Poštovane gospođe, stradalnice Domovinskog rata,

Početkom agresije na Hrvatsku 1991. godine silom prilika postajem izvjestitelj za hrvatsko iseljeništvo iz kojeg sam kao domoljub došao u obranu Domovine. Danas kao katolički publicist pokušavam promicati i širiti istinu u raznim glasilima. Stoga pratim aktivnosti i tribine koje pokreće gđa Marija Slišković u sklopu projekta Žene u Domovinskom ratu - Snagom ljubavi činiti dobro.

Na Dan žena 8. ožujka prisustvovao sam u Novinarskom domu tribini, koju su mediji ignorirali, a na kojoj je svjedočila zlostavljana anonimna stradalnica, gospođa iz Vukovara. Njezin glas je podrhtavao, treperio, titrao, dok su se njezina usta jedva otvarala, često i bez glasa. Suze i jecaji su joj navirali zbog prisjećanja na vrijeme zla i patnje, zbog događaja u kojima se zatekla i sama propatila u jesen 1991. Iako je prošlo 20 godina, gospođa je teško govorila o tragediji i stradanju žena poslije okupacije Vukovara. Zatim još teže svjedočila svoju osobnu tragediju. Imala je tada 23 godine, muža branitelja, sina 5 godina starosti, obitelj, brata, susjede Srbe i Hrvate... Svjedočila je što je sve vidjela i doživjela. Silovali su je počevši od njezinog susjeda Srbina, do raznih pridošlih bradatih spodoba te je nažalost danima bila svojina mnogih. Grozno je što su sve srbočetnici činili toj ženi, majci, supruzi hrvatskog branitelja iz Vukovara. A nije ona jedina, već samo jedna među mnogima...

U ovogodišnje vrijeme korizme stigla je presuda Europskog suda za ljudska prava iz Starsbourga na zadovoljstvo katolicima širom Europe, tako i u Hrvatskoj. Sud u Starsbourgu je u drugostupanjskoj i konačnoj presudi dosudio kako "isticanje raspela u učionicama javnih škola" nije u suprotnosti s ljudskim pravima i pravima roditelja na odgoj djece, što je bio osnov tužbe koju je pokrenula talijanska građanka finskog podrijetla Soilei Lautusi.

No, vijest o konačnoj presudi Europskog suda za ljudska prava hrvatski su mediji posve zapostavili. Večernji list 18. ožujka primjerice tu vijest donosi u tri suhoparne rečenice, za razliku od izjave bivšeg predsjednika Mesića kad je u kolovozu 2009. g. zatražio uklanjanje raspela iz javnih prostora.

Kako križ nije samo vjerski simbol, nego i simbol zapadne kulture, tada je te zahtjeve komentirao teolog prof. dr. Adalbert Rebić kao "vrlo opasan čin" te usporedio: "Sličilo bi to na Staljina i njegove poteze" (Večernji list, 12.08.2009.). Rebić je kao odgovor Mesiću naglasio da je 'sloboda križa' kod nas jedna od tekovina Domovinskog rata i zaključio: "Naši branitelji su s krunicama i križem išli u rat i izvojevali ga. Kako zapovjednik te vojske sada ide bacati križ".

MUČENIŠTVO JE DAR BOŽJI AKO GA SE S LJUBAVLJU PRIHVATI

HRVATI SU TO S LJUBAVLJU UČINILI ZA SPAS HRVATSKE

HRVAT TRPI ZA HRVATE I HRVATSKU

I zato s Isusovom mukom na križu i Njegovim poniženjem sjedinjavam bol i poniženje hrvatskog naroda.

Uskrs je nedvojbeno zadnja točka napaćenih i cijelog čovječanstva, osim onih koji se sami isključe.

Nikada nam Raspeti nije bio bliži nego danas...

CVJETNICA - 2011.

Salzburg, 15.04.2011.

U ovim trenucima odluke kad cijela domovina iščekuje oslobađajuću presudu za naše generale pjesmom Glas za pravdu pružamo našu potporu da istina i pravda napokon pobjede.

Pjesma Glas za pravdu izvedena je na humanitarnom koncertu Za istinu posvećenom našim generalima i čast nam je što smo tog svečanog trenutka bili dio glazbenog spektakla u Spaladium Areni u Splitu, te otvoreno pokazali podršku našim hrabrim generalima.

Mediji su pjesmu popratili riječima da su naslov i tekst pjesme potkrijepili svrhu koncerta - borba za istinu i pravdu.

Jedan dobronamjerni čitatelj internetske stranice Hrvatske kulturne zajednice poslao mi je tekst iz hrvatskih novina pod naslovom: "Na hrvatskim crpkama najopasniji su - zahodi"!

Mrštim se i prelazim s naslova na članak: "Hrvatski autoklub (HAK) objavio je rezultate testiranja kvalitete, sigurnosti i cijena na benzinskim postajama u 11 europskih zemalja...."

Aha, sad znam o čemu se radi, jer sam i u švicarskim novinama čitala o tome i bila ponosna na rezultate testiranih hrvatskih benzinskih postaja. Ali, zašto onda naslov koji daje naslutiti nešto loše, a ne dobro? Pa naše su benzinske crpke među najboljima u Europi!

Prije svega treba naglasiti da niti jedna testirana postaja u Europi nije dobila najvišu ocjenu "vrlo dobro". Od 9 testiranih crpki u Švicarskoj samo su dvije ocjenjene sa "dobro", ostale su dobile ocjenu "dovoljno". Od 8 crpki u Španjolskoj samo je jedna dobila ocjenu "dobro", sve ostale "dovoljno". Od također 8 crpki u Nizozemskoj, jedna je ocjenjena sa "dobro", njih šest sa "dovoljno", a jedna "loše".

Stoljećima je homoseksualnost u normalnim društvima smatrana poremećajem. Ali godine 1973. homoseksualnost je uklonjena sa liste mentalnih oboljenja u SADu, a taj primjer slijedile su i zemlje zapadne Europe. Preko noći homoseksualci su postali 'normalni'. Homoseksualni aktivisti pozivaju se na tu odluku američkih psihijatara. Može li jedna politička odluka učiti nekoga zdravim? Poznato je da je u znanosti argument većine najslabiji argument. Tim više što je Američko udruženje psihijatara tu odluku donijelo ne samo pod pritiskom, već i sa jedva natpolovičnom većinom! A kako je uopće došlo do tog 'najvećeg kolektivnog ozdravljenja' u povijesti čovječanstva?

Da bi odgovorili na to pitanje, potrebno je otići u vrijeme Prvog svjetskog rata. Komunisti su tada povjerovali da je došao njihov trenutak, diljem Europe pozvali su radnike na ustanak. Od Rusije do Njemačke podignuta je revolucija koja je neslavno završila; radnici Zapada, taj mitski proletarijat odbio je odigrati ulogu koju mu je Marx namijenio. I ne samo da su odbili odigrati tu ulogu, već su toljagama umlatili i ustrijelili Rosu Luxemburg i marksističke ustanike u Bavarskoj i srušili nakon samo nekoliko mjeseci komunistički režim Béle Kuna u Budimpešti.

Jezikoslovci i diplomati o hrvatskom kao službenom jeziku EU

Matica hrvatska i Diplomatska akademija Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija organizirale su u petak, 8. travnja 2011. U Maloj dvorani Matice hrvatske, zajednički okrugli stol na temu "Hrvatski - službeni jezik EU".

Bila je to prva u nizu planiranih rasprava na temu hrvatskog kao službenog jezika u EU. Diplomati su nastojali odagnati strahove i brige o tome hoće li ili ne hrvatski jezik u EU biti ravnopravan kao i jezici ostalih članica, no jezikoslovci nisu podijelili njihov optimizam.

Proglašenje NDH - travanjska revolucija
Odgovor na užasni teror Jugoslavije nad Hrvatima!

Godina 2011. označava 70. godišnjicu rođenja Nezavisne Države Hrvatske - važne epizode u povijesti Hrvatske u 20. stoljeću, ali također i događaj koji još stvara žestoke kontroverze.

Je li 10. travnja 1941. godine bila samo povijesna slučajnost, ili je to pak bila logična, ali i neizbježiva etapa u nacionalnom bitku, ili pak samo mala nezgoda koju su namjestili Hitler i Mussolini u korist svojih interesa? Ta izuzetno delikatna prepirka, s obzirom na ljute polemike potaknute čmjenicama i ponašanjem Hrvata tijekom Drugoga svjetskoga rata, još nije okončana, te stoga, kao stari prijatelj Hrvatske, molim za ispriku za ovaj naš skromni prilog.

Poštovani

Šaljem Vam pjesmu Ne dirajte stare ratnike koja nosi poruku: Ne dirajte branitelje i njihovu ljubav jedinu - Domovinu.

Iskreno se nadam da će Vam se i ova pjesma svidjeti, te da će dobiti svoj prostor na Vašoj web stranici.

S poštovanjem, Biljana Barković

Voda polako dotječe, a zid se dotiče;
rok uskoro istječe, a zastava se ističe;
trkači se natječu, a papuče se natiču;
Vrbas u Savu utječe, a štap se u zemlju utiče...

Današnji prilog: - nastavak "smjenjivanje ije /je / e / i ".

Dobrodošli u jezični kutak, vaša Anela

Prvi podatci o hrvatskom ovčaru napisani su u XIV stoljeću

Đakovački Biskup Petar Horvat u svom zapisu iz 1374. godine navodi da su Hrvati ovog čobanskog psa doveli sa sobom prigodom seobe u novu postojbinu, te ga naziva CANIS PASTORALIS CROATICUS - Hrvatski čobanski pas. Zapisuje da je visok oko 3 pedlja (oko 45 cm), da je obrastao srednje dugačkom kovrčavom dlakom, poluuspravnih ili uspravnih ušiju, te da je vrlo dobar čuvar domaćih životinja.