Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
Dru╣tvene obavijesti
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti iz HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
pazinegazi
 
 

hous-logo.jpg

 
hakave.gif
 
 

 

 

 
 

   
   
   
 

NAJAVA  /   PODSJETNIK

 Buchlesung mit Frau Jadranka Cigelj - Appartement 102 Omarska - lesen sie mehr HIER

Jadranka Cigelj 5. - 7. travnja 2011. predstavlja svoju knjigu "Apartman 102" u Švicarskoj -detalji OVDJE

       Internacionalni likovni i literarni natje─Źaj za djecu - prijava do kraja velja─Źe 2012.

     NAJ─îITANIJI PRILOZI

IZLAZ IZ HAA┼áKOG ROPSTVA SAMO JE U TRE─ćOJ POLITI─îKOJ OPCIJI! ┬á┬á ┬á (02.04.2011.)

Smatram da ─çe presuda, bez obzira kakva bila, bitno utjecati na hrvatsku budu─çnost samo ako pokrene domoljubne snage da na sljede─çim izborima iza─Ĺu s jasnom, novom nacionalnom politikom.

Pita se sjajni kolumnist Milan Jaj─Źinovi─ç: Ho─çe li Hrvatska biti ista poslije 15. travnja nakon obznanjivanja haa┼íkih presuda generalima Gotovini, Marka─Źu i ─îermaku?


Jaj─Źinovi─ç navodi niz argumenata obrazla┼żu─çi svoj stav da ─çe ta presuda bitno utjecati ne samo na budu─çi me─Ĺunarodni polo┼żaj Hrvatske, nego i na povijesnu sudbinu Hrvatske i hrvatskoga naroda.

Samo uvjetno sla┼żem se s kolegom Milanom Jaj─Źinovi─çem. Ta presuda, ma kakva bila, mo┼że bitno promijeniti Hrvatsku samo ako hrvatski branitelji i hrvatski narod natjeraju hrvatske politi─Źke elite da radikalno promijene politiku prema Haa┼íkome sudu i ospore njegovo djelovanje kao ┼ítetno ne samo za hrvatske nacionalne interese, nego i za me─Ĺunarodno pravo i me─Ĺunarodnu pravdu.

 

PRIOP─ćENJE ZA JAVNOST STRANKE HRVATSKOG ZAJEDNI┼áTVA ┬á┬á ┬á (02.04.2011.)

Dana 1. travnja 2011. godine zadarski list objavio je ─Źlanak pod naslovom:

Izjasnite se kao Srbi, pripadnici Srpske pravoslavne crkve

Veselko Čakić je s konferencije za novinare uputio, u ime Srpskog narodnog vijeća i SDSS-a, poziv pripadnicima srpske nacionalne manjine da se prilikom popisa stanovništva izjasne kao Srbi, pripadnici Srpske pravoslavne crkve.

Dostavljamo hrvatskoj javnosti objavljene tekstove Stranke hrvatskog zajedništva za opravdanu obnovu hrvatske pravoslavne crkve u Hrvatskoj

NEMA VIŠE VELIKE SRBIJE, PA TAKO I SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE, HRVATI KATOLICI I HRVATI PRAVOSLAVCI PORUČUJU

 

UNBEKANNTE RASSE - DER SCHÄFERHUND AUS SLAWONIEN      (01.04.2011.) )

In Kroatien gibt es den Kroatischen Sch├Ąferhund seit mehr als 1000 Jahren. Seit 1969 ist sein Standard von der FCI anerkannt. Trotzdem ist der Kroatische Sch├Ąferhund ausserhalb seiner Heimat bis heute wenig bekannt.

Die Geschichte des Kroatischen Sch├Ąferhundes ist lang und gut dokumentiert. Die erste genaue Beschreibung des "Canis pastoralis croaticus" findet sich in einem Manuskript des Bischofs Petar von Djakovo in Slawonien aus dem Jahr 1374. Darin wird berichtet, dass die Kroaten bei der Besiedlung des Landes im 7. Jahrhundert n. Chr. den Hund aus ihrer Urheimat mitgebracht h├Ątten. Im 18. Jahrhundert wurde er bereits in ganz Kroatien gez├╝chtet.

 

WIKILEAKS RAZOTRKRIO BRITANSKE PLANOVE ZA HRVATSKU      (01.04.2011.)

Doris Pack rekla je istinu koja je pogodila britanske vazale u RH!

Doris Pack kao iskusna politi─Źarka izi┼íla iz uobi─Źajenih diplomatskih okvira, i prilikom zadnjega posjeta nedvojbeno je rekla: 'Mislim da je u Vije─çu jedna zemLja koja se odnosi jako neprijateijski prema Hrvatskoj i njezinu pristupanju Europskoj Uniji i koja ┼żeli pribli┼żiti Hrvatsku zajedni─Źkom ulasku u Uniju sa Srbijom, ┼íto je nemogu─çe jer Srbija nije ni zapo─Źela pregovore o ─Źlanstvu.'


To za misle─çe Hrvate gotovo da i nije nikakva novost. Oni znaju da ve─ç vi┼íe od jednoga stolje─ça Velika Britanija zbog svojih geopoliti─Źkih interesa u jugoisto─Źnoj Europi igra na neupitnu dominaciju Srbije. Stoga je izjava Doris Pack izazvala probleme samo onoj politici, njezinim zagovornicima i glasnogovornicima koji svjesno sudjeluju u projektu ponovne dominacije Srbije u Jugoisto─Źnoj Europi. Takvih ima, na ┼żalost, u dijelu vladaju─çe HDZ-ove koalicije kao i unutar oporbe ujedinjene i prije izbora u tzv. kikiriki-kukuriku koaliciju, a gotovo dirigentsku ulogu ima aktualni predsjednik Ivo Josipovi─ç. Predsjednik dr┼żave Ivo Josipovi─ç za savjetnika je, uostalom, prihvatio Dejana Jovi─ça koji zagovara britansku politiku Zapadnoga Balkana i koji je dao bezbroj intervjua u kojima ka┼że da Hrvatska ne bi trebala i─çi u EU prije Srbije i Cme Gore.

 

GOLD┼áTAJN "VELIKO OKO" I POSLU┼áNI SIRO─îI─ćI ┬á┬á ┬á (31.03.2011.)

"─îovjek nikad ne zna ┼íto mu naprijed stoji" ┼íalio se svojim navodnim nepoznavanjem hrvatskog jezika jedan ma─Ĺarski glazbenik, parafraziraju─çi izreku "─Źovjek nikad nezna ┼íto mu predstoji".

Zaista, ─Źovjek stvarno nezna ┼íto mu predstoji kada na pr. ┼íe─çe grobljem. Nit su dusi nit su ─Źudni zvukovi, ve─ç su sveprisutne o─Źi i u┼íi Gold┼ítajna Ivana, zvanog Veliko Oko (nije Yokko, nego obi─Źno Oko). Naime, sofisticirana kontrola ┼íeta─Źa po europskim grobljima omogu─çila je nov i nadasve u─Źinkovit nadzor kretanja raznih sumnjivih osoba posebno novo-usta┼ía. Nikako nije preporu─Źljivo da se naleti ili, nedaj Bo┼że, po┼żeli vidjeti grob neke osobe koja je na Gold┼ítajnovoj crnoj listi. Mudro bi bilo nositi sa sobom, za za┼ítitu od svevide─çeg Velikog oka, makar ki┼íobran ili ─Źarapu preko nosa, onako kao u krimi─çima. Najsigurnije je zatra┼żiti od Gold┼ítajna da faksira ili e-mailira, mo┼żda i objavi 'crnu listu odstrijeljenih i ustrijeljenih', da se mo┼że bez straha ┼íetati grobljem.

 

PREDSTAVLJANJE┬á┬á KNJIGE┬á BI─ćE┬á ENIGMAE ┬á┬á ┬á (30.03.2011.)

Predstavljanje knjige "Bi─çe enigmae" autorice Marije Vu─Źkovi─ç u Wallisu

Marija Vu─Źkovi─ç je 23.01.2011. godine u dvorani crkve "Herz - Jezu" u Brigu predstavila ┼íiroj publici svoju prvu knjigu "Bi─çe enigmae". Okupilo se oko stotinjak hrvatskih osoba, ve─çinom iz Wallisa, a bilo je ljudi i iz drugih kantona.

Mi, Hrvati u Wallisu, nemamo ─Źesto priliku okupiti se u svezi ovakvih projekata, jer takvi projekti zahtijevaju osobne talente i sposobnosti u razli─Źitim granama znanosti, a u Wallisu ┼żivi samo 1400 Hrvata. Program je vodila gospo─Ĺa Marija ─ćulap Imhof, a odabrane ─Źlanke iz knjige je ─Źitala gospo─Ĺa Ru┼żica Gjaji─ç.

 

IMAMO┬á PRAVO┬á I┬á OBVEZU┬á UREDITI┬á RAZHRVA─ćENE┬á INSTITUCIJE┬á HRVATSKE┬á DR┼ŻAVE ┬á┬á ┬á (30.03.2011.)

Imamo pravo i obvezu urediti razhrva─çene institucije hrvatske dr┼żave -

prof. dr. Josip Jur─Źevi─ç

u razgovoru s knji┼żevnikom Milom Pe┼íordom, zamjenikom glavnoga urednika kulturnog tjednika "Hrvatsko slovo"

 

MINI  EKO  PROJEKT      (30.03.2011.)

Cvijet veterana za ljepši sajam

Bjelovar - Po─Źetak prolje─ça ─Źlanovi Udruge hrvatskih ratnih veterana BB┼Ż uz pomo─ç ─Źlanova UHDDR gradske organizacije Bjelovar odradili su projekt "Cvijet veterana za ljep┼íi sajam".

Nekoliko dana prije po─Źetka 14. Proljetnog sajma poljoprivrede, gospodarstva i obrtni┼ítva u Bjelovaru koji se odr┼żava od 25.-27. o┼żujka udru┼żili su svoje snage i kroz mini ekolo┼íki projekt za koji su dobili potporu Bjelovarskog sajma d.o.o., Bjelovarsko-bilogorske ┼żupanije, Grada Bjelovara i Op─çine Veliki Gr─Ĺevac zasa─Ĺeno je proljetno cvije─çe na sajmu kako bi uljep┼íali op─çi dojam za posjetitelje.

 

GOVORIMO  NAŠKI      (29.03.2011.)

Ispraznica - hrvatska rije─Ź godine

Hrvatsko filolo┼íko dru┼ítvo, koje izdaje ─Źasopis Jezik, nagradu za Hrvatsku rije─Ź godine dodjeljuje od 1993. godine. Potakao ju je akademik dr. Stjepan Babi─ç, koji je i ovaj puta boravio u Lipiku dana 26. o┼żujka o.g. na dodjeli nagrada.

U organizaciji ─Źasopisa Jezik i zaklade "Dr. Ivan ┼áreter"progla┼íeni du pobjednici za ovu godinu i podjeljene nagrade.

Izme─Ĺu tri stotine poslanih prijedloga, povjerenstvo ─Źasopisa Jezik izabralo je za teku─çu godinu tri najbolje nove hrvatske rije─Źi.

 

DA SMO DR┼ŻAVA, A NE ZEMLJA... ┬á┬á ┬á (29.03.2011.)

Da smo dr┼żava, nebi postali: zemlja koja je nastala na zlo─Źinu, nebi postali zemlja, koja SAMA PRISTAJE OD ┼ŻRTVE POSTATI AGRESOR i to u SVOJOJ DR┼ŻAVI.

Da smo dr┼żava, a ne zemlja razna piskarala po feralovskom i ostalom tisku financiranom od raznih obavje┼ítajnih i drugih "civiliziranih" , "dobronamjernih", "demokratskih", "ljudskopravnih" itd. organizacija i udruga, ne bi nas mogli SUSTAVNO u─Źiti i UVJERITI da su HRVATI KRIVI ┼áTO SU IH SRBI NAPALI, UBIJALI I UNI┼áTAVALI.

─îudna smo mi to zemlja u kojoj udba┼íki dou┼ínici budu IZABRANI U VI┼áE MANDATA NA VRHOVNA MJESTA U VLASTI, zna─Źi ljudi koji su RADILI ZLO DRUGIM LJUDIMA, cinkaju─çi ih, otkrivaju─çi ih, prokazuju─çi ih s nesagledivim posljedicama za te ljude i njihove obitelji, samo zato ┼íto su bili "ideolo┼íki protivnici jednoumnog re┼żima". Takvi su do┼íli u pozicije vlasti, pa ─Źak na najutjecajniju poziciju u dr┼żavi da bi mogli sustavno raditi na izgradnji zemlje. ─îudna smo mi zemlja.

Da smo dr┼żava, takvi probisvjeti i takvi zlikovci nebi imali mjesta ni prava prismrditi blizu vlasti, a kamoli u njoj participirati. Da smo dr┼żava, a ne zemlja, takvi zlikovci koji su odavali dr┼żavne tajne, koji su svjedo─Źili PROTIV svojih gra─Ĺana, umjesto da im stanu u za┼ítitu, bili bi osu─Ĺeni za veleizdaju dr┼żave. A po┼íto ┼żivimo u zemlji , a ne u dr┼żavi od toga ne─çe biti ni┼íta.

 

MOJE BRAČNO PUTOVANJE U RATNO PODRUČJE      (28.03.2011.)

Brig -Glis: Marija ─ćulap Imhof je izgubila brata u zadnjem domovinskom ratu u Bosni. Danas je ona pobjednik u njenom rodnom mjestu, jer se svojom idejom koju je sprovela u djelo suprostavila mi┼íljenjima pojedinaca u op─çinskoj i mjesnoj upravi.

Balegovac je rodno selo od Marije ─ćulap Imhof, jedno selo u Posavini, na sjeveru BiH. Poslije drugog svjetskog rata selo Balegovac (1945. godine ) je preimenovano u - Novo Selo.


Svih 1800 stanovnika sela su po nacionalnosti Hrvati. Za vrijeme domovinskog rata od 1991. do 1995. godine u selu je 18 mladih momaka izgubilo svoje ┼żivote. Njihovim imenima i prezimenima su sada imenovane ulice u selu, zahvalom Marije ─ćulap Imhof, koja se 1990. godine nastanila u Brig -Glisu i poslije kratkog vremena slavila njeno vjen─Źanje u Oberwallisu. Tada┼ínja studentica povijesti i geografije je, kratko vrijeme poslije vjen─Źanja, saznala da je njeno rodno mjesto poru┼íeno i okupirano.
"─îesto sam preko telefona razgovarala sa mojim roditeljima, uvijek sam se rasplakala i ┼żeljela sam znati kako su. Po svaku cijenu sam ih htjela vidjeti".

 

LIKOVNI  I  LITERARNI  NATJEČAJ  ISERLOHN-ZUERICH  2012.  GODINE      (27.03.2011.)

Nakon velikog odaziva za ovu godinu, objavljeni su rezultati natje─Źaja "Moja obitelj", a izlo┼żba nagra─Ĺenih, nakon Hagena, biti ─çe prikazana u Slavonskom brodu, kojom prilikom ─çe biti dodjeljene diplome i zahvalnice za ┼íkole i djecu koja su u blizini. Ostale ─çe diplome biti poslane po┼ítom.

LIKOVNI┬á NATJE─îAJ┬á -┬á ISERLOHN-Z├ťRICH 2012 - TEMA "MOJ SVIJET"


Natje─Źaj i izlo┼żba likovne umjetnosti hrvatske djece iz cijelog svijeta odr┼żat ─çe se u Njema─Źkoj i ┼ávicarskoj uz suradnju HKZ ┼ávicarske, Hrvatski Glas Berlin i pod pokroviteljstvom Hrvatske matice iseljenika.

Autori likovnog natje─Źaja: Ankica Kara─Źi─ç, slobodna umjetnica i Ante Kara─Źi─ç, dipl. eec.

LITERARNI  NATJEČAJ  HKZ  ZUERICH  2012  -  TEMA  "ŠTO ZNAM O VUKOVARU"

Autor: Hrvatska kulturna zajednica u Švicarskoj

 

ZA  ŠAKU  ŠKUDA      (27.03.2011.)

Te┼íko je objasniti za┼íto je Hrvatima va┼żniji san o slobodi od slobode same

Trebalo bi uvesti nagradu 'Zlatna ┼íkuda' za one koji su doprinijeli slabljenju hrvatske gospodarske neovisnosti. Konkurencija je za ovu nagradu vrlo velika. Trebalo bi, zatim, potaknuti snimanje igranoga filma koji bi imao naslov 'Za ┼íaku ┼íkuda'. Za film bi bilo po┼żeljno anga┼żirati i nekoliko stranih glumaca radi uspjeha na inozemnim festivalima, ali stranac nipo┼íto ne bi smio igrati glavnu ulogu jer nijedan stranac ne mo┼że uvjerljivo odglumiti sanaderovski smije┼íak, brozovsku gestu, tu mesi─çevsku dubinu, ra─Źanovsku dikciju, budi┼íijansku hamletov┼ítinu, bebi─çevsku rafiniranost, jergovi─çevsku autodestruktivnu strast, josipovi─çevsku pravdoljubivost i taj vido┼íevi─ç-mudrini─çevski stjecala─Źki entuzijazam ...

Svojedobno je u ona epska vremena devedesetih, kad je atavisti─Źki nagon za dr┼żavom Hrvatima bio zamra─Źio zdrav pogled na stvari, Ve─Źernjakov komentator Milan Ivko┼íi─ç kroz povijest vi┼íekratno hrvatsko primicanje ┼żu─Ĺenoj slobodi, primicanje koje je uvijek zavr┼íavalo razo─Źaranjem u zadnji ─Źas, slikovito odredio kao coitus interruptus iliti prekinuti sno┼íaj.

 

BLASFEMIJA  NA  FILMSKOM  PLATNU      (26.03.2011.)

"Ako u Sodomi prona─Ĺem 50 pravednika, po┼ítedjet ─çu cijeli grad"

Dragi moji prijatelji,

molim Vas, pa┼żljivo pro─Źitajte ovo pismo i u─Źinite samo ono ┼íto Vam Va┼ía KR┼á─ćANSKA SAVJEST nala┼że!

Ivan Jaklin

 

ZABRINUTI  ZBRINUTI           (26.03.2011.)

Vidjeli smo kako se Sanader "zbrinjavao", te kako se "zbrinuo" za sebe, djecu, a i mo┼żda i za budu─çe unuke.

Vesna Pusi─ç ─çe se vjerojatno zadovoljiti svojom "europskom ulogom", EU parlamentarca ili nekog drugog briselskog ─Źinovnika. Moglo bi se re─çi da je "skromna" u svojim zahtjevima, za razliku od njenog strana─Źkog kolege koji je duboko u biznisu, a njegove firme su "procvjetale", slu─Źajno, ba┼í onda kada je bio u ┼íarenokoalicijskoj Vladi. Kapital mu je skoncentriran u nekretnine, ljude, vozila itd.

Ulaskom u tu Europu, malo ─çe mo─çi raditi jer ─çe mu konkurirati ja─Źe firme iz te Europe. Ali, Za┼íto bi se bojao, pa "namirit" ─çe se on ve─ç. Prodat ─çe firmu, onako kako je Luka Raji─ç prodao svoju mlje─Źnoindustrijsku, onako kako su Vlada i pojedini ─Źinovnici iz nje i iz INA-e, prodali INA-u, HPT i ostalo. Neki od "prodava─Źa", "zbrinuo se" u Americi, a slutim da je i Sanader ne┼íto sli─Źno planirao.


Hrvati se bore za vlast, za pozicije. Za┼íto? Koji im je motiv? Koji je motiv Zokiju Milanovi─çu? Izvu─çi dr┼żavu iz krize? Ili i on ┼żeli postati EU ─Źinovnikom za dobru pla─çu, a to ┼íto ─çe ve─çina Hrvata biti SLUGE NA SVOM, pa to je "raja", a mi smo elita, jel i to njega zanima?

 

PROSVJEDNICI  PROTIV  VLASTI  SPONTANO  SU  ZABORAVILI  SPONTANI  SDSS?      (25.03.2011.)

Od razli─Źitih poruka koje, navodno, spontano dolaze na, navodno, spontanim prosvjedima, ne mislim ovdje na braniteljske jer oni nisu bili spontani ve─ç izraz krajnje nu┼żde, jedna je neopravdano ostala, vjerojatno spontano, gotovo nezabilje┼żena u javnom prostoru. Rije─Ź je o transparentu IDS=HDZ. Vidjelo se to neki dan u Istri na prosvjedu na kojemu je prva istarska antifa┼íisti─Źka drvena pu┼íka sa ─Źepi─çem na koncu, Damir Kajin, do┼íao prosvjednicima soliti pamet. I pro┼íao bos po trnju. Netko je shvatio: Ono ┼íto su HDZ i SDP na nacionalnoj razini, to je IDS u Istri.

SDSS i HNS i u prosvjedima su povlašteni

No, ne mislim pisati o Kajinu i Istri, ve─ç o RSK i Vojislavu Stanimirovi─çu. Nigdje naime me─Ĺu transparentima navodno spontanih ┼íeta─Źa, nisam primijetio: SDSS=HDZ. A u tom transparentu le┼żi jo┼í vi┼íe istine negoli u transparentu IDS=HDZ. S obzirom na ─Źinjenicu da su sve dosad spomenute stranke u Savezu za Europu i Savezu za Haag koji su generirali krizu, moram konstatirati da je SDSS povla┼ítena stranka i u spontano spontanim prosvjedima.

 

DRUGA  BITKA  ZA  VUKOVAR      (25.03.2011.)

Vesna Pusi─ç javno je rekla kako branitelje smatra opasnostima. Kao gra─Ĺanin, nezadovoljan sam da netko s takvim nepoznavanjem demokracije vodi na┼íe pregovore za ulazak u EU. Kao ─Źovjek, bolno do┼żivljavam takve politi─Źare koji pokazuju odsustvo emotivne inteligencije i ljubavi za Hrvatsku. Od zastupnice Vesne Pusi─ç tra┼żim da se javno ispri─Źa braniteljima. U velikoj mjeri vjerujem da ona ne ─çe razumjeti koliko bi joj dobra donijelo da me poslu┼ía. O─Źekujem da ─çe ona u bahatosti iluzije svoje politi─Źke va┼żnosti ignorirati moju ocjenu i poziv. Steta, ali ja sam progovorio - zbog demokracije i dostojanstva Hrvatske

 

RADIO  MARIJA  -  PRIGODNA  EMISIJA      (24.03.2011.)

Aktualna zbivanja u Hrvatskoj

15.03.2011. gost "Radio Marije" bio je svjedok vremena, Prof. Dr. Zdravko Tomac

 

ISPRAVAK  NEISTINA  KORPORATIVNIH  KOMUNIKACIJA      (24.03.2011.)

Na poziv HRT sudjelovao sam u Paralelama jednoj od rijetkih preostalih dobrih informativnih emisija HRT. Nisam ba┼í bio dobro raspolo┼żen za razgovor, pa nisam uspio re─çi sve ┼íto sam namjeravao i na najbolji na─Źin. Ipak mnogima se svidjelo ono ┼íto sam rekao.

Dakako nekima se nije svidjelo. To su oni koji su sudjelovali u razaranju - rasprodaji energetike u Hrvatskoj uslijed ─Źega stanovnici Hrvatske moraju pla─çati prekomjerno visoke ra─Źune za naftne derivate i plin u odnosu na svoju kupovnu mo─ç, no nisu se sami javili nego su dali zadatak svojoj neukoj predstavnici koja je hrabro ustvrdila - napisala da sam u emisiji iznio neto─Źne ili polovi─Źne informacije.

Poslao sam HRT ispravak tih njihovih uvredljivih navoda, no nisu ga objavili, jer je valjda na HRT obi─Źaj da ne objavljuju ispravke "ispravaka" korporacija koje vladaju Hrvatskom i prazne d┼żepove njenih stanovnika.

 

APARTMAN  102 -   nastavak 3.      (23.03.2011.)

Kao uvod u predstavljanje knjige Apartman 102 i autorice, Jadranke Cigelj u Švicarskoj idućeg mjeseca, donosimo nekoliko ulomaka.

Zadnji nastavak - odlomak 3.

Kada je pro┼íla no─ç? Zar sam toliko ─Źvrsto spavala, ili mi je ma┼íta ukrala trenutak lutanja u pro┼ílosti? Mo┼żda ludim, zaboravljaju─çi gdje sam? U glavi mi je tutnjalo, a stra┼żarovo se lice rasplinulo u nekoj izmaglici.

"Blijeda je kao mrtvac!" za─Źuh ne─Źiji glasni zaklju─Źak. Glasovi su se udaljavali, a no┼ż me─Ĺu rebrima sve se ja─Źe zarivao. Bol se penjala prema grlu paraliziraju─çi bradu, prsni ko┼í koji se ionako kidao, i zavr┼íavaju─çi neugodnim trncima u prstima ruku. Nisam mogla ni glas ispustiti. U─Źinilo mi se kako netko poku┼íava i┼í─Źupati moj jezik iz korijena, a onda djeli─çem svijesti shvatih kako ne─Źija ruka povla─Źi jezik prema van dok netko govori: "Ne pu┼ítaj joj jezik. Moglo bi je ugu┼íiti".

U─Źinilo mi se da to Biba govori, ali je nisam vidjela. Bol koja mi je lomila prsnu kost ne dopu┼ítaju─çi mi i┼íta re─çi, nagnala me da iz izmaglice utonem u potpuni mrak.

"Ima li menstraciju?" mu┼íki, odnekud poznati glas probijao se kroz tamu. Koja to budala pita? Zar ne vidi? Umirem, a ne znam od ─Źega. Lagali su mi. Rekli su kako smrt ne boli, i da tu sve prestaje. A postoji samo bol, i ova tama u kojoj ne mogu ni ruku pomaknuti. Napre┼żu─çi misli i tjeraju─çi ih na probijanje tame, poku┼íavala sam misli preto─Źiti u rije─Źi.

"Psssttt ..., ne smiješ! Lezi mirno. Dobro je."

 

PRESUDA┬á ─ćE┬á PROMIJENITI┬á REPUBLIKU┬á HRVATSKU ┬á┬á ┬á (23.03.2011.)

Ho─çe li Hrvatska biti ista poslije 15. travnja?

I mo┼że li biti ista po┼íto sudac Haa┼íkoga suda priop─çi presudu hrvatskim generalima? Hrvatska ─çe fizi─Źki ostati ista, ni ve─ça ni manja nego dotad. Niti ─çe u Slavoniji prestati rasti p┼íenica, niti ─çe se na gradskim terasama prestati ispijati kave, ┼íkolarci ─çe nastaviti bu─Źati na odmorima, opet ─çe se igrati nogomet.., ne─çe se smanjiti Jadran.

Ali poslije haa┼íke presude Hrvatska vjerojatno ne─çe biti kakvom je bila. Vjerojatno ne zato ┼íto ─çe je se presuda, ma kakva bila, kolektivno dojmiti, nego vjerojatno vi┼íe zato ┼íto bi presuda iz Haaga mogla imati veliki, mo┼żda i politi─Źki presudan utjecaj na budu─çi me─Ĺunarodni polo┼żaj Hrvatske, na njezinu dugoro─Źnu politi─Źku, ─Źak i na povijesnu sudbinu.

 

DVADESETA┬á OBLJETNICA┬á MU─îENI─îKE┬á SMRTI ┬á┼ŻUPNIKA┬á IVANA BURIKA ┬á┬á ┬á (23.03.2011.)

Povodom dvadesete obljetnice mu─Źeni─Źke smrti (1991. - 2011.) Tovarni─Źkog ┼żupnika Ivana Burika u produkciji Udruge dr. Ante Star─Źevi─ç - Tovarnik snimljena je pjesma i video - spot pod nazivom Sje─çanje na Ivana Burika.

Pjesma i video - spot Sje─çanje na Ivana Burika nastavak je trilogije o vl─Ź. Buriku - dokumentarni film "Mu─Źenik vl─Ź. Ivan Burik" redatelja Jakova Sedlara, roman "Burik" knji┼żevnice Nevenke Neki─ç, te knjige iste autorice "Svjedoci ┼żivota i smrti Ivana Burika" koja je nedavno predstavljena Hrvatskoj javnosti.

 

ZA┬á USKRS┬á TISU─ćE┬á ─îESTITAKA┬á NA┼áIM┬á JUNACIMA ┬á┬á ┬á (22.03.2011.)

Poštovani prijatelji,

Prije neki dan smo bili svjedoci objavljivanja povijesnog datuma za noviju hrvatsku politi─Źku povijest.

15. travnja. 2011. odlu─Źit ─çe se o smjeru kojim ─çe u budu─çnosti krenuti Lijepa Na┼ía Domovina Hrvatska.

Mislim da bi ovaj mjesec trebao postati 'mjesecom borbe za hrvatske generale i obranu digniteta Domovinskog rata', a na┼ía mre┼ża bi u tome mogla dosta pripomo─çi.

 

NAGRA─ÉENI  LITERARNI  RADOVI -  "KAD┬á ODRASTEM┬á ┼ŻELIM┬á BITI..." ┬á┬á ┬á (21.03.2011.)

1. mjesto: veterinarka - Marta Plehand┼żi─ç, 4 razred, Na┼íice, Hrvatska

2. mjesto: novinar reporter - Kristijan Rajs, 4. razred, Našice, Hrvatska

3. mjesto: vatrogasac - Vedran Mandić, 4. razred, Našice, Hrvatska

 

PROGLA┼áENJE  DOBITNIKA  NATJE─îAJA┬á ZA┬á HRVATSKU┬á DJECU ┬á┬á ┬á (21.03.2011.)

Na┼í projekt "Za hrvatsku djecu“ bio je prvenstveno namjenjen malim Hrvatima u ┼ávicarskoj. Me─Ĺutim pobudio je zanimanje i u Hrvatskoj. Zainteresiranim ┼íkolama i u─Źiteljicama nismo mogli re─Źi "ne" i stoga natje─Źaj za likovne i literarne uradke otvaramo svima koji ┼żele u─Źestvovati. Drugim rje─Źima, natje─Źaj je postao internacionalan!

S obzirom da je likovna umjetnica Ankica Kara─Źi─ç iz Hagena u Njema─Źkoj tako─Ĺer organizirala likovni natje─Źaj internacionalnog karaktera, udru┼żili smo se i radovi koji stignu na na┼í natje─Źaj, automatski su uklju─Źeni i u njezin.

Na likovni natje─Źaj Hagen-Iserlohn stiglo je jako puno radova, stoga je organizator odlu─Źio diplome podijeliti za prvih pet mjesta. Dvoje djece osvojili su nagrede i u Njema─Źkoj i u ┼ávicarskoj.

A sada evo nagra─Ĺenih literarnih radova na temu "Moja obitelj":

 

Naslovna, 01,02,03,04,05,06,07,08,09,10,11,12,13,14,15,16,17,18,19,20,21,22,23,24,

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU