Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

NE ZABORAVITI - KALENDAR  DOGA─ÉANJA

NATJE─îAJ ZA DJECU, TERMIN ZA SLANJE RADOVA: 30. studeni 2010. 

Na adresu: Hrvatska kulturna zajednica, Postfach 5837, 8050 Z├╝rich   

SLU─îAJ MARKO PERKOVI─ć THOMPSON, rezultat HKZ prosvjeda i ┼żalbe protiv zabrane ulaska u CH  

MEIO UN ZOTO, MEIO UN GOBO, MEIO UN STORTO, UNO QUALSIASI - BASTA CHE SIA ITALIAN

  

ili na hrvatski:

Bolje šepav, grbav, kriv, bilo kakav - samo da je Talijan

Tim je rije─Źima zamjenica Istarskog ┼żupana Ivana Jakov─Źi─ça, Viviana Benussi (na slici), obrazlo┼żila za┼íto jedna Hrvatica ne mo┼że biti ravnateljlica osnovne ┼íkole u Novigradu.


Iako ve─ç dvadeset godina predaje Talijanski, Mariza Labinjan ne mo┼że postati ravnateljica ┼íkole. Podr┼íku joj je dao ┼ákolski odbor, a imala je i suglasnost Ministarstva, ali izborom nije bila zadovoljna Zajednica Talijana i do┼żupanica Viviana Benussi.

Imamo li Hrvatsku?

                                                                                                25.10.2010.

PRE┼áU─ćIVANI VELIKI SVE─ćENIK

  

Uznik, patnik, publicist, knji┼żevnik...

Svakako, radi se o Don Anti Bakovi─çu kada se govori o velikom hrvatskom sve─çeniku, uzniku, patniku, publicistu, knji┼żevniku.

Vjerojatno se u Katoli─Źkoj Crkvi u Hrvata kroz cijelu povijest nije pojavio neki sli─Źan sve─çenik don Anti Bakovi─çu. Iako znamo da na┼ía hrvatska kulturna ba┼ítina po─Źiva na hrvatskim katoli─Źkim sve─çenicima od najranijih dana, od Bartola Ka┼íi─ça, Marka Maruli─ça, Ru─Ĺera Bo┼íkovi─ça i desetine drugih poznatih zaslu┼żnih imena, svojim ┼żivotnim putem i svekolikom djelatno┼í─çu don Anto Bakovi─ç obzirom na vrijeme u kojemu je ┼żivio i ┼żivi, je poseban sve─çenik s kojim se ne mo┼że usporediti niti jedan drugi u povijesti Katoli─Źke Crkve Hrvata.

On je na┼í suvremenik jugokomunisti─Źkih progona u kojima je don Anto Bakovi─ç robovao pod najte┼żim uvjetima i mu─Źenjima izme─Ĺu ┼żivota i smrti. Uspio se odr┼żati u svome sve─çeni─Źkome pozivu, hrvatskom domoljublju i rodoljublju "pod batinama do oltara". Bio je me─Ĺu prvima koji su se pridru┼żili kao najpovjerljiviji pomaga─Źi Franji Tu─Ĺmanu, obnovitelju suverene dr┼żave Hrvatske, iako na polovi─Źnome dijelu srednjovjekovne Kraljevine Hrvatske.

                                                                                                24.10.2010.

SULDA TEZA O PODJELI BIH IZME─ÉU PREDSJEDNIKA TU─ÉMANA I MILO┼áEVI─ćA┬á- 4. dio

  

UMJESTO ZAKLJU─îKA
"Sad postavljam pitanje bi li Sud morao sudjelovati u toj vrsti prijevare i obmane?"

Stjepan Mesi─ç jedan je od dvojice tajnih svjedoka u slu─Źju BIa┼íki─ç. On se pred Ha┼íkim sudom pojavio 16. o┼żujka 1998. Tu┼żitelj Harmon od suda je tra┼żio za Mesi─ça status za┼íti─Źenog svjedoka, ali i prikrivanje njegova svjedo─Źenja pred medijima. Na to je branitelj generala Bla┼íli─ça odvjetnik Hayman, zapitao sud:

"─îinjenica da Mesi─ç ima sastanak s pisanim medijima u vezi svog svjedo─Źenja u o vom drugom slu─Źaju postavlja prili─Źno o─Źito pitanje, a to je da ─çe ga se pitati: 'Jeste li bili svjedokom u slu─Źju Bla┼íki─ç?' On ─çe o─Źito lagati hrvatskim novinama i re─Źi: 'Ne, nisam; tamo sam svjedo─Źio u drugom slu─Źaju. Sad postavljam pitanje bi li Sud morao sudjelovati u toj vrsti prijevare i obmane."

Sve se nerazrije┼íene proturje─Źnosti Ashdownova svjedo─Źenja mogu razumjeti ako se shvati ┼íto je krivo u pitanju: 'Sad postavljam pitanje bi li Sud morao sudjelovati u toj vrsti prijevare i obmane? A u tom pitanju sve je naopako.
To pitanje upu─Źeno je na krivu adresu: prema Sudu i tra┼żi se sudjelovanje Suda, pa time i suodgovornost Suda, za prijevaru i obmanu, a da bi se oslobodio odgovornosti Stjepan Mesi─ç za svoje laganje hrvatskim medijima i svjetskoj javnosti.

                                                                                                22.10.2010.

SULDA TEZA O PODJELI BIH IZME─ÉU PREDSJEDNIKA TU─ÉMANA I MILO┼áEVI─ćA┬á- 3. dio

  

Strategijski atlas i podjela Bosne

Prema navedenim citatima o─Źito je predsjednik Tu─Ĺman uredno zadovoljavao znati┼żelju stranih novinara i uporno ponavljao da 6. svibnja 1995, nije crtao nikakvu svoju kartu i viziju podjele Bosne i Hercegovine, nego je upozorio na ono ┼íto se uredno publicira usred nezainteresirane Europe.


Ve─ç 19. kolovoza 1995., dakle dvanaest dana nakon ┼íto je Paddy Ashdown obznanio Timesu da mu je predsjednik Tu─Ĺman povjerio svoje namjere o podjeli BiH, predsjednik Tu─Ĺman dao je interview francuskoj televiziji FR-2; 29. kolovoza 1995. Turskoj televiziji; 4. rujna 1995. dao je interviw za TV Izrael; 23. rujna dao je interview za Le Figaro; potom 9. travnja 1996. za Politique internationale (Pariz), te 15. prosinca 1997 interview za Corriere della sera. Svi ti razgovori objavljeni su 1999. u Zagrebu u izdanju renomiranih izdava─ça Sveu─Źili┼íne naklade i Hrvatskog instituta za povijest u knjizi: F. Tu─Ĺman, Hrvatska rije─Ź svijetu.

                                                                                                21.10.2010.

POSTOJI LI UOP─ćE BALKANSKI POLUOTOK?

  

Zablude nepostoje─çeg poluotoka

S obzirom na to da se i u Hrvatskoj opet sve vi┼íe koriste pojmovi "Zapadni Balkan", balkanske zemlje ili Balkanski poluotok, potrebno je ponovno pobli┼że obrazlo┼żiti taj geografsko-politi─Źki pojam.

Vrlo je neprimjereno uvr┼ítavati Hrvatsku u nekakve balkanske dr┼żave, jer ona tamo ne pripada ni u geografskom ni u povijesno-dru┼ítveno-politi─Źkom smislu. Svrstavaju─çi Hrvatsku u "Zapadni Balkan" (zemlje biv┼íe Jugoslavije, minus Slovenija, plus Albanija), europski politi─Źki mo─çnici jo┼í jednom poni┼żavaju na┼íu zemlju. To ─Źine i svi oni u samoj Hrvatskoj koji su taj naziv i takvo svrstavanje prihvatili.

Razmotrimo najprije pojam Balkan s geografskog stajali┼íta. Da bi neki dio kopna mogao geografski biti poluotok, morske (vodene) katete moraju biti du┼że od kopnene. To kod tzv. Balkanskog poluotoka nije slu─Źaj. Kopnena kateta od Trsta do Odese duga je oko 1330 km, ┼íto je vi┼íe od morske isto─Źne katete Odesa - Rt Matapan (Peloponez) koja je duga 1230 km. I druga, zapadna morska kateta od Trsta do rta Matapana (Peloponez) ne┼íto je kra─ça od kopnene duga je 1270 km.

                                                                                                20.10.2010.

SULDA TEZA O PODJELI BIH IZME─ÉU PREDSJEDNIKA TU─ÉMANA I MILO┼áEVI─ćA - 2. dio

  

Predsjednik dr. Franjo Tu─Ĺman o izjavama Paddyja Ashdowna

Nitko u ovom procesu, ni tu┼żiteljstvo, ni obrana, ni sud, nije uzeo u razmatranje iskaze predsjednika dr. Franje Tu─Ĺmana koje je iznosio javno i argumentirano o inkriminiranoj "salveti" od 6.5.1995.


Njegove izjave niti su tajne, niti nedostupne. Objavljene su u masovnim medijima u Francuskoj, Italiji, Izraelu, Turskoj i Hrvatskoj. Objavljene su kao odgovor na objede lorda Ashdowna. Ali nema tragova da su uzete u razmatranje od strane tu┼żiteljstva, obrane i suda. Za┼íto?


Citirat ─çemo odgovore predsjednika Tu─Ĺmana na upite stranih novinara o "salveti" Paddyja Ashdowna.

                                                                                                19.10.2010.

SULDA TEZA O PODJELI BIH IZME─ÉU PREDSJEDNIKA TU─ÉMANA I MILO┼áEVI─ćA - 1. dio

  

Neosnovane objede kako je predsjednik Franjo Tu─Ĺman s Milo┼íevi─çem dijelio Bosnu i Herzegovinu odavno su dokazima sru┼íene. Stoga me neugodno iznenadilo ponovno o┼żivljavanje te teme i to od hrvatskih Prava┼ía. Gospodin ┼áime Toli─ç, predsjednik Autohtone-Hrvatske Stranke Prava Europe, "zatrpao" me ovih dana tekstovima koji navodno dokazuju suprotno. Znakovito je da su svi nepotpisani i objavljeni na stranicama "Hrvatska stranka prava 1861."

Matemati─Źki preciznom logikom i slikovitim rije─Źima, prof. Josip Pe─Źari─ç je opisao svu besmislenost te sulude teorije u ─Źlanku "Hrvati pretpla─Źeni na Haag". Evo kako:


Jedna novinarka htjela je zbog rata u BiH izjedna─Źiti predsjednike Tu─Ĺmana i Milo┼íevi─ça. Upitao sam je: Zna─Źi, vi mislite da su Tu─Ĺman i Milo┼íevi─ç dijelili BiH u Kara─Ĺor─Ĺevu?
- Da - odgovorila je.
- Dakle, i vi spadate u one koji vjeruju da je Milo┼íevi─ç dobar ─Źovjek!?
- Ne, to nisam rekla. Odakle vam tako nešto?
- Pa, va┼ía tvrdnja o podjeli BiH istovjetna je tvrdnji da je Milo┼íevi─ç dobar ─Źovjek.
- !?
- Kako vi zami┼íljate razgovor u Kara─Ĺor─Ĺevu? Vjerojatno ovako - Ka┼że Slobo Franji: "Zna┼í, Franjo, ja ti imam toliko i toliko aviona, toliko i toliko tenkova, toliko i toliko te┼íke artiljerije, toliko i toliko... A ti ima┼í nekoliko stotina kala┼ínjikova koje ste prokrijum─Źarili preko Ma─Ĺarske, nekoliko topova, dva-tri oklopna vozila koje ste na brzinu sklepali. Ali, Franjo, ja sam ti, bre, dobar ─Źovek. Evo ruke! Pola Bosne meni, pola tebi!"
A te pri─Źe bile su osnova za osudu generala Bla┼íki─ça. Nevinog ─Źovjeka su osudili na 45 godina. ─îak su im i Tu─Ĺmanove knjige u kojima on ispravlja neke falsifikate u povijesti bile dokaz.
(Josip Pe─Źari─ç)

                                                                                                18.10.2010.

DIJASPORA I HRVATSKA: TKO JE KOME POSLJEDNJA PRILIKA?

  

Jedna od obaveza Ive Sanadera koju je dobio od svojih mentora pred zauzimanje vr┼ínog polo┼żaja u Hrvatskoj Demokratskoj Zajednici bilo je de facto odustajanje od Tu─Ĺmanove ostav┼ítine u odnosima s iseljenom Hrvatskom. O tome smo pisali u tekstu s po─Źetka rujna ("Tko je onda Veliki Me┼ítar") koji je izazvao ogroman interes i brojne reakcije u 'hrvatski' orjentiranim medijima. Sanader je i ovu obavezu ispunio do posljednjeg slova. ┼áto se uop─çe o svemu tome zna u hrvatskoj javnosti?

Kako funkcioniraju odnosi hrvatskih diplomatskih predstavni┼ítava i hrvatskih gra─Ĺana u svijetu? O tome se, po logici stvari, ne zna ni┼íta. Naime, diplomacija je samo jedan od oblika dr┼żavne (elitne) birokracije pa u susretu pojedinca i te birokracije pojedinac nema ┼íanse za pre┼żivljavanje. U srazu nje i pojedinca, pojedinac je unaprijed izgubljen.

O odnosu jugoslavenskih diplomatskih predstavnika prema Hrvatima u inozemstvu prije 1990 godine s jedne se strane zna sve a s druge, nikad se ne zna dovoljno. Oni koji su s njima dolazili u kontakt sje─çaju se neobja┼ínjive nezainteresiranosti diplomatskih slu┼żbi za uobi─Źajene poslove pomaganja gra─Ĺanima koji su tra┼żili neku pomo─ç. Ve─ç je desetlje─çima poznato da je jugoslavenska diplomacija u svim dr┼żavama s ve─çim brojem Hrvata prije svega bila samo ispostava jugoslavenskih obavje┼ítajnih slu┼żbi koje su se bavile 'emigracijom'.

                                                                                                17.10.2010.

DA SE NE ZABORAVI

  

 na današnji dan poginuo je
GENERAL BOJNIK BLAGO ZADRO - ŠLJUKA

31.3.1944. - 16.10.1991.

Zapovjednik Borova naselja i Trpinjske ceste

                                                                                                16.10.2010.

DESET ZAPOVIJEDI MAJKE RVATSKE SVIM VJERNIM SINOVIMA I K─ćERIMA

  

I. Govori hrvatski!

Bog ti je darovao divni jezik hrvatski, kako ga gotovo vi┼íe na svijetu nema. On je zvu─Źan i bogat, tako da njime mo┼że┼í izre─çi sve, ┼íto ti pamet ka┼że i srce osje─ça.
Griješiš protiv Boga i prirode, kad ne govoriš hrvatski, gdje god treba i kad ti se zgoda nadade. Govori hrvatski u kući i u javnosti, jer samo po jeziku tvome znat će svijet, da si Hrvat.

Ako ka┼że┼í, da si Hrvat, a ne govori┼í svojim ro─Ĺenim jezikom, onda naprosto la┼że┼í. Ptica se pozna po perju, a ─Źovjek po govoru. Nastoj govoriti hrvatski ┼íto ljep┼íe i savr┼íenije, kao da iz najbolje knjige ─Źita┼í. Jer velika je sramota, kad ka┼że┼í, da si Hrvat i ne govori┼í savr┼íeno svojim materinjim jezikom.

                                                                                                14.10.2010.

KRAĐA IDEJA I DJELA - JEDAN OD ZNAKOVA MORALNOG RASPADA DRUŠTVA

  

Mnogi novinari u Hrvatskoj, kako oni koji pi┼íu za tiskovine, tako i oni koji se ogla┼íavaju na internetskim stranicama, za etiku i moral kao da nikada nisu ─Źuli. Nepoznat im je ostao, ili ga svjesno ignoriraju, i Kodeks ─Źasti hrvatskih novinara u kojem pi┼íe da se u obavljanju svojeg posla i djelovanja novinar mora rukovoditi op─çim na─Źelima i etikom novinarskog poziva. Za novinarske "nepodob┼ítine" odgovoran je glavni urednik.

Etika - (ethos = gr─Źki obi─Źaj, navada) je nauka o moralu. Moral je pak latinska rije─Ź za obi─Źaj, a obi─Źaji su dru┼ítvena pravila koja reguliraju me─Ĺusobni odnos ljudi i zajednica.

Kada za nekog ─Źovjeka ka┼żemo da je moralan, opisujemo ga kao ispravnog, po┼ítenog, ─Źestitog ─Źlana ljudske zajednica. Jasno je onda da moralan ─Źovjek ne─çe lagati, krasti, muljati, ne─çe ─Źiniti ni┼íta suprotno eti─Źkim normama.

                                                                                                12.10.2010.

"SRBOBRAN" (NOVOSTI) SAMO VRH SANTE LEDA

  

Mo┼żda ste opazili, po┼ítovani ─Źitatelji ovih stranica, da Hrvatsko kulturno vije─çe u zadnje vrijeme gotovo i nema posebnih priop─çenja. Za┼íto? Jer se radi o uzaludnom poslu, jer ne postoji dostojna adresa, a priop─çenja ne dolaze do ┼íire hrvatske javnosti budu─çi da ih mediji ignoriraju te jo┼í jedino Hina dobro obavlja svoju temeljnu zada─çu. Komu poslati priop─çenje? Hrvatskom saboru koji vrvi anonimcima i diletantima, hrvatskoj Vladi koja ─çe mo┼żda odgovoriti kratkim pismom koje ne zna─Źi ama ba┼í ni┼íta niti daje nade da ─çe bilo ┼íto biti poduzeto? Ministarstvu kulture, koje je potpuno dezorijentirano i u kojemu djeluju velikosrpski provokatori?

Jo┼í je jedan razlog za┼íto ne pi┼íemo priop─çenja, barem ne u tolikom broju kao do sada. Naime, sat otkucava i bli┼żi se vrijeme kada ─çe se na politi─Źkoj sceni pojaviti pokret koji ─çe na parlamentarnim izborima smijeniti nesposobne stranke, odgovorne za propadanje Hrvatske. Kada to bude, a bit ─çe jer drugoga izlaza nema (osim nemira i kaosa), onda HKV i ne ─çe imati potrebu pisati priop─çenja.

Jedno takvo nenapisano priop─çenje u drugim bi okolnostima svakako zaslu┼żivala najnovija drskost Pupov─Źevih "Novosti" koje su od po─Źetka sna┼żno krenule putem onoga "Srbobrana" na prijelazu 19. u 20. stolje─çe - putem o─Źitog i neskrivanog protuhrvatstva, s bezo─Źnim napadima na hrvatske institucije, hrvatsku dr┼żavu i naravno Oru┼żane snage Republike Hrvatske, stvorene u doba unutarnje i vanjske srpske agresija na RH.

                                                                                                   09.10.2010.

DAN HRVATSKE NEOVISNOSTI

  

8. listopada 1991. godine Hrvatski sabor je donio povijesnu odluku o raskidu dr┼żavno-pravnih veza sa SFRJ. Toga je dana ostvaren vjekovni san hrvatskog naroda o vlastitoj neovisnoj dr┼żavi, ali slobodu je tek morao izboriti u danima i mjesecima koji su slijedili. Sjetimo se onih koji su za te ideale dali svoje ┼żivote, upalimo svje─çe njima u spomen, a nama na opomenu da nam je domovina ugro┼żena ne manje nego prije, samo na drugi na─Źin.

                                                                                                   08.10.2010.

UNABHÄNGIKEITS-ERKLÄRUG KROATIENS - 08.10.1991

  

Die Konfliktparteien in Jugoslawien haben neue Verhandlungen begonnen, die zu einem Abflauen der K├Ąmpfe f├╝hrten. Die EG verzichtete deshalb einstweilen auf die angedrohten Sanktionen gegen Jugoslawien. Kroatien und Slowenien setzten derweil ihre Unabh├Ąngigkeitserkl├Ąrung in Kraft.     

                                                                                                08.10.2010.

LUFTANGRIFF AUF ZAGREB - 07.10.1991

  

Trotz Friedensappellen und eines Ultimatums der Europ├Ąischen Gemeinschaft, bis Montag 24.00 Uhr die Kampfhandlungen einzustellen, haben die Konfliktparteien in Jugoslawien ihre Kampfhandlungen ausgeweitet: Die jugoslawische Luftwaffe griff erstmals das Regierungsviertel in Zagreb an; ausserdem flog sie wieder zahlreiche Eins├Ątze gegen Industrieobjekte und Anlagen der Infrastruktur in mehreren kroatischen St├Ądten.

                                                                                               07.10.2010.

ILLUSION DES S├ťDSCHLAWISCHEN STAATES - 01

  

DE: Wegen vermehrter Nachfrage deutschspr. Besucher unserer Web-Seite nach Informationen ├╝ber die Geschichte Kroatiens, mit dem Schwerpunkt auf der Befreiung vor 20 Jahren, bringen wir Zeitungsberichte aus dieser Zeitperiode. Es handelt sich dabei meistens um Presseberichte aus der Schweiz, aber nicht ausschliesslich. Dabei gehen wir chronologisch vor und fangen mit Januar 1991 an.


HR: Studenti, profesori i drugi sve ─Źe┼í─çe nam se obra─çaju s pitanjem gdje bi mogli na─çi materijal o novijoj povijesti Hrvatske, postoje li knjige na njema─Źkom i sli─Źno. Upu─çivali smo ih na na┼íe Veleposlanstvu u Bernu, no ono se zatajilo. Odgovori nisu stizali, a telefonski su bili nedohvativi. Tada bi ljudi ponovno "zakucali" na na┼ía vrata, a mi im pomagali kako smo znali i vremenski stigli. Tako se rodila ideja o objavi ┼ívicarskih (ali i drugih) novinskih ─Źlanaka toga doba. Po─Źinjemo sa sje─Źnjem 1991. godine.

                                                                                               07.10.2010.

DAN NEOVISNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

  

Ponosno istaknimo hrvatski barjak na svojim ku─çama i zgradama
na

DAN NEOVISNOSTI ,
u petak 8. listopada 2010. godine
i sa prijateljima okupimo se

u 12:00 sati

na OLTARU DOMOVINE na Medvedgradu.

                                                                                               07.10.2010.

MONSTRUOZNE LA┼ŻI O HRVATSKOJ

  

Stankovi─ç, Grli─ç, Mesi─ç

tu┼żitelji Rajko, Aco i Stipe

Ponovo smo u najgledanijem terminu na Hrvatskoj televiziji imali priliku slu┼íati i gledati neutemeljene optu┼żnice i krivotvorine. Po stoti puta ponovljena je monstruozna la┼ż koja velikosrpsku agresiju poku┼íava pretvoriti u tzv. dogovorni rat kojim se amnestira velikosrpski agresor i osvaja─Źki rat pretvara u navodno dogovorni rat s podijeljenom krivnjom Srbije i Hrvatske. Tu monstruoznu la┼ż ispri─Źao je Rajko Grli─ç, filmski redatelj uz odobravanje voditelja Aleksandra Stankovi─ça prepri─Źavaju─çi prijateljsko ─Źavrljanje Stipe i Rajka.

                                                                                           06.10.2010.

SPASIMO HRVATSKU

  

Poziv svim Hrvatima i Hrvaticama ter ostalim hrvatskim gra─Ĺanima dobre volje

Svakodnevno primam domoljubne poruke zabrinutih ljudi, u Hrvatskoj i izvan nje, za sudbinu na┼íe domovine. Ima tu vrlo mudrih priedloga, misli, raz─Źlanba mnogih intelektualaca koji izgaraju za domovinu i ne mogu se pomiriti s postoje─çim stanjem dr┼żave i nacije. Puno, puno dobrohotnih ideja i htjenja ali nikako nekog odre─Ĺenog pomaka, konkretne akcije. Tek savjeti - u─Źlanite se u na┼íu stranku, ne idite onamo, tamo su udba┼íi, ovi su korumpirani, oni su odpadnici od pravovjerne stranke i.t.d. i.t.sl.

Dat ─çu odu┼íka svojoj savjesti i predlo┼żiti ne┼íto konkretno.

                                                                                           06.10.2010.

BALEGOVA─îKA ZABAVA, SUBOTA 25.09.2010.

  

Sala Unterrohr u Schlierenu je oko 21 sat u subotu 25.09.10, kako se moglo uo─Źiti bila popunjena skoro do zadnjeg mjesta. Okupili su se Balegov─Źani gotovo iz svih kantona ┼ávicarske, ┼íto se primje─Źivalo na parkirali┼ítu po registracijama auta i autobusa. Bilo je gostiju koji su do┼íli i iz Njema─Źke, a naravnoi i Hrvaa iz drugih mjesta Bosanske Posavine i iz Hrvatske.

Radna ekipa (kuhinja, posluga, kontrola ulaza i bonova) sastavljena naravno isklju─Źivo od samih Balegov─Źana, isticala se po mnogobrojnosti osoba u ┼żutim majicama, sa natpisom " ┼Żupa Novo Selo - Balegovac", ljubaznost i susretljivost je pokazivala kvalitetu dobre organizacije.

"Band Sova" je svojom glazbom zabavljao goste do ranih jutarnjih sati, gosti su mogli u┼żivati uz ugodnu i zabavnu muziku i u doma─çim raznovrsnim kulinarskim specijalitetima i kola─Źima.

                                                                                           05.10.2010.

 

Naslovna, 01,02,03,04,05,06,07,08,09,10,11,12,13,14,15,16,17,18,19,20,21,22,23,24,25,26,27,28,29,30

 

Sve HKZ web stranice

13748

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU