Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
Dru╣tvene obavijesti
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti iz HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
pazinegazi
 
 

hous-logo.jpg

 
hakave.gif
 
 

 

 

 
 

   
   
   
 

NAJAVA  /   PODSJETNIK

 Buchlesung mit Frau Jadranka Cigelj - Appartement 102 Omarska - lesen sie mehr HIER

Jadranka Cigelj 5. - 7. travnja 2011. predstavlja svoju knjigu "Apartman 102" u Švicarskoj -detalji OVDJE

SLU─îAJ MARKO PERKOVI─ć THOMPSON, rezultat HKZ prosvjeda i ┼żalbe protiv zabrane ulaska u CH  

19. O┼ŻUJAK -┬á BLAGDAN┬á SVETOGA┬á JOSIPA ┬á┬á ┬á (20.03.2011.)

Domovinskom zaštitniku sv. Josipu

Prije trisotinjak ljeta
Odluka je pala sveta:
Josipa nam izabraše
Zaštitnikom Lijepe naše.

 

GLASOVNE  PROMJENE  -  ANELIN  JEZI─îNI  KUTAK - 02 ┬á┬á ┬á┬á┬á ┬á (19.03.2011.)

Ako ne ┼żelimo izgubiti svoj jezik, moramo ga prigrliti. Jezik je ┼żiv, moramo ga njegovati. Mislim da hrvatske ┼íkole koje djeluju u ┼ávicarskoj vi┼íe nisu dovoljne. Treba probuditi i ostale, ne samo djecu.

Kada upoznamo svoj jezik i zaljubimo se u njegove posebnosti, nitko više neće moći tvrditi da on ne postoji!

Dana┼ínji prilog: - nastavak 'glasovne promjene'. Dobrodo┼íli u jezi─Źni kutak, va┼ía Anela

 

DRUGU  TITU  NIJE  MJESTO  U  EU      (19.03.2011.)

Hrvatska nikada nije imala strategiju ulaska u EU, osim ako se ne ra─Źuna Pusi─çkina strategija pod nazivom - 'Ga─çe dolje'

Hrvatska nikad gore, a EU nikad bli┼że! Naizgled apsurd, ali samo naizgled! No zapravo ni┼íta logi─Źnije! Hrvatska je na koljenima! U svakome pogledu! Potpuno razjedinjena, moralno i politi─Źki dezorijentirana, pred gospodarskim slomom. Za EU, bolji trenutak za dovr┼íetak 'pregovora' te┼íko je zamisliti. K tome izborna je godina, a HDZ i SDP kao i cijelim tijekom 'pregovora', poput no─çnih dama spremne su na sve u trci da ba┼í njihova stranka u─Ĺe u povijest kao ona koja je 'izru─Źila'Hrvatsku EU, kao ┼íto su i dosad uredno 'izru─Źivale' sve ┼íto se tra┼żilo, a tra┼żilo se sva┼íta! Osim Perkovi─ça! To je, ka┼żu, osjetljivo politi─Źko pitanje!

Sre─ça je da izru─Źenje na┼íih generala, Gotovine i drugih, nije bilo osjetljivo politi─Źko pitanje jer sad ne bismo bili pred ulaskom u EU. Kod takvih okolnosti i dosada┼ínje prakse, o─Źekivanje da hrvatska Vlada, bila ona HDZ-ova ili SDP-ova, u finalu 'pregovora' mijenja taktiku udovoljavanja svemu i sva─Źemu i inzistira na za┼ítiti interesa hrvatskih gra─Ĺana, spada u politi─Źki SF.
 

DRUGI  SLAVE  SVOJE  VELIKANE,  U  HRVATSKOJ  IH  BLATE      (18.03.2011.)

Normalan ─Źovjek stvarno treba imati dobre ┼żivce pa izdr┼żati la┼żi i podmetanja nekih intelektualaca u Hrvatskoj (ne ┼żelim re─çi hrvatskih intelektualaca) kada govore ili pi┼íu o prvome hrvatskome predsjedniku Franji Tu─Ĺmanu. Nedavno su to po─Źinili Ivo Goldstein, novope─Źeni profesor suvremene hrvatske povijesti, (ina─Źe po struci bizantolog) u emisiji Ace Stankovi─ça Nedjeljom u 2 i Zdravko Zima u Novome listu.

Goldstein citira tek dijelove nekih Tu─Ĺmanovih re─Źenica, (┼íto je u stilu njegova poluznanstvenoga djelovanja uop─çe) kako bi ga opanjkao kao antisemita i antisrbina, a Zima tvrdi da HDZ, i time sada┼ínja vlada, ne mogu u─çi u Europsku Uniju s Tu─Ĺmanovom popudbinom, tako─Ĺer podme─Źu─çi Tu─Ĺmanu antieuropejstvo, premda za to nema nikakve dokaze osim onih koje su godinama ┼íirili protuhrvatski novinari u medijima pla─çenim iz inozemstva; imena tih novina ne spominjem jer su neke u me─Ĺuvremenu crkle, a neke izlaze zahvaljuju─çi mje┼íavini krvi, sperme i izmi┼íljotina.

 

GLOBALIZACIJA┬á I┬á U┬á KULTURI?!  ILI┬á "NEO/(NE)KULTURA"? ┬á┬á ┬á (18.03.2011.)

U "Vjesnikovom" prilogu "Panorama" od 02. o┼żujka 2002. ─Źlanak pod naslovom "Invazija kradljivaca kulture?" berlinskog profesora Wienfrieda Flucka pun je nedore─Źenosti, neto─Źnosti i pogre┼ínih zaklju─Źaka o amerikanizaciji europske kulture, a informativno ─Źak i opasan, jer ─Źitatelje navodi na krive zaklju─Źke kako je amerikanizacija europske kulture ne┼íto "napredno", korisno i krasno. Nije to─Źno.

Pri amerikanizaciji se radi o vrsti ekspanzije, dekristijanizacije i kulturnoj kolonizaciji Europe, kako to uostalom i tvrde brojni protivnici ameri─Źkog "neo/(ne)kulturnog" globalizma. A takvom mi┼íljenju argumente su dali i neki vrlo kulturni Amerikanci, ┼íto ─çemo ovdje temeljito obrazlo┼żiti. Ve─ç je relativno to─Źna tvrdnja: "U pro┼ílosti je kultura bila vezana uz privilegije i bogatstvo. Sve do 18. stolje─ça knjige su bile relativno skupe, a kupovali su ih pripadnici vi┼íih klasa. ┼átovi┼íe, za razumijevanje ve─çine kulturnih dobara bila je potrebna temeljitija naobrazba, poput poznavanja latinskog i gr─Źkog (...) 'Popularna kultura' na┼ía je rije─Ź za oblik kulture koji postupno ukida ta ograni─Źenja (..) Poznavanje metra ili klasi─Źne poetike vi┼íe nije bilo potrebno.. (istakao E.─î.) Razvijanje "kulture zabave", negdje na prijelazu u 20. stolje─çe (...) dodatno su reducirali preduvjete za razumijevanje kulture.

 

CHRYSANTHEMEN  VOM  K├ťNFTIGEN  PEINIGER ┬á┬á ┬á (17.03.2011.)

Jadranka Cigelj ├╝berlebte "mit schmerzhaft gesch├Ąrften Sinnen" ein Folterlager der bosnischen Serben

Wenn die gro├čen Verbrechen begangen sind, bleiben Zahlen. Nach dem Zweiten Weltkrieg legte die Sowjetunion fest, dass durch die deutsche Belagerung Leningrads 632 253 Zivilisten zu Tode gekommen seien. Wissenschaftler haben diese von Moskau aus politischen Gr├╝nden stark untertriebene Zahl, die auch bei den N├╝rnberger Prozessen verwendet wurde, sp├Ąter korrigiert. Heute gilt es als wahrscheinlich, dass bis zu 1,3 Millionen Zivilisten innerhalb des Belagerungsrings umkamen. Doch weder die eine noch die andere Zahl k├Ânnen uns Ma├čgebliches ├╝ber den Massenmord an den Leningradern sagen. Eine Stimme bekam das Verbrechen erst Jahre und Jahrzehnte sp├Ąter: Durch Lidia Ginsburgs Aufzeichnungen eines Blockademenschen, dank Dmitri Lichatschows Lebenserinnerungen an Hunger und Terror oder mit Daniil Granins gesammelten Erlebnissen von Blockade├╝berlebenden.

Buchlesung mit Authorin pers├Ânlich

-┬á Dienstag,┬á┬á┬á┬á┬á 05.04.2011 - 19.00 , Mediathek Brig              - siehe Flyer

-  Donnerstag, 07.04.2011 - 20.00 , Stadtbibliothek Baden - siehe Flyer

 

VRA─ćA┬á LI┬á SE┬á HRVATSKA┬á SAMOJ┬á SEBI? ┬á┬á ┬á (17.03.2011.)

Tu─Ĺmanovo desetlje─çe vlasti, koje su njegovi kriti─Źari nazvali mra─Źnim, danas se ─Źini betlehemskim svjetlom u odnosu na istinsku tamu sljede─çega desetlje─ça s ─Źijim dramati─Źnim posljedicama se suo─Źavamo.

 

APARTMAN  102 -   nastavak 2.      (16.03.2011.)

Kao uvod u predstavljanje knjige Apartman 102 i autorice, Jadranke Cigelj u Švicarskoj idućeg mjeseca, donosimo nekoliko ulomaka.

Po─Źetak knjige - Ulomak 2.

Dan je 29. studenoga 1991. Vukovar je ve─ç skoro dva tjedna okupiran. Pjesma: "Slobo brate, pripremi salate, bit ─çe mesa klat ─çemo Hrvate!" Dugi no┼żevi. Crne brade. Crne zastave s lubanjom i kostima.

Duge kolone prognanih i ispred no┼żeva izbjeglih ljudi koji, nose─çi male zave┼żljaje, nose cijeli ┼żivot sa sobom ostavljaju─çi iza sebe mrtve svoje najmilije. Dje─Źja lica oblivena suzama, dok se gr─Źevito ru─Źicama dr┼że oko vrata majci, baki, ponekom djedu. Pla─Ź ┼żena kojima su nestali sinovi, o─Źevi, mu┼żevi, bra─ça, cijeli ┼żivot do tada.

Prosvjedi i zov u pomo─ç koje kradomice preko radiostanica slu┼íamo ve─ç danima. "Glas Amerike" ┼íuti. A toliko smo se nadali. Europske postaje, i postaje u BiH upu─çuju apele: "To se ne smije dogoditi. Krvava tragedija Balkana. Sretna Jugoslavija utapa se u krvi ". Pregovori. Ugovori. Ucjene. Potpisivanja sporazuma, a Bosna ─Źeka. Oslu┼íkujemo zvukove rata dok predsjednik Izetbegovi─ç objavljuje: "To nije na┼í rat! U Bosni nema rata!"

 

MATERINA  PRI─îA┬á ┬á (16.03.2011.)

Ljepota etno baštine

Pri─Źa je to o stvarala┼ítvu hrvatskih ┼żena, o ljepoti koju su osmislile i svojim rukama u stvarnost pretvorile i u ba┼ítinu utkale. Generacije hrvatskih ┼żena, na┼íih mama, baka, prabaka i njihovih ┼żenskih predaka, bile su va┼żan privredni ─Źinbenik i prije nastanka pojma "┼żensko poduzetni┼ítvo".

Projekt "Materina pri─Źa" putuje Hrvatskom i svijetom u pratnji glazbenih umjetnika koji uokviruju izlo┼żbe rukotvorina i izvornih suvenira, izvornih i kvalitetnih hrvatskih proizvoda i starih zanata. Jedan od dragulja u ogrlici "Materine pri─Źe" je modna revija prelijepih kreacija autorice Mine Petre.

Etno kolekcija "Licitarsko srce" kreirana je za mlade, a nadahnuta je motivima licitarskog srca, najzna─Źajnijeg tradicijskog obilje┼żja i naj─Źe┼í─çeg ukrasa na narodnim no┼ínjama Slavonije, sredi┼ínje Hrvatske, Zagreba i njegove okolice. Srce kao motiv ─Źesto je kori┼íteno u hrvatskoj tradicijskoj kulturi kao detalj na torbicama, ┼íe┼íirima, suvenirima i raznim uporabnim predmetima u doma─çinstvu.

Ovaj simbol ljubavi, odanosti i prijateljstva donio je autorici Mini Petri nagradu Turisti─Źke zajednice grada na natje─Źaju za najbolji izvorni suvenir Zagreba.

 

VEČERNJAKOVA  DOMOVNICA     (16.03.2011.)

MATERINA PRI─îA - IZNENA─ÉENJE VE─îERI

Za odr┼żavanje svog velikog spektakla Ve─Źernjakova domovnica, organizatori su izabrali Bad Homburg. Prekrasan njema─Źki grad koji je sam po sebi turisti─Źka atrakcija, a u vrijeme dodjeljivanja Ve─Źernjakovih nagrada, turisti su prete┼żno Hrvati iz domovine i drugih europskih zemalja.

Uz mnogobrojne kandidate za Ve─Źernjakovu nagradu, pa┼żnju su privukli i mnogi mladi hrvatski glazbeni talenti. Posebno nas je obradovao nastup mlade Bernarde Brunovi─ç, a da je osvojila simpatije publike moglo se zaklju─Źiti po burnom pljesku kojeg je dobila. Nadamo se da ─çe idu─çe godine biti nominirana za nagradu, i naravno, da ─çe je dobiti.

Organizatori su ove godine svojim posjetiteljima priredili posebno iznena─Ĺenje u osobi Mine Petre, poznate zagreba─Źke modne dizajnerice i njenih kreacija koje su nastale na etno ba┼ítini na┼íe zemlje. Materina pri─Źa predstavlja ┼żenske odjevne predmete od vune i pamuka, istkane od lana na tradicionalni na─Źin, ru─Źno vezenim ili utkanim ukrasnim uzorcima iz ┼íkrinja na┼íih majki i baka.

 

POEZIJA  ČLANOVA  HKZ   I ČITATELJA  DRUŠTVENIH OBAVIJESTI     (15.03.2011.

Kako bi lijepi poetski uradci koje dobivamo za objavu u Dru┼ítvenim obavijestima, bili dostupni ┼íirem krugu zainteresiranih, odlu─Źili smo im dati mjesto i na na┼íem portalu. Potra┼żite ih u rubrici

"Knjige".

Prva u nizu autora koji slijede:

Dubravka Pranješ

 

LIJEPA  NAŠA  DOMOVINA     (15.03.2011.)

Hrvatska ima niz osobitosti kojima se mo┼że pohvaliti, a kojih ni sami nismo svijesni niti ih zapa┼żamo. To je na pr. po┼ítivanje predaka, koje se iskazuje u na┼íim lijepim, bogatim i ure─Ĺenim grobljima, pogotovo ako se uva┼żi stoljetno materijalno siroma┼ítvo u odnosu na zapadnu Europu.

Ne radi se samo o zagreba─Źkom Mirogoju, bez sumnje jednim od najljep┼íih u Europi, ili vara┼żdinskom. Niz je malih mjesta┼íaca diljem Hrvatske u kojima je groblje mala oaza kulture. Vode─çi mje┼íovitu grupu stranaca ratne 92-godine po Istri odveo sam ih idili─Źnim puteljkom od Mo┼í─çeni─Źke Drage do Mo┼í─çenice radi grandioznog pogleda na Kvarner i ugo─Ĺaja jednog srednjevjekovnog istarskog gradi─ça. (Nijemac bi rekao: absolutes Muss.) Mo┼í─çenica ih je odu┼íevila, ali najvi┼íe su bili zapanjeni grobljem.

 

14. O┼ŻUJKA┬á 1835.┬á┬á OBJAVLJENA┬á┬á PJESMA┬á KOJA┬á JE POSTALA┬á HRVATSKA┬á HIMNA ┬á ┬á (14.03.2011.)

U vrijeme kada je Hrvatska spavala dubokim snom, Ljudevit Gaj je, me─Ĺu malobrojnim hrvatskim piscima, tra┼żio suradnike za svoju Danicu. Dogodilo se tako da je 14. o┼żujka 1835. u Danici broj 10, objavio pjesmu "Horvatska domovina". Sigurno nije slutio da ─çe ti stihovi postati zvani─Źna hrvatska himna. Pjesmu ju napisao Antun Mihanovi─ç, a uglazbio Josip Runjanin. Mihanovi─ç je tim znamenitim stihovima stekao slavu i postao simbolom nacionalnog ponosa Hrvata.

 

MEDIJI  NAJPOGODNIJI  ZA  DJELOVANJE  "VUČJEG  ČOPORA"     (14.03.2011.)

NA─îELA DOKTRINE INFORMACIJSKOG RATA PROTIV HRVATSKE: TKO SU PRIPADNICI 'VU─îJEG ─îOPORA' KOJI SVAKODNEVNO INDOKTRINIRAJU HRVATSKE GRA─ÉANE

- Dok danas Hrvatskom vlada ┼íutnja, udru┼żbeni 'vu─Źji ─Źopori' ne prekidaju svoj lov na njima omiljenu lovinu - Domovinski rat

- Tipi─Źni primjer doktrine 'vu─Źjeg ─Źopora' ili kako loviti na hrvatskom velikom lovi┼ítu je emisija Denisa Latina, nazvana Latinica

- Sveznaju─çi 'vu─Źji ─Źopor' ili 'vu─Źji ─Źopor' op─çe prakse udarna je snaga politi─Źke ispravnosti za proizvodnju pristanka u javnom mnijenju

- Hrvatski sveznaju─çi 'vu─Źji ─Źopor' ─Źine novinari Denis Kulji┼í, Drago Hedl, Branko Miji─ç, Ivan Zvonimir ─îi─Źak, Davor Gjenero, politi─Źari Vesna Pusi─ç, Milorad Pupovac, sve─çenik don Ivan Grubi┼íi─ç, odvjetnik Anto Nobilo, profesori ┼Żarko Puhovski, Ivo Banac, psiholog Mirjana Krizmani─ç, etnoantropolog Sandi Blagoni─ç, kulturnjak Zvonko Makovi─ç, sociolog Dra┼żen Lali─ç, a svjesno im to po zadanom planu omogu─çavaju voditelji moderatori Mislav Bago, Dijana ─îuljak, Aleksandar Stankovi─ç, Denis Latin, Dubravko Merli─ç i Mirjana Hrga.

 

IDIOTIZACIJA  POLITIKE     (13.03.2011.)

Svaki iole lojalan gra─Ĺanin ove zemlje trebao bi po┼ítivati (ili po┼ítovati), tri temeljne dr┼żavne Institucije odnosno barem 'predvodnike' tih Institucija: predsjednika dr┼żave, predsjednika(cu) vlade i predsjednika sabora!

Umjesto po┼ítovanja i uva┼żavanja kao uljudbenih kategorija danas imamo komunikacijski dijalog uli─Źnog 'slenga'!

┼áto se ti─Źe predsjednika sabora njega ne po┼ítuju ni najbli┼że strana─Źke kolege a kamoli narod koji ve─ç poodavno Sabornicu, i 'lijevi' i 'desni' njezin dio, dr┼żi taborima ratobornih pjetli─ça koji uz masnu 'apana┼żu' i zagarantiranu povla┼ítenu mirovinu.zabavljaju tv-gledateljstvo!

FACE-buka─Źki karneval 'ulicama moga grada' pretvorio se u korizmeni 'kri┼żni put', razjedinjeni seljaci i kripto-seljaci u znak protesta tro┼íe ionako skupi 'plavi dizel' na prometnicama, a oporbeni kukuriku-anci poput pravih mentora zadovoljno trljaju ruke uspjehom, eto, 'spontanih socijalnih nemira'.

Ta i njihov krajnji politi─Źki cilj mo┼że se artikulirati prigodnom parolom s ulice-'Jaco odlazi'!

 

NE  ODRIČEM  SE  TUĐMANOVE   POLITIKE     (12.03.2011.)

Briljantni govor generala Slobodana Praljka u haa┼íkoj sudnici na razini Sokratova ili onoga Vlade Gotovca, lekcija hrvatskim vlastodr┼ícima na Pantov─Źaku i Banskim dvorima kako se brani istina, povijest, pravda i Domovina

Praljak: Ne odri─Źem se Tu─Ĺmanove politike jer je ona stvorila RH i omogu─çila opstanak BiH!

Na po─Źetku svoga zavr┼ínoga govora general Slobodan Praljak u sudnici Haa┼íkoga suda pobrojao je sve oblike pomo─çi koje je Hrvatska pru┼żila Bosni i Hercegovini: obuka policajaca iz BiH u Hrvatskqj, a koje ┼íalje SDA jo┼í 1991. godine; obuka pilota Armije BiH u Republici Hrvatskoj; obuka i opremanje ─Źitavih postrojba Armije BiH u Hrvatskoj; zbrinjavanje stotina tisu─ça muslimanskih izbjeglica u RH; organiziranje eksteritorijalnoga ┼íkolstva za muslimanske izbjeglice u RH i to na, tada jo┼í nepostoje─çem bosanskom jeziku; vremenski neprekinuto naoru┼żavanje Armije BiH; Streljivo, nafta i lijekovi, hrana i ostala potrebna logistika Armiji BiH za vo─Ĺenje rata;

 

APARTMAN  102      (11.03.2011.)

Kao uvod u predstavljanje knjige Apartman 102 i autorice, Jadranke Cigelj u Švicarskoj idućeg mjeseca, donosimo nekoliko ulomaka

Po─Źetak knjige - Ulomak 1.

"I, ┼żene ...!"

Stajao je u vratima. Podrugljivi smije┼íak titrao je na usnama obraslima njegovanim brkovima. Tamne, sme─Ĺe o─Źi, zbog guste kose koja se, bri┼żljivo po─Źe┼íljana, sjajila od ulja ili briljantina, iskrile su, isti─Źu─çi sigurnost kojom je zra─Źila cijela ─Źovjekova pojava.

Do tada na┼í tihi razgovor, prekinuo je ulazak mu┼íkarca, ┼íto je izazvalo te┼żak, skamenjen uzdah, pune─çi prostoriju nijemim i┼í─Źekivanjem. Zrak je bio okovan ┼íutnjom i nelagodom koja me je po─Źela obuzimati kao plimni val.
Polako je klizio pogledom preko naših lica, koja smo pognutih glava pokušavale prikriti.
Moje su misli isprazno lutale tra┼że─çi bilo kakav oslonac. U grlu mi je pulziralo. Obuzimala me je nelagodna slutnja, izazivaju─çi paniku. Poku┼íavala sam zbrkane misli slo┼żiti u pronala┼żenju zna─Źenja ovog posjeta. No panika je, kao naglo nado┼íla plima, obuhvatila cijelo moje bi─çe. ┼áake koje sam u strahu stisnula punile su se ljepljivim znojem. Ispod oka potra┼żila sam pogled neke druge ┼żene. Sve su o─Źi bile usmjerene prema podu, a usta stisnuta, nijema, kao da ┼íutnjom kojom smo punile beskrajne minute mo┼żemo odagnati nenadanog posjetitelja.

 

KRIV SI,┬á JER┬á SI┬á ┼ŻIV┬á┬á ┬á (11.03.2011.)

U kolovozu 2003., u dvobroju "Dru┼ítvene obavijesti" broj 93/94 objavili smo ─Źlanak koji je eksluzivno za na┼íe glasilo napisala gospo─Ĺa Jadranka Cigelj.

Gotovo 8 godina poslije, njena su razmi┼íljanja jednako aktualna. U Hrvatskoj je situacija u svezi Domovinskog rata i povezanim doga─Ĺajima, sve tragi─Źnija.

Razmi┼íljanja jedne ┼żrtve srpskog terora

Ve─ç dugo se nisam javljala. Pritisnuta na┼íom svakodnevnicom, kao i mnogi drugi, povukla sam se u dubinu sje─çanja, otvaraju─çi vrata pro┼ílosti i poku┼íavaju─çi ponovno na─çi jedinstvo koje je na┼í narod nosilo u novu tre─çemilenijsku povijest. Krvavi sutoni nad slavonskim ravnima, ┼íkripa tenkovskih gusjenica umjesto ralice, strepnja koliko smrti ─çe se posijati tragom tih tenkovsko-─Źetni─Źkih gusjenica.

Danas u nevjerici pratim vijesti. Slu┼íam izricanje kazni onima koje sam u mislima prizivala, grlila, nadala im se dok sam trunula isprebijana zlo─Źina─Źkim rukama, poga┼żenog ponosa. I┼í─Źekivala sam junake obu─Źene u hrvatsku vojni─Źku odoru i ma┼ítala kako osloba─Ĺaju─çi Domovinu, osloba─Ĺaju i mene i stotine tisu─ça drugih.

 

SILOVANE  ┼ŻENE┬á U┬á DOMOVINSKOM┬á RATU ┬á┬á ┬á (10.03.2011.)

U povodu Dana ┼żena 8. o┼żujka 2011. Udruga ┼Żene u Domovinskom ratu organizirala je tribinu u znak sje─çanja na stradale ┼żene iz vremena agresije na Republiku Hrvatsku.

Na inicijativu predsjednice Marije Sli┼íkovi─ç u Novinarskom domu u Zagrebu okupile su se ┼żene stradalnice Domovinskog rata, na tribini "Pre┼íu─çeni ratni zlo─Źin - silovanje ┼żena u srpskim koncentracijskim logorima". Me─Ĺu okupljenima bile su i one nad kojima su po─Źinjeni najgnjusniji ratni zlo─Źini. Ka┼żu neki kako je to davno pro┼ílo vrijeme i sve to treba zaboraviti.

No, kako to mogu zaboraviti ┼żene koje su zlo─Źina─Źki silovane u znak osvete i mr┼żnje prema hrvatskom narodu? Kako zaboraviti dok najnovije ─Źinjenice potvr─Ĺuju kako velikosrpska agresija na hrvatski narod jo┼í uvijek traje. Vrijeme je paradoksalnih tu┼żbi, koje sada sti┼żu iz Srbije i ovih dana potresaju Hrvatsku.

 

PREDSTAVLJAMO  SVESTRANOG  UMJETNIKA  I  NJEGOVE  SONETE: ┬á MILE┬á PRPA ┬á┬á ┬á (10.03.2011.)

Zašto narodi


Zašto narodi u ratove hode -
za┼íto ljubav me─Ĺu njima ne vlada?
Za┼íto ma─Źem jedan drugog bode,
kad bol time samo se sklada?
Za┼íto jedni od drugih da su ja─Źi,
zašto da svoju nameće se volju?
Tko sklon je da oko sebe tla─Źi,
vlast svoju nudi kao uvijek bolju.
Zašto jedni samo sve sebi grabe,
zašto od sebe oni ništa ne daju?
Sredstva sva u tome se i rabe,
k mr┼żnji bli┼że, ljubav im pri kraju.
Ja ne tra┼żih ni┼íta ┼íto drugi imade,
ali zato i obilato duha Bog mi dade!

 

PISMO  POTPORE  BRANITELJSKOM PROSVJEDU      (09.03.2011.)

Ne poznajemo ni jednu dr┼żavu na svijetu koja se tako lo┼íe odnosi prema svojim junacima

 

┼ŻELJKO VEGH O DR. MILANU ┼áUFFLAYU (3)┬á┬á ┬á (09.03.2011.)

Politika Zapada prema Hrvatskoj u ─Źlancima i knjigama dr. Milana ┼áufflaya

Sedamdeset godina od ubojstva heroja heroja borbe hrvatskoga naroda za samostalnu dr┼żavu (18. Velja─Źe 1931. - 18. Velja─Źe 2001.)

Nijedna vlada u politici, kao što nijedan
trgovac u trgovini, ne pozna plemenitost i velikodušje.

3. Zapadno prepoznavanje hrvatskog kulturnog identiteta kao europskog, suprotnog svakom balkanizmu

Dr. Milan ┼áufflay bio je plemenitog duha. On nije htio pomo─çi samo svome, hrvatskom narodu, nego svakom narodu, odlu─Źno, znanstvenim metodama dokazuju─çi, da je za svaki narod najbolje da se razvija zasebno, u vlastitoj dr┼żavi, te da je stoga ┼ítetno i za hrvatski i za srpski narod da budu u jednoj dr┼żavi.

 

EIN GELUNGENES EUROPA PROJEKT      (08.03.2011.)

Viele sehen in der EU ein Projekt, das auf lange Sicht zum Scheitern verurteilt ist. Hier nun also der Beweis des Gegenteiles am Beispiel von EU-Neumitglied Rum├Ąnien.

Rum├Ąnien zeichnet sich aus durch:

- Klare Verkehrsf├╝hrung

- Sicheren Umgang mit modernsten Ger├Ąten

- Feines Modebewustsein

- 100 % Fahrzeug-Auslastung

- Effektive Verwendung von Rechner, und sw.

Ueberzeugen sie sich selbst! Klicken sie an das "Spielplatz"

Hrvatskim EU optimistima kao i pesimistima preporu─Źujemo slijede─çi prilog kojeg smo primili od onih kojima je stanje i djelovanje u EU poznato.

 

ROCKEFFELLER┬á IZ┬á HRVATSKE┬á DR┼ŻAVNE┬á UPRAVE ┬á(iz rubrike vjerovali ili ne - iz knjige "Kondo, kondo") ┬á ┬á (08.03.2011.)

Biv┼íi na─Źelnik u Ministarstvu financija i ─Źelnik Plive Ivan Mijatovi─ç

KUPIO DVORAC U AMERICI A POTOM LUKSUZNI APARTMAN U NEW YORKU!

Rezidencijalni kompleks od 500 kvadrata s 9 soba i 4,5 kupaone te bazenom dimenzija 18x30 metara okru┼żen ┼íumom u gradu Charlotte kupljen je 2005. godine dok je Mijatovi─ç radio u Plivi. Koliko su tek te┼íki ostali akteri privatizacije ako je Mijatovi─ç u desetak godina zaradio milijune dolara?

Ivan Mijatovi─ç je s 26 godina 1996. godne postao na─Źelnik u hrvatskom Ministarstvu financija. Uz ┼Żeljka ─îovi─ça bio je glavni na predstavljanju Plive u Londonu stranim ulaga─Źima 30. travnja 1998. godine. Sa samo 26 godina Hrvatska mu je dala priliku da odlu─Źuje o sudbini Plive i Hrvatskih telekomunikacija, kompanija koje su stvarale generacije prije njega. I ne samo to!!!

 

Naslovna, 01,02,03,04,05,06,07,08,09,10,11,12,13,14,15,16,17,18,19,20,21,22,23,

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU