Smatram da će presuda, bez obzira kakva bila, bitno utjecati na hrvatsku budućnost samo ako pokrene domoljubne snage da na sljedećim izborima izađu s jasnom, novom nacionalnom politikom.

Pita se sjajni kolumnist Milan Jajčinović: Hoće li Hrvatska biti ista poslije 15. travnja nakon obznanjivanja haaških presuda generalima Gotovini, Markaču i Čermaku?

Jajčinović navodi niz argumenata obrazlažući svoj stav da će ta presuda bitno utjecati ne samo na budući međunarodni položaj Hrvatske, nego i na povijesnu sudbinu Hrvatske i hrvatskoga naroda.

Samo uvjetno slažem se s kolegom Milanom Jajčinovićem. Ta presuda, ma kakva bila, može bitno promijeniti Hrvatsku samo ako hrvatski branitelji i hrvatski narod natjeraju hrvatske političke elite da radikalno promijene politiku prema Haaškome sudu i ospore njegovo djelovanje kao štetno ne samo za hrvatske nacionalne interese, nego i za međunarodno pravo i međunarodnu pravdu.

In Kroatien gibt es den Kroatischen Schäferhund seit mehr als 1000 Jahren. Seit 1969 ist sein Standard von der FCI anerkannt. Trotzdem ist der Kroatische Schäferhund ausserhalb seiner Heimat bis heute wenig bekannt.

Die Geschichte des Kroatischen Schäferhundes ist lang und gut dokumentiert. Die erste genaue Beschreibung des "Canis pastoralis croaticus" findet sich in einem Manuskript des Bischofs Petar von Djakovo in Slawonien aus dem Jahr 1374. Darin wird berichtet, dass die Kroaten bei der Besiedlung des Landes im 7. Jahrhundert n. Chr. den Hund aus ihrer Urheimat mitgebracht hätten. Im 18. Jahrhundert wurde er bereits in ganz Kroatien gezüchtet.

Doris Pack rekla je istinu koja je pogodila britanske vazale u RH!

Doris Pack kao iskusna političarka izišla iz uobičajenih diplomatskih okvira, i prilikom zadnjega posjeta nedvojbeno je rekla: 'Mislim da je u Vijeću jedna zemLja koja se odnosi jako neprijateijski prema Hrvatskoj i njezinu pristupanju Europskoj Uniji i koja želi približiti Hrvatsku zajedničkom ulasku u Uniju sa Srbijom, što je nemoguće jer Srbija nije ni započela pregovore o članstvu.'

To za misleće Hrvate gotovo da i nije nikakva novost. Oni znaju da već više od jednoga stoljeća Velika Britanija zbog svojih geopolitičkih interesa u jugoistočnoj Europi igra na neupitnu dominaciju Srbije. Stoga je izjava Doris Pack izazvala probleme samo onoj politici, njezinim zagovornicima i glasnogovornicima koji svjesno sudjeluju u projektu ponovne dominacije Srbije u Jugoistočnoj Europi. Takvih ima, na žalost, u dijelu vladajuće HDZ-ove koalicije kao i unutar oporbe ujedinjene i prije izbora u tzv. kikiriki-kukuriku koaliciju, a gotovo dirigentsku ulogu ima aktualni predsjednik Ivo Josipović. Predsjednik države Ivo Josipović za savjetnika je, uostalom, prihvatio Dejana Jovića koji zagovara britansku politiku Zapadnoga Balkana i koji je dao bezbroj intervjua u kojima kaže da Hrvatska ne bi trebala ići u EU prije Srbije i Cme Gore.

Ispraznica - hrvatska riječ godine

Hrvatsko filološko društvo, koje izdaje časopis Jezik, nagradu za Hrvatsku riječ godine dodjeljuje od 1993. godine. Potakao ju je akademik dr. Stjepan Babić, koji je i ovaj puta boravio u Lipiku dana 26. ožujka o.g. na dodjeli nagrada.

U organizaciji časopisa Jezik i zaklade "Dr. Ivan Šreter"proglašeni du pobjednici za ovu godinu i podjeljene nagrade.

Između tri stotine poslanih prijedloga, povjerenstvo časopisa Jezik izabralo je za tekuću godinu tri najbolje nove hrvatske riječi.

Nakon velikog odaziva za ovu godinu, objavljeni su rezultati natječaja "Moja obitelj", a izložba nagrađenih, nakon Hagena, biti će prikazana u Slavonskom brodu, kojom prilikom će biti dodjeljene diplome i zahvalnice za škole i djecu koja su u blizini. Ostale će diplome biti poslane poštom.

LIKOVNI  NATJEČAJ  -  ISERLOHN-ZÜRICH 2012 - TEMA "MOJ SVIJET"

Natječaj i izložba likovne umjetnosti hrvatske djece iz cijelog svijeta održat će se u Njemačkoj i Švicarskoj uz suradnju HKZ Švicarske, Hrvatski Glas Berlin i pod pokroviteljstvom Hrvatske matice iseljenika.

Autori likovnog natječaja: Ankica Karačić, slobodna umjetnica i Ante Karačić, dipl. eec.

LITERARNI  NATJEČAJ  HKZ  ZUERICH  2012  -  TEMA  "ŠTO ZNAM O VUKOVARU"

Autor: Hrvatska kulturna zajednica u Švicarskoj

Kao uvod u predstavljanje knjige Apartman 102 i autorice, Jadranke Cigelj u Švicarskoj idućeg mjeseca, donosimo nekoliko ulomaka.

Zadnji nastavak - odlomak 3.

Kada je prošla noć? Zar sam toliko čvrsto spavala, ili mi je mašta ukrala trenutak lutanja u prošlosti? Možda ludim, zaboravljajući gdje sam? U glavi mi je tutnjalo, a stražarovo se lice rasplinulo u nekoj izmaglici.

"Blijeda je kao mrtvac!" začuh nečiji glasni zaključak. Glasovi su se udaljavali, a nož među rebrima sve se jače zarivao. Bol se penjala prema grlu paralizirajući bradu, prsni koš koji se ionako kidao, i završavajući neugodnim trncima u prstima ruku. Nisam mogla ni glas ispustiti. Učinilo mi se kako netko pokušava iščupati moj jezik iz korijena, a onda djelićem svijesti shvatih kako nečija ruka povlači jezik prema van dok netko govori: "Ne puštaj joj jezik. Moglo bi je ugušiti".

Učinilo mi se da to Biba govori, ali je nisam vidjela. Bol koja mi je lomila prsnu kost ne dopuštajući mi išta reći, nagnala me da iz izmaglice utonem u potpuni mrak.

"Ima li menstraciju?" muški, odnekud poznati glas probijao se kroz tamu. Koja to budala pita? Zar ne vidi? Umirem, a ne znam od čega. Lagali su mi. Rekli su kako smrt ne boli, i da tu sve prestaje. A postoji samo bol, i ova tama u kojoj ne mogu ni ruku pomaknuti. Naprežući misli i tjerajući ih na probijanje tame, pokušavala sam misli pretočiti u riječi.

"Psssttt ..., ne smiješ! Lezi mirno. Dobro je."

Povodom dvadesete obljetnice mučeničke smrti (1991. - 2011.) Tovarničkog župnika Ivana Burika u produkciji Udruge dr. Ante Starčević - Tovarnik snimljena je pjesma i video - spot pod nazivom Sjećanje na Ivana Burika.

Pjesma i video - spot Sjećanje na Ivana Burika nastavak je trilogije o vlč. Buriku - dokumentarni film "Mučenik vlč. Ivan Burik" redatelja Jakova Sedlara, roman "Burik" književnice Nevenke Nekić, te knjige iste autorice "Svjedoci života i smrti Ivana Burika" koja je nedavno predstavljena Hrvatskoj javnosti.

1. mjesto: veterinarka - Marta Plehandžić, 4 razred, Našice, Hrvatska

2. mjesto: novinar reporter - Kristijan Rajs, 4. razred, Našice, Hrvatska

3. mjesto: vatrogasac - Vedran Mandić, 4. razred, Našice, Hrvatska

Naš projekt "Za hrvatsku djecu“ bio je prvenstveno namjenjen malim Hrvatima u Švicarskoj. Međutim pobudio je zanimanje i u Hrvatskoj. Zainteresiranim školama i učiteljicama nismo mogli reči "ne" i stoga natječaj za likovne i literarne uradke otvaramo svima koji žele učestvovati. Drugim rječima, natječaj je postao internacionalan!

S obzirom da je likovna umjetnica Ankica Karačić iz Hagena u Njemačkoj također organizirala likovni natječaj internacionalnog karaktera, udružili smo se i radovi koji stignu na naš natječaj, automatski su uključeni i u njezin.

Na likovni natječaj Hagen-Iserlohn stiglo je jako puno radova, stoga je organizator odlučio diplome podijeliti za prvih pet mjesta. Dvoje djece osvojili su nagrede i u Njemačkoj i u Švicarskoj.

A sada evo nagrađenih literarnih radova na temu "Moja obitelj":