandalozno je ┼íto ni 20 godina nakon silaska komunizma s vlasti nema politi─Źke volje da se razotkrije istina. To─Źno je da Papa dolazi na Trg mar┼íala Tita, ali on dolazi u Hrvatsku ovakvu kakva jest. Komunisti─Źki mentalitet jo┼í je ┼żiv i ┼żilav. Daleko smo od prave demokracije

urednik Glasa koncila Ivan Mikleni─ç

Kolumne don Ivana Mikleni─ça, glavnog urednika Glasa Koncila, u posljednje su vrijeme me─Ĺu najkomentiranijim, ali i najnapadanijim. Svaki tjedan mediji ih uredno seciraju i vade iz konteksta naj zanimljivije stavke njegovih komentara. Ro─Ĺen je u Trnovcu Desini─çkom 1954. godine, za sve─Źenika je zare─Ĺen 1980. u Zagrebu, od 2000. je kanonik, a od 2002. arhi┼íakon Zagorskog arhi─Ĺakonata u Zagreba─Źkoj nadbiskupiji, te od 2010. monsinjor.

Od 1979. godine radi kao novinar, a od 1990. urednikje Glasa Koncila. Autor je brojnih izvje┼ítaja, reporta┼ża, intervjua, komentara i drugih ─Źlanaka u Glasu Koncila i drugim publikacijama, 'uredio je vi┼íe knjiga i zbornika. Objavio je knjige 'Vjera, objava i covjek' (1999.) i 'Isus za ─Źovjeka' (2000.).

 

PRVO JAVNO DJELOVANJE HRASTA      (26.05.2011.)

Pokret Hrvatski rast - Hrast organizira prvu masovnu javnu akciju upoznavanje gra─Ĺana s Hrastom od subote 28. svibnja do ponedjeljka 30. svibnja 2011. u vi┼íe gradova u svim krajevima Hrvatske, od Umaga do Iloka i od Murskog Sredi┼í─ça do Dubrovnika. Akcije ─çe u raznim gradovima biti u subotu i nedjelju od 10 do 13 i od 17 do 20 sati te u ponedjeljak od 17 do 20 sati.

 

POEZIJA NA┼áIH ─îITATELJA       (25.05.2011.)

KADA OBZOR NEMA BOJE
(predugo smo šutjeli..)

O, Hrvatska, opet na stupu krivnje visiš,
Tu─Ĺinskom rukom nepravde pribijena
zbog rana koje dva desetljeća vidaš,
zbog tog što si gorjela, zato što si rušena.
I dok se oporavljaš od bolnih udaraca,
u otvorenu si ranu opet ubodena.

 

DON IVAN GRUBI┼áI─ć - DEMAGOG       (25.05.2011.)

Kada bi se bilo koji katoli─Źki sve─çenik uklju─Źio u aktivnu politiku i izjavio da o─Źekuje dva saborska mandata, mediji bi ga ra┼í─Źere─Źili, s pravom. K tome, i crkveni zakoni to izri─Źito brane.

No kada to u─Źini don Ivan Grubi┼íi─ç, milozvu─Źno splitsko nevina┼íce i teolo┼íki ┼żigolo, onda on postaje "heroj ulice", medija, borac protiv crkvenog i politi─Źkog licemjerja. ─îim taj pop buntovnik, zapravo govorni automat koji desetlje─çima vrti nekoliko populisti─Źkih fora u svrhu samopromocije, zucne o politici, pune su ga novine. Afirmativno, dakako.

Sitni feudalac

No nitko se nije pozabavio ozbiljnom analizom te vje─Źne ┼żrtve crkvenih struktura debelog nov─Źanika i sjajnog kleri─Źkog i medijskog statusa. Ta ┼żrtva pokvarenih biskupa, feudalaca, kako ih od milja ─Źasti, i sam je sitni feudalac.

 

REKOM - JO┼á JEDNA BRITANSKO-SRPSKA ┼áPIJUNSKA PODVALA       (24.05.2011.)

Ovih je dana u Zagrebu i u jo┼í nekim hrvatskim gradovima zapo─Źelo prikupIjanje potpisa za osnivanje Regionalne komisije za utvr─Ĺivanje ─Źinjenica o ┼żrtvama rata na podru─Źju SFRJ (REKOM). Potpisi ─çe se prikupljati u svih 6 dr┼żava nastalih raspadom Jugoslavije. Cilj je prikupiti milijun potpisa do 6. lipnja 2011., a onda s tom fascinantnom brojkom do─çi u parlamente novonastalih dr┼żava koji bi trebali donijeti zaklju─Źke o osnivanju REKOM-a. Tri su nevladine udruge kqje su nositelji ove podvale sa dalekose┼żnim posljedicama, a to su beogradski Fond za humanitamo pravo (FHP), zagreba─Źka Documenta i sarajevski Istra┼żiva─Źko-dokumentacioni centar (IDC). Inicijativa za osnivanje REKOM-a potekla je 9. svibnja 2008. u Podgorici na regionalnim konzultacijama, a kao uzor uzeli su ju┼żnoafri─Źko povjerenstvo za pomirenje.

 

STUDENTI HRVATSKIM GENERALIMA IZ MARIJE BISTRICE       (23.05.2011.)

Prvo hodo─Źa┼í─çe hrvatskih studenata u sveti┼íte Majke Bo┼żje Bistri─Źke

U nedjelju 8. svibnja odr┼żano je 1. hodo─Źa┼í─çe hrvatskih studenata u sveti┼íte Majke Bo┼żje Bistri─Źke koje je priredilo ─Źetrnaest studentskih zavi─Źajnih udruga, na inicijativu Udruge zagorskih studenata. Hodo─Źa┼í─çe je posve─çeno hrvatskim generalima u Haagu, Gotovini i Marka─Źu.
Misno slavlje predvodio je studentski kapelan don Damir Stoji─ç. Liturgijsko pjevanje izvodio je akademski zbor Palma pod ravnanjem maestra Ivana Josipa Skendera, profesora na Muzi─Źkoj akademiji te uz orguljsku pratnju studentice na Muzi─Źkoj akademiji Urse Vukman, a solo je pjevala studentica Muzi─Źke akademije, sopran Marta Musap.

 

SRBIJA NASTAVLJA AGRESIJU PROIV HRVATSKE       (23.05.2011.)

U zadnje vrijeme izbacuju se demago┼íke sintagme, posebno nakon presude Gotovini i dru┼ítvu, o potrebi suo─Źavanja Hrvata s pro┼ílo┼í─çu.

Kao da se radi o milijunima maloumnih tuka koji ne znaju ┼íto se doga─Ĺalo, pa ih Vesna Ter┼íeli─Ź, ili netko drugi od mno┼ítva antiratnih profitera zamotanih u humano ili humanitarno ruho, a zapravo produ┼żetaka sasvim odre─Ĺene jugosferske politike, treba podu─Źiti.


┼Żrtve rata u toj su raboti sekundarne. Bitno je suo─Źiti priglupi neinformirani hrvatski puk s pro┼ílo┼í─çu, e da bi se lak┼íe 'proturila' tzv. politika pomirenja.

 

JEDINSTVENA ENCIKLOPEDIJA DOMOVINSKOG RATA       (22.05.2011.)

15. svibnja 2011. u Badenu

admiral Davor Domazet Lošo gost Hrvatske kulturne zajednice u Švicarskoj

Glavni urednik Dru┼ítvenih obavijesti, Osvin Gaupp, u nekoliko je uvodnih rije─Źi pozdravio posjetitelje nedavnog knji┼żevnog susreta, tradicionalnih priredaba HKZ na kojima predstavljamo knjige domoljubnog karaktera koje se u Hrvatskoj gotovo ni ne spominju. Imali smo sre─çu da nas je svojim dolaskom po─Źastio na┼í admiral Davor Domazet Lo┼ío sa svojom najnovijom knjigom 'Hrvatski domovinski rat 1991.-1995. - strate┼íki pogled'.


Organizaciju ovoga puta nismo napravili sasvim sami, nego nam je u tome pomogao gospdin Branko Dilberovi─ç, koji je predstavljanje knjige organizirao u Njema─Źkoj i bio spreman domovinske goste dovesti i nama u ┼ávicarsku.


Gospodin Gaupp je, zbog duljine izlaganja admirala Domazeta i ograni─Źenog vremena, znatno skratio predvi─Ĺeni uvodni dio, a odustali smo i od najavljene diskusije po pitanju 'Trebaju li Hrvati u ┼ávicarskoj reagirati na presude i kako'.

 

ONEMOGU─ćENA ┼áETNJA S HRVATKOM ZASTAVOM DO MARKOVOG TRGA       (22.05.2011.)

Gromoglasno recimo NE svome nestanku!

Vukovarski branitelj je došao s hrvatskom zastavom prošetati po Markovu trgu, ali policija stacionirana na trgu mu je to onemogućila uz gromoglasan smijeh.

Name─çe se pitanje: Tko je u uniformama hrvatske policije? Po pona┼íanju bi prije rekao da su oni drugi (─Źetnici) protiv kojih smo se borili, jer kada vidim ┼íto rade hrvatska predsjednica, vlada i sabor, ne bi me iznenadilo da je predsjednica povukla svu mu┼íku obitelj s o─Źeve strane?

 

MASONSKA PIRAMIDA NA ULAZU U ZAGREB       (21.05.2011.)

Problem je slijede─çi: kada se vjernici organiziraju kako bi ne┼íto poduzeli, onda ih s vrha blokiraju, a sam vrh o─Źito ne ┼żeli ni┼íta poduzeti. Book misli kako bi se vjernici svakako trebali vi┼íe anga┼żirati u: politici, ekonomiji, ┼íkolstvu, Crkvi... bez obzira na one kojima anga┼żman vjernika o─Źito smeta!

Ovih je dana kru┼żio e-mail s obavijesti i zamolbom da se jave vjernici koji bi htjeli ispred crkava sudjelovati u sakupljanju potpisa koji bi se poslali Gradskoj skup┼ítini uz zahtjev da se ukloni masonska piramida postavljena u Zagrebu, pored dvorane Lisinski i Gradske skup┼ítine, te da se na njezino mjesto stavi kip pape Ivana Pavla II. U potpisu je stajao fra Smiljan Dragan Ko┼żul, duhovni ravnatelj "Pokreta krunice za obra─çenje i mir" koja broji sto tisu─ça ─Źlanova.

 

HRVATSKA TREBA BITI ZEMLJA ZNANOSTI I NAPRETKA       (21.05.2011.)

Ne treba nam ni komunizma ni fašizma


Hrvatska ne treba arenu komunizma ni antikomunizma; niti fa┼íizma ni predsjednika komunisti─Źkog antifa┼íizma. Hrvatska treba postati i biti zemlja znanosti, napretka i zadovoljstva, a ne zemlja sukoba megazlo─Źina─Źkih ideologija komunizma i fa┼íizma. To su zlo─Źinstva pro┼ílosti, kojima niti imena ne treba spominjati, a pojavne tragove valja brisati. Za tu ulogu imamo policiju, njoj pripadaju─çe sigurnosne slu┼żbe i pravosu─Ĺe pa nam nije potrebno komunisti─Źko antifa┼íisti─Źko predsjedni┼ítvo najve─çeg pokvarenjaka u Hrvatskoj, Stjepana Mesi─ça. On je pokvarenjak odjeven u sve zakulisnosti pa ga ne mo┼że pro─Źitati obi─Źni i politi─Źki Hrvatski narod niti ga znadu kao takvoga izvrgnuti ruglu hrvatski tragikomi─Źari. Trebao bi se roditi jedan Shakespeare, Moliere ili Marin Dr┼żi─ç i sva trojica bi imala dovoljno posla na tragikomedijama s komunisti─Źkim antifa┼íisti─Źkim predsjednikom Stjepanom Mesi─çem. On je istovremeno komunist i vrhovni zapovjednik fa┼íisti─Źke i komu nisti─Źke JNA, koja je ru┼íila Hrvatsku, zatim je strana─Źki dizident, ljubimac Den Haaga, dvomandatski predsjednik Hrvatske, koju je ru┼íio i sada je predsjednik komunisti─Źke antifa┼íisti─Źke kamarile, koja parazitira na hrvatskome dr┼żavnom prora─Źunu...

 

POBAČAJ JE UBOJSTVO    (20.05.2011.)

Ovu smo poruku primili prije 6 dana i odvagivali razloge za i protiv njene objave.

Rije─Ź je o vrlo ┼íokantnom filmu kojeg je te┼íko gledati. On pokazuje nepatvorenu istinu o legaliziranim, ali svejedno okrutnim ubojstvima nemo─çnih.

Na kraju filma stoji poruka: Ako i samo jedna osoba promijeni stav o poba─Źaju, film je ispunio cilj. Ista motivacija vodi i nas.

 

HRVATSKA VAPI ZA TAKVIM LJUDIMA - MINISTAR PATRIOT    (20.05.2011.)

EMIGRANTI, A NE AUSTRALCI, TREBAJU SE PRILAGODITI

I to je to, bilo da vam odgovara ili ne. Sit sam toga da se ova nacija zabrinjava jesmo li mo┼żda uvrijedili neke individue ili njihovu kulturu. Od teroristi─Źkog napada u Baliju do danas, svjedoci smo vala patriotizma kod ve─çine Australaca.

Ova je kultura izgra─Ĺena tijekom dvijesto i vi┼íe godina muka, truda i pobjeda milijuna mu┼íkaraca i ┼żena u potrazi za slobodom. Govorimo prete┼żno engleski, a ne ┼ípanjolski, libanonski, arapski, kineski, japanski, ili bilo koji drugi jezik. ┼áto zna─Źi, ako ┼żelite biti dio ovog dru┼ítva, nau─Źite na┼í jezik!

 

KRIVOKLETNIK MESI─ć NA ─îELU ZLO─îINA─îKOGA POTHVATA PROTIV HRVATSKE ┬á┬á ┬á(19.05.2011.)

Kada je Mesi─ç postao predsjednik dr┼żave, nastojao je diskreditacijom Tu─Ĺmana obraniti svoje ranije krivokletstvo i la┼żno svjedo─Źenje u Haagu i zato je cijeli svoj kabinet stavio u slu┼żbu tu┼żiteljstva Haa┼íkoga suda kako bi pronalazili kakve takve dokaze koji bi potvrdili njegove optu┼żbe i koji bi omogu─çili da se donese drasti─Źna presuda hrvatskim generalima i Tu─Ĺmanu i da se Domovinski rat pretvori u zlo─Źina─Źki pothvat.

 

HRVAT IZ DUBROVNIKA - RUGIER BO┼áKOVI─ć - EUROPSKI ZNANSTVENIK ┬á┬á ┬á(18.05.2011.)

Uz 300-tu obljetnicu ro─Ĺenja u Dubrovniku, 18. svibnja - Milano 15. velja─Źe 1787.

Kad pi┼íemo o hrvatskim velikanima treba predstaviti njihovu radnu biografiju i hrvatsku naciju, ali i odnos nasljednih pokoljenja prema njemu, napose tu─Ĺinskih, koji ga prisvajaju, da bi u svoj mozaik ugradili jedan ukradeni svjetli kamen─Źi─ç. Upravo takova pohlepna otima─Źina prati jednog od najve─çih mislilaca i znanstvenika svih istaknutih dimenzija i dometa, Hrvata iz Dubrovnika Rugiera Josipa Bo┼íkovi─ça.

─îlanak, koji slijedi u znak 300. obljetnice ro─Ĺenaja Rugiera Josipa Bo┼íkovi─ça, u Dubrovniku sastavljen je iz osobnog znanja ─Źlankopisca, iz stranih i iz hrvatskih izvora, prete┼żito iz: Vladimir Bazala, Hrvatska znanstvena ba┼ítina, Nakladni Zavod MH Zagreb 1978. i Hrvatski latinisti, Pet stolje─ça hrvatske knji┼żevnosti (II, 3), Zora Zagreb, 1970.

 

KAKO JE PRODAN GOTOVINA?     (18.05.2011.)

HRVATSKA JE KRIVA za njegovu sudbinu

Taj kretenski mazohizam hrvatskih vlastodr┼żaca i ropska pod─Źinjenost dodatno su poja─Źani uvredama koje su izrekli Peter Galbraith da nema na svijetu druge zemlje osim Hrvatske zemlje koja bi stranome sudu izru─Źila svoja dva pobjedni─Źka generala, i britanskoga politi─Źkoga ekscentrika Denisa MacShanea da je Gotovina kao nacist, da je izdao svoj narod.

Moralno je sabla┼żnjivo ┼íto su neki od tih doma─çih politi─Źara, uklju─Źuju─çi Ra─Źana, ┼áeksa i druge, jo┼í i za vrijeme optu┼żnica i sada nakon presude, izjavijivali da su optu┼żbe protiv Gotovine la┼żi i besmislice i da je u tome smislu Gotovina nevin.

 

KOMEMORACIJA HRVATSKOG KRI┼ŻNOGA PUTA NA BLEIBUR┼áKOM POLJU 14. SVIBNJA 2011. ┬á┬á ┬á(17.05.2011.)

Govor Tomislava Karamarka, ministra unutarnjih poslova Republike Hrvatske

Izaslanika Vlade RH i predsjednice Vlade g─Ĺe Jadranke Kosor

Po┼ítovane gospo─Ĺe i gospodo,

Po┼ítovani gospodine izaslani─Źe predsjednika Republike Hrvatske,

po┼ítovani gospodine izaslani─Źe predsjednika Hrvatskog sabora,

poštovani zastupnici Hrvatskog Sabora,

predstavnici dr┼żavnih tijela i institucija Republike Hrvatske, hrvatskoga naroda iz Bosne i Hercegovine, ─Źlanovi Po─Źasnog bleibur┼íkog voda i svih nazo─Źnih udruga, O─Źe Biskupe,

svi poštovani pojedinci iz Domovine i svijeta

dragi prijatelji,

 

KOMEMORACIJA HRVATSKOG KRI┼ŻNOGA PUTA NA BLEIBUR┼áKOM POLJU 14. SVIBNJA 2011. ┬á┬á ┬á(17.05.2011.)

Propovijed kri┼żeva─Źkoga biskupa Nikole Keki─ça

Bra─ço i sestre u Kristu, jo┼í smo u uskrsnom ozra─Źju. Stoga kli─Źem Isusovim pozdravom: Mir vama!

Bleiburg - bila je to velika nesre─ça! Bol koja je potresla ne samo hrvatski narod i koje bolno sje─çanje jo┼í traje, okuplja nas i poti─Źe na razmi┼íljanje. Uspomena se odnosi zapravo na sve ┼żrtve onoga vremena, na sve logore, mu─Źili┼íta i gubili┼íta. Bleiburg je na svoj na─Źin postao znakom svih tih patnji, jer ovdje je bilo mogu─çe okupljati se i u doba kad drugdje u domovini to nije bilo mogu─çe.

 

KOMUNISTIČKI OGLAS ZA EU     (16.05.2011.)

Veliki oglas "Za┼íto u Europsku uniju?", ┼íto ga je u hrvatskim novinama objavilo Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, nalik je na propagandne politi─Źke tekstove iz doba komunizma.

Europska unija i budu─çnost Hrvatske u njezinu ─Źlanstvu idealiziraju se na isti na─Źin na koji se idealizirao ┼żivot u socijalizmu u vrijeme proslava 1. maja ili 29. novembra. ┼áto to ho─çe re─çi?

Politi─Źka propaganda ista je u svim sustavima i u svim zemljama svijeta i uvijek slu┼żi opravdavanju nauma politi─Źkih elita. ┼áto nekomu tko se ne mo┼że zaposliti, tko je posao izgubio, tko radi i ne prima pla─çu ili prima minimalac zna─Źi re─Źenica: "Hrvatski radnici imat ─çe visoke standarde za┼ítite i socijalne pravednosti u najve─çem socijalnom tr┼żi┼ínom gospodarstvu na svijetu."

Zna─Źi mu - la┼ż. La┼ż utoliko ┼íto ─çe radnicima, kad u─Ĺemo u EU, biti kao i sada jer ─çe ostati sada┼ínji zakoni, sada┼ínje tvrtke i njihovo poslovanje.

 

GOJKO     (16.05.2011.)

Ako o nekom ─Źovjeku govore samo vrlo lijepo ili vrlo ru┼żno, mora da je rije─Ź o izuzetnom ─Źovjeku koji nikoga ne ostavlja ravnodu┼ínim. Izuzetnom bilo po dobru, bilo po zlu. U takvom slu─Źaju dovoljno je poslu┼íati tko toga ─Źovjeka hvali, a tko ga kudi - pa ─çe biti jasno i kakav je ─Źovjek uistinu.

Gojka ┼áu┼íka i trinaest godina nakon njegove smrti intenzivno mrze tipovi poput, recimo, Josipa Boljkovca, notornog udba┼ía kojega se ozbiljno sumnji─Źi za izravne egzekucije ljudi nakon II. svjetskog rata. A slave ga hrvatski branitelji, od obi─Źnih vojnika do visokih ─Źasnika. Meni je samo to dovoljno, ─Źak i kada ne bih znao kolika je ┼áu┼íkova uloga u stvaranju hrvatske dr┼żave, da ga smatram jednim od hrvatskih velikana i ─Źovjekom dostojnim po┼ítovanja.

Bio sam na komemoraciji trinaeste obljetnice ┼áu┼íkove smrti u Hrvatskom slovu. Slu┼íaju─çi prisje─çanja na pokojnog ministra ┼áu┼íka njegovih prijatelja i suboraca Ante Belje, Miroslava Me─Ĺimurca i generala Kre┼íimira ─ćosi─ça, zapitao sam se za┼íto uvijek mora biti tako da se mi svojih velikana prisje─çamo u iznajmljenim prostorijama na rubu grada dok se u lo┼żama reprezentativnih ustanova u centru bane kojekakvi, da ne ka┼żem kakvi!?

 

JOSIPOVI─ćEV ODNOS PREMA VLASTITOJ POVIJESTI ┬á┬á ┬á(15.05.2011.)

Osvr─çu─çi se na boravak u Washingtonu, Josipovi─ç pi┼íe kako je bio impresioniran i odnosom prema vlastitoj povijesti, posebno prema onima koji su za dobro dru┼ítva i zajednice polo┼żili ┼żivote.

Predsjednik Ivo Josipovi─ç u svom je 'Ameri─Źkom dnevniku', objavljenom u Vjesniku 10.5.2011., napisao:

'Sve─Źana, formalna i ozbiljna ceremonija polaganja vijenca na Spomen-groblju Arlingtonu intenzivno me podsje─ça na nepostojanje sli─Źne ceremonije i sli─Źnoga mjesta u Zagrebu. Volio bih kad bismo se i mi u Hrvatskoj prema onima koji su ┼żrtvovali svoje ┼żivote za dobrobit zajednice odnosili s takvim po┼ítovanjem'.

Ocjenjuje kako je ┼żalosno, i za to ne mo┼że biti opravdanja, da u glavnom gradu zemlje koja je svoju opstojnost tek prije petnaest-dvadeset godina potvrdila obrambenim ratom, ne postoji dostojno spomen-obilje┼żje palima za slobodu, pred kojim bismo mi i strani dr┼żavnici polagali vijenac odaju─çi tako po┼ítovanje nama, na┼íoj uspomeni, na┼íoj legitimnoj i legalnoj borbi za opstanak.

 

AMERIČKE TAJNE BIVŠE PRVE DAME HRVATSKE     (15.05.2011.)

RA─îANOVA UDOVICA ZATAJILA PRODAJU NEKRETNINE SABORSKOM POVJERENSTVU

Dijana Ple┼ítina ameri─Źku ku─çu prodala je na jesen 2002. godine za 116.000 dolara, ali taj iznos nikad nije prijavljen u imovinskoj kartici pokojnog hrvatskog premijera * Protiv nje je pokrenuta i nov─Źana tu┼żba u Ohaju zato ┼íto je bila jamac za studentski kredit┬á * Njezinog posinka Ivana Ra─Źana preko registra izgubljene imovine tra┼żi Ohio Bell telefonska kompanija

Gradi─ç Wooster u Ohio sjedi┼íte je istoimenog koled┼ża. Na njemu je do 2001. godine na Katedri za komparativnu politologiju predavala Dijana Maria Ple┼ítina, udovica hrvatskog premijera Ivice Ra─Źan. Njihov je brak osam godina bio transkontinentalan. Ple┼ítina je ┼żivjela u Americi sve dok Ra─Źan nije postao premijer 2000. godine.

 

 

Naslovna, 01,02,03,04,05,06,07,08,09,10,11,12,13,14,15,16,17,18,19,20,21,22,23,24,25,26,27,28,29,30

 

Sve HKZ web stranice

95755

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU