Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

VELIKI USPJEH HRVATSKOG SKIJANJA ┬á┬á┬á┬á (15. velja─Źe 2003.)

Janica Kosteli─ç - slalomska prvakinja svijeta

Prije samo nekoliko dana, kada je osvojila svoju prvu zlatnu medalju svjetskog prvenstva u kombinaciji, ─Źinilo se kao da se Janica ne raduje ba┼í previ┼íe, ┼íto su neki ┼ívicarski novinari honorirali naslovom "Janica Kosteli─ç sa zlatom, bolovima i ─Źudnim idejama".

 

NA┼áI RUKOMETA┼áI - PRVACI SVIJETA ┬á┬á┬á (3. velja─Źe 2003.)

Veli─Źanstveni do─Źek na┼íih rukometa┼ía na Trgu bana Jela─Źi─ça u Zagrebu

Po povratku iz Lisabona, svjetske prvake je u zagreba─Źkoj zra─Źnoj luci do─Źekalo vi┼íe od 10.000 ljudi, me─Ĺu kojima su bili i predstavnici politi─Źkog i javnog ┼żivota.

Vlasta Pavi─ç (gradona─Źelnica Zagreba) rekla je da joj je pripala ugodna ─Źast pozdraviti ih, Ante Simoni─ç (podpredsjednik Vlade) da je to veliki dan hrvatskog sporta, a Zlatko Tom─Źi─ç (predsjednik Sabora) da su osvojili srca Nacije i da im ─Źestita u svoje ime i ime svih saborskih zastupnika.

 

 

DAN ┼ŻIVOTA ┬á┬á┬á (velja─Źa 2003.)

Proteklo stolje─çe, kojega smo i sami bili graditelji i nositelji, ozna─Źeno je kao najnaprednije stolje─çe otkako se ─Źovjek po─Źeo slu┼żiti svojom stvarala─Źkom snagom otkri─ça i podvrgavanja prirode sebi. Upravo je to i stolje─çe najve─çe agresivnosti ljudskog roda i prema prirodi i prema ─Źovjeku. Nikada u ljudskoj povijesti nije bilo toliko stra┼ínih ratova, nasilja i zlo─Źina. Ta u┼żasna patolo┼íka agresivnost se uvukla na "mala vrata", a ogleda se u stra┼ínom nasilju nad plodom vlastite ljubavi, nad nero─Ĺenom djecom.

Otkako je komunisti─Źka Rusija 1920. g. legalizirala poba─Źaj, to najve─çe zlo svijeta, legaliziranjem se pristupilo masovnom uni┼ítavanju nero─Ĺenih, a sve u znaku naprednosti neke zemlje, posebno u zemljama tzv. kr┼í─çanske civilizacije.

U na┼íoj domovini, slobodnoj Hrvatskoj, gdje najve─çom brzinom izumiremo i nestajemo, moramo trpjeti takav zakon; on nam je, kako ka┼żu oni koji se odlu─Źuju za smrt vlastite nacije, vrata za ulazak u Europu. U hrvatskom dr┼żavnom Saboru donesen je "Zakon o za┼ítiti i dobrobiti ┼żivotinja", kojim se ┼ítiti ┼żivot ┼żivotinja i zauzima za njih, sve do krivi─Źne i humane odgovornosti za njih. Sve u skladu s biblijskim poslanjem ─Źovjeka.

 

IZLO┼ŻBA FOTOGRAFIJA O VUKOVARU - FINISSAGE┬á┬á┬á (velja─Źa 2003.)

Na zatvaranju izlo┼żbe "Vukovar" - Momentaufnahmen zu Krieg und Frieden u svoje ime i ime kolege fotografa Wernera Rolli, gospodin Buetler se zahvalio svima koji su na bilo koji na─Źin pomogli ostvarenju njihove izlo┼żbe.

Još je jednom poimenice naveo sve donatore:

Bundesamt f├╝r Fl├╝chtlinge BFF, Hilfswerk Evangelische Kirchen Schweiz HEKS, katholische Landeskirche Aargau, Kulturkommission der Stadt Aarau, Gemeinden Gemeinsam Schweiz, Literarische und Lesegesellschaft LLG, Migros Aare, FineArtPix, Hrvatska kulturna zajednica.

 

(Na slici g. Remigius Buetler)

 

IZA┼áAO BROJ 92 DRU┼áTVENIH OBAVIJESTI ┬á┬á┬á (sije─Źanj 2003.)

HRVATSKA ─îUDA
"Dok je Vukovara bit će Kroacije" (slobodno prema A.G. Matošu)

Mali narodi, mali po broju stanovnika, privrednoj snazi i povijesnoj zna─Źajnosti, naginju iz osje─çaja inferiornosti dvijema ekstremima: ili podcjenjivanju ili precjenjivanju vlastitoga. Objektivno gledaju─çi, mi Hrvati smo mali narod po broju stanovnika, a i u pogledu privredne snage nas prosje─Źni Europljanin vidi u blizini Bugarske i Albanije, zna─Źi me─Ĺu najsiroma┼ínijim u Europi.

A ono povijesne zna─Źajnosti, koju je Hrvatska kao predzi─Ĺe kr┼í─çanstva imala, pro┼ílo je u Europi nezamije─çeno, jer se je njeno te┼żi┼íte u to doba preselilo sa Mediterana na atlantsku obalu te je bila zauzeta borbom za svjetsku prevlast na svjetskim oceanima i u novo otkrivenim kontinentima. U nas Hrvata ima dosta primjera za tipi─Źno pona┼íanje pripadnika malih naroda, pokrivamo ─Źitav spektar, od pretjerano sluganskog ulagivanja svemu stranome, do uvjerenja kako imamo primjerice "najljep┼íe more na svijetu".

 

OTVORENJE IZLO┼ŻBE FOTOVRAFIJA O VUKOVARU┬á┬á┬á (sije─Źanj 2003.)

HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA SUORGANIZATOR IZLO┼ŻBE "MOMENTAUFNAHMEN ZU KRIEG UND FRIEDEN" U GLAVNOM GRADU KANTONA AARGAU


Od 4. sije─Źnja do 8. velja─Źe 2003. g. trajala je u Aarau izlo┼żba fotografija ┼ívicarskog fotografa Wernera Rolli uz popratne tekstove izvjestitelja Remigiusa Buetler. Ova dva ┼ávicaraca obi┼íli su Vukovar u prolje─çe 2002. godine, a svoje utiske u slici i rije─Źi objavili su u nekoliko regionalnih novina. Kruna svega bila je izlo┼żba kojoj su ┼żeljeli dati dodatni 'hrvatski ┼ítih'.

Komemorativni dio 30. HKZ-Sabora koji je bio u znaku Vukovara, i tom prilikom predstavljena akcija za obnovu orgulja, ostavili su na gospodina Rollia dubok utisak. Vi─Ĺeno na Saboru - hrvatsku glazbu i hrvatske narodne no┼ínje - po┼żeljeo je pokazati ┼íiroj ┼ívicarskoj publici, stoga nas je zamolio za pomo─ç oko organizacije izlo┼żbe "Momentaufnahmen zu Krieg und Frieden".

Dogovaraju─çi nastup na┼íih umjetnika, oprezno su nam skrenuli pa┼żnju na to da su njihova financijska sredstva jako ograni─Źena, pa je planirani honorar za nastup umjetnika i govornika minimalan.

(Na slici g─Ĺa. Dunja Gaupp, dopredsjednica HKZ, predstavlja humanitarnu akciju "Orgulje za Vukovar")

 

ZUR VERNISSAGE DER FOTOAUSSTELLUNG "VUKOVAR" VOM 10. JANUAR 2003

ZUR VERNISSAGE DER FOTOAUSSTELLUNG "VUKOVAR" VOM 10. JANUAR 2003 V. WERNER ROLLI UND REMIGIUS B├ťTLER IN DER STADTBIBLIOTHEK AARAU

 

In der Familienbibel meiner Grossmutter fand ich nach deren Tod vor ├╝ber 30 Jahren nebst dem Bildnis von Papst Johannes XXIII das Extrablatt der Basler Nachrichten vom 23. Oktober 1921, das von der Flucht des Kaisers Karl aus seinem Schweizer Exil und der ├ťbernahme der Macht in Budapest berichtete. Die Kriegsangst und die Destabilisierung der Lage in Europa nur drei Jahre nach dem Ende des Ersten Weltkriegs waren wohl die Gr├╝nde, die meine Grossmutter zum sorgf├Ąltigen Aufbewahren gerade dieser Zeitung bewogen hatten, auch wenn es aus heutiger Sicht wohl in diesen Jahren wichtigere Ereignisse gegeben h├Ątte.


Da Altes neugierig macht, bl├Ątterte ich das br├╝chige vergilbte Papier weiter durch und stiess auf eine Annonce, die ich mit Verwunderung las und die mich bewog, meinen Fund bis heute aufzubewahren. Ausgeschrieben waren von der Basler Zeitung als Reklamefahrten zum bis auf weiteres erm├Ąssigten Preis von Fr. 117.- Schlachtfelder-Rundfahrten im Auto, alles inbegriffen: "Ben├╝tzen Sie das sch├Âne Wetter zu einer interessanten Herbsttour", stand da geschrieben.

VUKOVAR "MOMENTAUFNAHMEN ZU KRIEG UND FRIEDEN (Januar 2003)

"VUKOVAR" - MOMENTAUFNAHMEN ZU KRIEG UND FRIEDEN IN DER STADTBIBLIOTHEK AARAU

1991 wurde Vukovar zum Symbol nationalistischen Wahnwitzes. Serbische Truppen zerst├Ârten die barocke Donaustadt in Ostslawonien fast v├Âllig.

Heute ist sie zur H├Ąlfte rekonstruiert und wieder kroatisch. Doch die Wunden sind l├Ąngst nicht verheilt, der Hass zwischen den Volksgruppen sitzt tief. Die Wirtschaft liegt darnieder, junge Leute haben keine Perspektiven, und noch immer lauert der Tod in Form von Landminen auf Feldern und in Ruinen. Im Mai 2002 besuchten der Journalist Remigius B├╝tler und der Fotograf Werner Rolli die Stadt, um ├╝ber den Stand des Wiederaufbaus zu berichten. (Auf dem Foto - Remigius B├╝tler)

 

IZLO┼ŻBA FOTOGRAFIJA O VUKOVARU     (prosinac 2002.)

4. sije─Źnja do 8. velja─Źe 2003. godine u gradskoj biblioteci Aarau biti ─çe postavljena izlo┼żba

"Momentaufnahmen zu Krieg und Frieden"

(fotografije - W. Rolli, tekst - g. R. B├╝tler).

 

2. ADVENT - DJECA VUKOVARA HRVATSKOJ KULTURNOJ ZAJEDNICI      (prosinac 2002.)

HRVATSKOJ KULTURNOJ ZAJEDNICI U ŠVICARSKOJ

SRDA─îAN POZDRAV OD NAS, NAJMANJIH I MALIH, MALO VE─ćIH I VELIKIH VUKOVARACA

 

1. ADVENT - ŠALJEMO VAM MALO NAŠEG UGOĐAJA

Na prvu adventsku nedjelju, Vukovarom je pro┼ílo svjetlo mira. Nekoliko stotina sudionika otvaranja "Vukovarskih adventskih sve─Źanosti" koji su sudjelovali na programu otvaranja u crkvi sv. Filipa i Jakova, pronijelo je stotine upaljenih baklji mrtvim dijelom centra grada Vukovara, kazuju─çi kako smo ovdje i kako nismo u tami. U Gradskom muzeju nas je do─Źekalo veliko srce, a u srcu onaj Vukovar, kojega vi┼íe nema: samo je ostao jo┼í u srcima skriven, da ga ne bi izgubili...

 

30. JUBILARNI SABOR HKZ-e 16.11.2002. U BADENU

"Ovo sam godinama ─Źekao!"

"20 godina posje─çujem HKZ-Sabore i isto toliko dugo se ljutim na Zajednicu, a jos vi┼íe na sebe ┼íto uop─çe dolazim me─Ĺu ljude koji se neznaju kulturno pona┼íati. I sad, kada se dogodilo kona─Źno ono ┼íto sam stalno pri┼żeljkivala, ne mogu vjerovati da je to istina. ─îestitam organizatorima na ovom Saboru i priredbi za Vukovar".

 

POVODOM 18.11.2002. - TU┼ŻNOG SJE─ćANJA NA TRAGEDIJU VUKOVARA

Posljednje note "mirozova" sjedale su polako na pognule grane stoljetnih hrastova koji okru┼żuju grad mrtvih - "Aleju branitelja". Zastava u ruci bolom slomljene ┼żene, suze pune upitnika na licima djece, nijemi pogled Vukovaraca; samo jo┼í zvoni ono: "vje─Źni mir daruj mu Gospodine"..... A onda, mukli zvuci svete vukovarske zemlje odjekuju du┼íom. Humak sve ve─çi. Tisu─çu bijelih kri┼żeva zaigralo je pred mojim o─Źima. Oko mene kao da oni ┼żive: i Marko, Ante, Ivo, Josip, Marija, Nikola... sve ih znam. Idu kroz onaj veliki kri┼ż - vrata poga┼żenog Vukovara. Idu radosno kroz vatru i nestaju u svjetlu - prosvijetljeni, novi, sna┼żni. Prosli su kroz kri┼ż.

Svega se prisjećam: u rovu je tutnjilo, kidalo sve oko nas, rusene su kuće, jaukala priroda, tesko disali starci, a djeca preplašena u zadnjem kutu drhtala tako glasno, kao kad vjetar nemilo svira jesenskim granjem. Bili smo zajedno. I nije nas bilo strah. Samo je jedno bilo ispred nas: Vukovar - Hrvatska.

 

LATINOV GOVOR MR┼ŻNJE

Latinica, emisija Denisa Latina koja se emitira ponedjeljkom na Hrvatskoj televiziji, svojim sadr┼żajem iz tjedna u tjedan sve je manje primjerena jednoj pravnoj i demokratskoj dr┼żavi koja dr┼żi do sebe, a sve vise sli─Źi propagandi Goebbelsovih nacisti─çkih i Berijinih staljinisti─çkih vremena.


Televizijski ekran postaje sredstvo da se nepo┼żeljne Hrvate u najgledanijem ve─Źernjem terminu sotonizira, kriminalizira, proglasi ratnim zlo─Źincima, a njihove suradnike i sljedbenike kao i veliku ve─çinu hrvatskog naroda genocidnim. Uspjesna je to metoda kojom se Hrvatsku sedamdeset godina dr┼żalo u lancima.

 

KAMO VLADA USMJERAVA HRVATSKO DRUŠTVO

Vlada Republike Hrvatske na sjednici u ─Źetvrtak 31. listopada 2002. prihvatila je vi┼íe prijedloga zakona me─Ĺu kojima i prijedlog izmjena i dopuna kaznenog zakona koji ─çe se po tom prijedlogu ubudu─çe, t.j. bude li prihva─çen u Hrvatskom saboru, zvati "kazneni zakonik" jer je to, kako je obja┼ínjeno, "nakon Ustava najva┼żniji zakon". Sve te izmjene i dopune zaslu┼żuju pozornost javnosti jer otkrivaju tendenciju usmjeravanja hrvatsoga dru┼ítva odnosno prema kojim ciljevima u odre─Ĺenim segmentima dru┼ítvenoga ┼żivota te┼żi sada┼ínja slu┼żbena politika.
 

OTVORENO PISMO / APEL   -  POVUCITE OPTU┼ŻNICE PROTIV HRVATSKIH GENERALA ADEMIJA, GOTOVINE I BOBETKA

Vladi Republike Hrvatske (RH),
Predsjedniku RH
Hrvatskom Helsinskom Odboru
svim veleposlanstvima akreditiranim u RH
novinskim agencijama u Hrvatskoj i svijetu
na znanje: ICTY, Den Haag


Pozivaju─çi se na temeljno ljudsko pravo jednakosti pred zakonom, bez obzira na dr┼żavnu pripadnost, apeliramo na gore naslovljene, te o─Źekujemo i zahtijevamo od njih, da zatra┼że od Me─Ĺunarodnog suda za ratne zlo─Źine na podru─Źju bivse Jugoslavije u den Haagu (ICTY) povla─Źenje optu┼żbi protiv hrvatskih generala Rahim Ademija, Ante Gotovine i Janka Bobetka.
 

HRVATSKA NO─ć, 12 listopada 2002, izvjestaj 

 

 

IZA┼áLE NOVE DRU┼áTVENE OBAVIJESTI BROJ 91    -  VRATA SU OTVORENA

Ljeto je, sparina i vru─Źina, kao da smo u Dalmaciji a ne u alpskoj ┼ávicarskoj. Ustvari bi nas trebala dr┼żati "fjaka". Me─Ĺutim naprotiv, mi u Zajednici odjednom lak┼íe di┼íemo i to ne zbog masovne konzumacije Riccola bonbona, ve─ç zbog upravo prispjele poruke iz Lausanne.
Vrhovni federalni sud (Bundesgericht) u potpunosti je uva┼żio na┼íu ┼żalbu i financijska opstojnost Zajednice vi┼íe nije u pitanju.

Za naslovnu stranicu smo izabrali sliku iz serije starozagreba─Źkih motiva, koja prikazuje portal u Demetrovoj ulici. Portal je potpuno otvoren i simbolizira stanje u Zajednici. Zapreka je uklonjena i "lesa je otprta" - kak bi rekli Zagorci, za povratak odnosno ulazak u Zajednicu.

VRHOVNI SUD (BUNDESGERICHT) U POTPUNOSTI UVA┼ŻIO ┼ŻALBU HKZ

Sabor, najvi┼íi organ HKZ-e, odlu─Źio je na zadnjoj godi┼ínjoj skup┼ítini 2. prosinca 2001. ulo┼żiti ┼żalbu na presudu drugostupanjskog suda (Obergericht, Z├╝rich) od 09.11.2001., kojom se isklju─Źenje troje ─Źlanova progla┼íava neispravnim zbog navodne formalne pogre┼íke u proceduri.

Podsje─çamo, HKZ je u prvostupanjskoj parnici od 19.02.2001 dobila proces u svim to─Źkama, a na tu presudu su troje ─Źlanova ulo┼żili ┼żalbu (vidi DO br. 90). Presuda drugostupanjskog suda nije uzela u obzir na┼í dokazni materijal, a obrazlo┼żena je takvim argumentima, koji izazivaju sumnju da su mo┼żdane vijuge nekih pravnika zavijene druga─Źije nego kod obi─Źnih smrtnika sa, narodno re─Źeno, zdravom selja─Źkom logikom.

 

UPOZORENJE POSJETITELJIMA WWW.CROATIA.CH

Tako zvani "Hrvatski" portal u ┼ávicarskoj manipulira svojim ─Źitateljima donose─çi neistinite vijesti


Ne po prvi puta croatia.ch objavljuje neistine o Hrvatskoj kulturnoj zajednici. Upravu croatia portala ve─ç smo vi┼íe puta upozorili na neto─Źnost podataka i zamolili objavljivanje ispravka. Ne samo da ispravke nisu donesene, nego se neistine pi┼íu i dalje, a ignoriraju se na┼íe zamolbe o objavljivanju novosti iz Hrvatske kulturne zajednice. Zadnja la┼żna vijest potje─Źe od g. Pintari─ç Zlatka o navodnom zatvaranju na┼íeg ogranka Bern, a istovremeno poziva sada┼ínje i biv┼íe ─Źlanove HKZ-Bern na Godi┼ínju skup┼ítinu koju on osobno organizira.

HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA, OKRNJENA, AL' JOŠ TU JE!

"Stara, sto tragova od udaraca i uvreda, nasukana, al' još tu je!"

(V. Nazor)

Mi Hrvati smo osebujan narod. Toliko osebujan, moglo bi se ─Źak re─çi endemi─Źna vrsta, da bi trebalo napraviti zahtjev na UNESCO za na┼íu za┼ítitu, obzirom da nas ima sve manje uslijed slabog nataliteta, stalnog iseljavanja i preoblikovanja. Konstanta Hrvata je njihovo preoblikovanje u Mad┼żare, Nijemce, Talijane, Jugoslavene, Balkance i sada, u standardne Europejce (iako tog standarda nema).

Ili gra─Ĺanske Europejce, kako ka┼że Vesna Pusi─ç, izjava koja pokazuje enormnu sposobnost prilago─Ĺavanja obzirom da su bur┼żuji (hrvatski: gra─Ĺani) bili do nedavna klasni neprijatelj komunista.

─îudo da nas uop─çe ima. Tko zna, mo┼żda je prava namjera ha┼íkog tu┼żiteljstva pri lovu na Hrvate, da ih se o─Źuva na ─Źu─Ĺenje kasnijih pokoljenja, sli─Źno kao i neke izumiraju─çe ┼żivotinjske vrste, koje ─çe se uskoro mo─çi vidjeti samo iza re┼íetaka zoolo┼íkih vrtova.

SKRAČENI IZVJEŠTAJ NADZORNOG ODBORA NA 29. SABORU 2. PROSINCA 2001.

Dr. Vlado Šimunović, predsjednik NO:


Na zadnjem izbornom Saboru 1999. godine demokratskom su ve─Źinom izabrani ljudi i to nitko ne mo┼że pobiti; originali glasa─Źkih listi─ça su u rukama NO. Mi i svi organi su do sada bili prisiljeni na dokazivanje svoje nedu┼żnosti! Nametnuti nam sudski procesi najve─Źa su sramota za Udrugu, ali i za cjelokupni hrvatski ┼żivalj u ┼ávicarskoj! Osipanje velikoga broja vrijednih ─Źlanova i po┼ítenih Hrvata, ja osobno i mi kao Zajednica veoma ┼żalimo. Osipanje onih koji su unaprijed imali cilj ru┼íenja Zajednice, pa onda iza─çi iz nje, a tako su najavljivali pa su i u─Źinili, za takvima sigurno ne─çu proliti ni suze, jer za Zajednicu to nije nikakav gubitak!

29. SABOR HRVATSKE KULTURNE ZAJEDNICE U ŠVICARSKOJ U BIELU

2. prosinca 2001. odr┼żan je 29. Sabor HRVATSKE KULTURNE ZAJEDNICE, koji ─çe zasigurno predstavljati prekretnicu u ┼żivotu udruge

Zbog nemilih doga─Ĺaja na pro┼ílogodi┼ínjem Saboru, postojala je bojazan malog ili nikakvog odaziva. Iznena─Ĺenje je bilo tim ve─çe, kada su po─Źele pristizati prijavnice za sudjelovanje, kao i isprike i ┼żalost zbog nemogu─çnosti dolaska. Prekrasan ambijent hotela Golden Tulip Plaza, kao i izvrsna organizacija, doprinjeli su plodonosnom radu Sabora, kakvog nismo do┼żivili ve─ç dugi niz godina.

Zbog tema presudnih za budu─çnost udruge, Sabor je bio zatvorenog tipa (bez gostiju). Problema ima puno, ali jo┼í vi┼íe dobre volje da se o─Źuva ova najstarija udruga Hrvata u ┼ávicarskoj. Diskutiralo se po svim to─Źkama dnevnog reda, bilo je i kritike, ali dobronamjerne i konstruktivne.

Na slici: dopredsjednica Mirjana Magazin ─Źita izvje┼ítaj Upravnog odbora

ARGUMENTIMA PROTIV ETIKETIRANJA

Jedna od lo┼íih navika pro┼ílih vremena, koja se tvrdokorno odr┼żala do dana┼ínjih dana, je i ona:

"─Źemu gubiti vrijeme tra┼żenjem argumenata, kada je protivnika efikasnije i lak┼íe sru┼íiti etiketiranjem".

Mi smo, naprotiv, bili i ostali ljubitelji argumenata i dokaza.


Evo jednog takvog. Gospodin Tihomir Nuić piše kako, citat -

"nikada i nigdje nije tvrdio za se da je bio glavni urednik DO!"

- kraj citata.

LOŠI GUBITNICI - ODGOVOR NADZORNOG ODBORA HKZ NA ČLANAK "HKZ U ŠVICARSKOJ PRED RASULOM"

Nakon ┼íto su tu┼żitelji Hrvatske kulturne zajednice izgubili proces, smatrali smo da je pri─Źa zavr┼íena. Me─Ĺutim, nismo ra─Źunali na osvetni─Źko pona┼íanje pojedinaca, koji se ne mogu pomiriti s ─Źinjenicom da su gubitnici. Tako gsp. Nui─ç sa svojim pomaga─Źima i nadalje ─Źini sve ┼íto mo┼że kako bi na┼íkodio na┼íoj udruzi, te je u Matici br. 6/2001. zajedno sa gsp. Radjom objavio ─Źlanak pod naslovom "HKZ u ┼ávicarskoj pred rasulom". S obzirom da taj naslov nije ni┼íta drugo nego puka neostvarena ┼żelja g. Nui─ça, odlu─Źili smo objaviti na┼í odgovor na njegov ─Źlanak.

 

─îLANAK TIHOMIRA NUI─ćA OBJAVLJEN U ─îASOPISU MATICA BROJ 6/2001.

Donosimo jedan od mnogobrojnih napada na našu udrugu kojeg je objavila Hrvatska matica iseljenika u svome mjesecniku MATICA.

Na┼í odgovor nisu bili spremni objaviti, pro─Źitajte ga ovdje "Lo┼íi gubitnici"

 

MATO KOVA─îEVI─ć - ESKAVILJO

HKZ predstavlja - HKZ stellt vor
Mato Kova─Źevi─ç-Eskaviljo

priznati slikar Slavonije i Hrvatskog Podunavolja.

Ein anerkannter Maler Slawoniens und des unteren Donaugebietes.


(25.07.2001.)
 

ŠVICARSKI SUD PRESUDIO U KORIST HKZ

 

 

001
 

Naslovna, 01,02,03,04,05,06,07,08,09,10,11,12,13,14,15,16,17,18,19,20,21,22,23,24,25,26,27,28,29,30

Sve HKZ web stranice

13738

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU