Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

POTSJETNIK

     Predstavljanje knjige "Bi─çe enigmae" 23.01.2011./14.00 Kath. Pfarramt Herz-Jesu, Brig

SLU─îAJ MARKO PERKOVI─ć THOMPSON, rezultat HKZ prosvjeda i ┼żalbe protiv zabrane ulaska u CH  

ZASAĐEN JE HRAST - POKRET ZA UGLEDNU, USPJEŠNU I UREĐENU HRVATSKU

Sad imate za koga glasovati

Kao ┼íto ve─ç znate, 10. prosinca predstavljen je javnosti politi─Źki pokret pod imenom Hrvatski rast (Hrast).

Budu─çi da ima podosta nedoumica oko stvaranja i budu─çega djelovanja Hrast-a, htio bih razjasniti ono ┼íto je mogu─çe i objasniti ono ┼íto se ─Źini nemogu─çim - naime zna─Źajan uspjeh pokreta na izborima za Hrvatski sabor sljede─çe godine, u koji ne sumnjam.

Kako je po─Źelo

Po─Źelo je tako da su mnogi od nas slu┼íali i poslu┼íali glas onih Hrvata, u stvari ogromne ve─çine hrvatskih gra─Ĺana, da nije dovoljno samo vi┼íe ili manje to─Źno dijagnosticirati novu zabunu hrvatske politike, nego djelatno i odlu─Źno poduzeti sve kako bi se Hrvatska vratila na pravi put dr┼żavne samostalnosti i narodnoga dostojanstva.

                                                                                               14.12.2010.

BERNARDA BRUNOVI─ć - DRUGO MJESTO NA PREDIZBORU ZA ┼áVICARSKOG PREDSTAVNIKA EUROVIZIJE

Bernarda Brunović, 17-gidišnja Hrvatica iz Dietikona, na završnom je natjecanju za švicarskog predstavnika na Eurosongu 2011. godine, sa svojom pjesmom "Confidence" stigla do drugoga mjesta. Čestitamo!

Njen je nastup bio pun emocija, pa je ─Źlan ┼żirija, Pepe Lienhard zaklju─Źio da se ponekad mo┼że puno vi┼íe vidjeti srcem nego o─Źima. Bernarda je naime od ro─Ĺenja slabovidna. No, kako ka┼że, s pozornice ne vidi publiku, ali je zato sva "obavijena" glazbom. Kad Bog na jednoj strani dadne premalo, obilato to nadoknadi na drugoj.

Bernarda ima divan glas i o─Źito veliki glazbeni talent. Glazba je njena strast od malenih nogu, a komponirati je po─Źela s 12 godina. Tako je i pjesma "Confidence" nastala ve─ç prije ─Źetiri godine. Pjevala ju je na razli─Źitim prigodama i uvijek je dobivala pohvale. Spontano je odlu─Źila prijaviti se za Eurovizijski natje─Źaj ┼ívicarskog predstavnika. Bernarda komponira na Keybordu, potom pjesmu po┼íalje svome producentu u Hrvatsku, gdje bude uglazbljena od jednog sastava.

                                                                                               14.12.2010.

MIR IZME─ÉU HRVATSKE I SRBIJE

Do sada nitko u Hrvatskoj, ni dr┼żavno ni znanstveno, nije jasno iskazao ┼íto smatra potrebnim za mir izme─Ĺu Hrvatske i Srbije

Nakon susreta, akcije i prijema Josipovi─ç-Tadi─ç najnovijih doga─Ĺaja, koji su progla┼íeni povijesno mirovnim rezultatom, a u stvarnosti su bili ispod dopustivog minimuma, potrebno je javno definirati pravi mir izme─Ĺu Hrvatske i Srbije.

                                                                                               13.12.2010.

11 GODINA POSLIJE - IDEALI I STVARNOST

Vrhovni ┼żivotni ideal dra. Franje Tu─Ĺmana je bila samostalna, neovisna i suverena hrvatska dr┼żava. Danas na 11. obljetnicu njegove smrti odr┼żava se ova komemoracija u trenutku dubokog moralnog pada nekih hrvatskih politi─Źara. Zapitajmo se , kako je mogu─çe da nakon ─Źovjeka koji je ─Źasno izgorio za slobodnu i demokratsku Hrvatsku do─Ĺu na vlast osobe koje ru┼íe sve ┼íto je Tu─Ĺman ostvario?

No nije korupcija politi─Źara jedina opasnost koja danas prijeti Tu─Ĺmanovoj ba┼ítini suverene Hrvatske. Velika opasnost je i ponovno o┼żivljavanje pod drugim nazivom tragi─Źne povijesne zablude zvane Jugoslavija. Tu─Ĺman je znao da je jugoslavenstvo u bilo kojem obliku grob hrvatskoga naroda i gubitak njegova nacionalnog identiteta. Tragi─Źno povijesno iskustvo je pokazalo, da su Srbi tu multinacionalnu tvorevinu uvijek shva─çali kao pristupni stadij za veliku Srbiju. Ostale opasnosti za hrvatsku dr┼żavu vidimo danas 11 godina nakon Tu─Ĺmanove smrti u dodvoravanju hrvatskih politi─Źara onima koji su napali Hrvatsku i poku┼íali odcijepiti dio njezinog dr┼żavnog podru─Źja, u omalova┼żavanju ┼żrtava jugosrbijanske agresije time, da se namjerava povla─Źiti tu┼żba protiv Srbije za ratnu od┼ítetu, u diskriminaciji prema ┼żrtvama komunizma vra─çanjem stanova u Hrvatskoj agresorskim jugooficirima na kojima su prije bijega iz Hrvatske imali stanarsko pravo, dok , s druge strane, oduzeta imovina u Hrvatskoj u vrijeme komunisti─Źke strahovlade nije niti 20% vra─çena, iako je to bio jedan od uvjeta prijama Hrvatske u UN i Vije─çe Europe.

                                                                                               13.12.2010.

AMERI─îKI BO┼ŻI─ć

U Americi se, barem formalno, dobro pazi da nijedna etni─Źka, vjerska, rasna ili bilo koja druga skupina nije diskriminirana. To koji puta dovodi do diskriminacije ve─çine, na ┼íto cilja slijede─ça anegdota, koja potje─Źe iz Engleske.

Iako misli da je nešto posebno, Europa slijedi sa izvjesnim zakašnjenjem sve dobre i loše "trendove" iz Amerike.

Tako Europa i Hrvatsku prisiljava na diskriminaciju Hrvata na ra─Źun Srba povratnika. Pitanje je kako dugo ─çemo jo┼í smjeti slaviti hrvatski Bo┼żi─ç, a da i taj na┼í, uz Uskrs, najve─çi blagdan ne bude progla┼íen usta┼íkim dernekom!

Radujmo se Bo┼żi─Źu i vjerujmo u njegovu pomo─ç!

                                                                                               12.12.2010.

PRIMJENA EUROPSKIH PRAVNIH NORMI O PRAVIMA ┼ŻRTAVA TOTALITARNIH SUSTAVA XX STOLJE─ćA U RH

Uvodno slovo akademije Hrvatskog ┼żrtvoslovnog dru┼ítva prigodom dana ljudskih prava

Vrlo po┼ítovani gospodine predsjedni─Źe Hrvatskog ┼żrtvoslovnog dru┼ítva Prof. dr. sc. Zvonimire ┼áeparovi─çu, po┼ítovano predsjedni┼ítvo i ─Źlanovi Dru┼ítva, po┼ítovane dame i gospodo uva┼żeni gosti, po┼ítovani djelatnici sredstava javno priop─çavanja, najsrda─Źnije Vas sve pozdravljamo i zahvaljujemo za Va┼í odaziv na ovogodi┼ínju Akademiju H┼ŻD-a koju redovito odr┼żavamo u povodu Dana ljudskih prava koji se u cijelom svijetu obilje┼żava 10. prosinca, dana na koji je 1948. potpisana Op─ça deklaracija UN-a o ljudskim pravima br. 217/11, koja je u svojih 30 ─Źlanaka, jasnim i jednostavnim rije─Źima utvrdila najva┼żnija gra─Ĺanska, politi─Źka, gospodarska, socijalna i kulturna prava i slobode koja jednako pripadaju svakoj osobi na ovom svijetu.

                                                                                               12.12.2010.

HRVATSKI RAST - HRAST, POLITIČKI POKRET ZA USPJEŠNU HRVATSKU

U petak 10. prosinca 2010, odr┼żana je konferencija za novinare na kojoj je predstavljen politi─Źki pokret H-RAST

. Politi─Źki pokret pod imenom HRVATSKI RAST - HRAST okuplja velik broj udruga, stranaka i osoba ─Źija su stajali┼íta poznata hrvatskoj javnosti. Udruge Glas roditelja za djecu - GROZD i Hrvatsko kulturno vije─çe (HKV), Obiteljska stranka, Hrvatska republikanska zajednica, dr. Miroslav Tu─Ĺman i dr. Josip Jur─Źevi─ç znatnije su sastavnice ┼íirokoga pokreta u kojemu sudjeluje jo┼í niz gra─Ĺanskih inicijativa.


. Pokret je usmjeren prema izborima za Hrvatski sabor na kojima o─Źekuje zna─Źajan uspjeh.


. Izborne liste HRAST-a ne ─çe diktirati jedna osoba ili tijelo, nego gra─Ĺani koji ─çe u pretkampanji predlagati imena i odrediti poredak na listi. Taj najdemokratskiji na─Źin izbora kandidata HRAST-a jamstvo je da se na listama ne ─çe na─çi osobe koje su u bli┼żoj pro┼ílosti bile umije┼íane u korupcijske afere ili su svojim politi─Źkim djelovanjem ┼ítetile hrvatskim interesima.

                                                                                               11.12.2010.

TKO JE SVE I TKO BI SVE IZDAO I HAPSIO GENERALA GOTOVINU

Iako su mnogi od ljudi koji su 2005. godine bili spremni, bez ikakva razmi┼íljanja, Antu Gotovinu prijaviti policiji (─Źetvorica su bila spremna uzeti novac za to prokazivanje) za sebe prona┼íli neki 'alibi', vrlo je tu┼żno to ┼íto je bilo vi┼íe javnih ljudi koji su ga bili spremni prokazati od onih koji su ga bili spremni za┼ítititi od uhi─çenja.

Te┼íko je doista zamisliti bilo koju zemlju koja je u XX. stolje─çu vodila pravedan i obrambeni rat u kojoj bi vode─çi politi─Źari i javni djelatnici tako olako policiji prijavili (neki bi za to uzeli novac) generala koji je zemlju oslobodio od petogodi┼ínje okupacije i koji je, prema mi┼íljenju zapadnih vojnih analiti─Źara, bio vojnik - gospodin.

Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir ┼áeks dao je 27. studenoga 2010. godine intervju novinaru Ve─Źernjeg lista Ivici Rado┼íu, povodom najava da se pribli┼żava vrijeme objave haa┼íkih presuda hrvatskim generalima. Intervjuu je uredni┼ítvo odredilo zanimljiv naslov ''Moja istina: Kako je nastala izjava o generalu Anti Gotovini'' i jo┼í zanimljiviji podnaslov: ''Ljudi su mi pisali, upu─çivali ogor─Źene izjave: Kako si ti, Vladimire ┼áeksu, kojeg smo gledali kao jednoga od hrvatskih bogova, postao taj koji ─çe┼í na┼íega heroja loviti, predavati i izru─Źivati Haagu''. Ni nadnaslov intervjua nije nezanimljiv: ''Jedan od najmo─çnijih hrvatskih politi─Źara opsjednut je generalom koji ─Źeka presudu u Hagu''.

                                                                                               11.12.2010.

SRETAN BO┼ŻI─ć I SRETNO U NOVU GODINU

Dragi prijatelji!


Na Taboru su skromne, ali meni lijepe jaslice. Sve bitno je tamo: vol i magarac, zatim jedan an─Ĺeo nad ┼ítalicom koji je malo klimav, ali slu┼żi svojoj svrsi. Tu ima slame, ┼ítalica, pa onda Marija i Josip. I u centru svega je mali Isus. Negdje sa stra┼żnje strane jaslica ve─ç se polako ┼íuljaju i tri kralja. Pred tim jaslicama volim zastati, jer je u kapeli Tabora lijepo i mirno.

Malo svjetlo u jaslicama gori. I gledam, jer jaslice su za gledanje.

                                                                                               10.12.2010.

JEDANAESTA OBLJETNICA SMRTI HRVATSKOG PREDSJEDNIKA DR. FRANJE TU─ÉMANA

"Onaj tko ljubi slobodu, poštuje i osloboditelja", biskup Jezerinac

10. prosinca 1999. g. smrt nam je uzela ─Źovjeka koji je najzaslu┼żniji za oslobo─Ĺenje hrvatskog naroda i utemeljenje hrvatske dr┼żave. Dr. Franjo Tu─Ĺman je bio izvanredno sposoban politi─Źar, pregovara─Ź kojem se bilo te┼íko suprostaviti i koga je bilo nemogu─çe nadmudriti. Imao je za politi─Źara presudnu sposobnost ─Źekanja prije dono┼íenja odluke, ali i brzog reagiranja kada bi oklijevanje bilo pogubno. Nije se dao pokolebati u ostvarenju svojih ciljeva. Protivnika je znao iznenaditi, zbuniti i zastra┼íiti, jer nije oklijevao u─çi u sukob kojeg nije mogao izbje─çi.

                                                                                               10.12.2010.

PRAVO NA ┼ŻIVOT OD ZA─îE─ćA - TEMELJNO LJUDSKO PRAVO

U današnjem svijetu puno se govori, raspravlja i piše o svim mogućim ljudskim pravima, a s druge strane, svi smo svjedoci kako se i najviše krše ta ista ljudska prava.

To se doga─Ĺa, kao ┼íto vidimo, zbog materijalisti─Źkih i hedonisti─Źkih interesa mo─çnih pojedinaca, grupa i mo─çnih dr┼żava svijeta. No, naj┼żalosnije je to da ─Źak i oni koji su ga┼żeni od ja─Źih, i sami gaze slabije od sebe.

Ljudska civilizacija se pretvara u d┼żunglu, u kojoj svatko gleda i nastoji ostvariti svoje interese. Kako su interesi nu┼żno razli─Źiti, naravno da su sukobi neminovni. Moralne, duhovne i kulturne vrijednosti, pravedan gospodarski poredak, na temeljima ljubavi, koja zna─Źi znanje, po┼ítovanje, brigu i odgovornost za sebe, za druge i za ─Źovje─Źanstvo, ne uzimaju se u obzir, te u tom kaosu interesa i sam opstanak ─Źovje─Źanstva sve vi┼íe dolazi u pitanje.

                                                                                               10.12.2010.

DIE ZERST├ľRUNGEN IN DUBROVNIK - ABSCHEULICHE ANGRIFFE IN KROATIEN

Uno-Mission in Jugoslawien am Rande des Scheiterns

Von einem "v├Âlligen Zusamenbruch von Recht und Ordnung" im Krieg in Kroatien hat der Uno-Sonderbeauftragte Cyrus Vance am Wochenende gesprochen. Die jugoslawische Bundesarmee hat sich bei der Beobachterkommission der Europ├Ąischen Gemeinschaft in Zagreb f├╝r die Beschiessung von Dubrovnik am Freitag entschuldigt. Die von Serbien kontrollieerte jugoslawische Armee hat trotzdem jeden Angriff auf die Adriastadt Dubrovnik bestritten.

                                                                                                09.12.2010.

SERVILNO ULIZIVANJE SRBIMA

Prate─çi ┼íto se sve u Hrvatskoj doga─Ĺa, vjerujem da svakome do─Ĺe da se napije. Ideja i nije tako lo┼ía. Sjetih se Winstona Churchilla koji je jednom ponosno izjavio: "Ja sam vi┼íe izvukao iz alkohola negoli alkohol iz mene!"

Moram priznati da sam ostao duboko tronut dirljivim scenama koje su na┼íi mediji prikazali prilikom slu┼żbenog posjeta srpskog predsjednika Borisa Tadi─ça Hrvatskoj. Posebno me je dirnula romanti─Źna ─Źinjenica da je Severina napokon upoznala Tadi─ça, kako je to pod velikim naslovom Jutarnji list obavijestio cjelokupnu hrvatsku javnost.

Tako doznajemo da su na Tadi─çevu i Josipovi─çevu zabavu do┼íli, izme─Ĺu ostalih, i Titova unuka Sa┼ía Broz, Severina, Zoran ┼áprajc, Lepa Brena, Boba ┼Żivojinovi─ç, Voja Brajovi─ç, Sergej Trifunovi─ç, Denis Kulji┼í, Aleksandar Tijani─ç, Sr─Ĺan Saper i mnoge druge javne osobe za koje sam sklon vjerovati kako su do 1995. g., ─Źvrsto vjerovali u Titovu izjavu da ─çe prije Sava pote─çi uzvodno negoli ─çe Hrvatska dobiti svoju dr┼żavu.

                                                                                                08.12.2010.

SKLADIŠTENJE RAIOAKTIVNOG OTPADA USRED ZAGREBA

Kakva sjajna tema za skretanje pozornosti

Prije nego ┼íto po─Źnu padati prve ┼żrtve stra┼ínog radioaktivnog zra─Źenja u Zagrebu, predla┼żem da pro─Źitate i ovo u nastavku.

Radioaktivnog otpada prakti─Źki u Hrvatskoj niti nema, odnosna ima ga (istro┼íenih radioaktivnih izvora) oko 60 m3 i sasvim je dobro zbrinut u Institutu Ru─Ĺer Bo┼íkovi─ç (od osnutka Instituta). Nekima koji ┼żele dobro ┼żivjeti od tobo┼żnje brige za nuklearni otpad potrebna je afera sa skladi┼ítem za istro┼íene radioaktivne izvore lociranom u Institutu Ru─Ĺer Bo┼íkovi─ç, da bi mogli tro┼íiti golemi novac osiroma┼íenih stanovnika Hrvatske za tobo┼żnje istra┼żivanje lokacija za izgradnju odlagali┼íta RAO u Hrvatskoj za uvoz radioaktivnog otpada.

                                                                                                08.12.2010.

MATO KOVA─îEVI─ć - ESKAVILJO

Izlo┼żba vukovarskog slikara u Dubrovniku

Povezane patnje u Domovinskom ratu teško stradalih gradova

Prigodom Dana branitelja grada Dubrovnika u Izlo┼żbenom prostoru sv. Klare otvorena je izlo┼żba vukovarskog slikara Mate Kova─Źevi─ça - Eskavilja pod nazivom "Sje─çanja na Vukovar". Izlo┼żbu je organizirao dubrova─Źki ogranak Hrvatske matice iseljenika i ona na simboli─Źan na─Źin povezuje sudbinu dvaju gradova, Dubrovnika i Vukovara.

Mato Kova─Źevi─ç Eskaviljo svojim je slikama ovjekovje─Źio stradanja Vukovaraca i uni┼ítenje grada, njegovog grada u kojem je proveo ve─çi dio svoga ┼żivota, u kojem je imao slikarsku radionicu i iz kojega je bio izgnan poput ljudi na slici.

U izbjegli┼ítvu nastavlja slikati, ali mijenja stil i motive. Eskaviljo je vrlo osje─çajan ─Źovjek, stoga svu svoju bol preta─çe u slike. Kistom i bojama 'pri─Źa' o strahotama pro┼żivljenog i tako izra┼żava svoje protivljenje ratnom nasilju. Njegovi nekada romanti─Źni krajolici uz Dunav, postaju ogledalo strahota koje je srpski agresor ostavio iza sebe.

                                                                                                07.12.2010.

DAROVI

Tamo na jugu,

u gradu Miri,

gdje snijega nema,

snješko ne viri;

tamo je ro─Ĺeno

srce dobrote,

što cijelom svijetu,

daruje dote.

Djevojke nisu

imale dvorac,

Sveti im Nikola

darova novac,

djeca su bila

┼żrtve kr─Źmara,

dade im Nikola,

┼żivotnog dara.

                                                                                                06.12.2010.

PROSINA─îKE ┼ŻRTVE

─îim je zlosretnog 1. prosinca 1918. progla┼íena nova dr┼żava, vidjelo se kakva ─çe ona biti prema nesrpskim narodima, a osobito prema Hrvatima.

Re┼żimska proslava ujedinjenja protekla je u vrije─Ĺanju Hrvata i svega hrvatskog, ┼íto je izazvalo bijes javnosti...

                                                                                                06.12.2010.

HRVATSKI BO┼ŻI─ć

U i┼í─Źekivanju

Ja sam, kao i mnoga djeca svijeta, jako nestrpljiva u zadnjim danima prosinca u i┼í─Źekivanju najslavnijeg kr┼í─çanskog blagdana na svim kontinetima, ro─Ĺendana Isusa Krista, Bo┼żi─ça.

Svi znamo da se na┼í Isus Krist rodio u Betlehemu u oskudnim uvjetima, da mu njegova majka nije imala mnogo toga pru┼żiti u njegovu djetinstvu, kao ┼íto nama danas pru┼żaju na┼íe majke. Ali mu je najvrijednije pru┼żila, veliku ljubav i pa┼żnju, zato je on znao uvijek isto toliko ljubavi i dobrih djela prenijeti na osbe koje su ┼żivjele u njegovo vrijeme.

Ne samo zato ┼íto je Isus Krist sin na┼íeg Boga, nego osoba koja je ┼żrtvovala svoj ┼żivot za sve nas na planeti Zemlji da bi nama bilo bolje, ostao nezaboravan i njegov ro─Ĺendan bit ─çe slavljen za svih vjekova.

Bo┼żi─ç je postao blagdan obitelji, okupljanja, darivanja i naravno sje─çanja na mnoge koji su ponekad zaboravljeni. Sav kr┼í─çanski narod slavi Bo┼żi─ç, ali postoje razlike u slavljenju, razli─Źiti obi─Źaji i tradicije koji utje─Źu na na─Źin slavljenja Bo┼żi─ça. Svaka zemlja slavi druga─Źije, tako i mi Hrvati imamo svoju tradiciju u slavljenju Bo┼żi─ça.

                                                                           05.12.2010.

"TRE─ćEJANUARSKA HRVATSKA" INSTALIRANA UZ POMO─ć SOROSA

Sada se i javno priznaje: Soros je 2000. u Hrvatskoj izveo dr┼żavni udar i instalirao Mesi─çevu i Ra─Źanovu "tre─çejanuarsku Hrvatsku"

"Prvi klaun ameri─Źke desnice (Glenn Beck): 'Soros je izveo dr┼żavni udar u Hrvatskoj, a sada slijedi SAD!'" - usplahireno je objavio pro┼íloga ─Źetvrtka, 11. studenoga, zagreba─Źki tjednik Nacional, glasilo manoli─ç-mesi─ç-josipovi─çevske udbomasonerije koja vlada Hrvatskom. Budu─çi da je Nacionalov novinar fu┼íerski i primitivno propagandisti─Źki odradio doma─çu zada─çu, morali smo sami prona─çi ┼íto je, gdje i kada to─Źno rekao spomenuti Beck.

Vode─çi TV-komentator i vo─Ĺa ameri─Źkoga pokreta Tea Party: "Soros je izveo dr┼żavni udar u Hrvatskoj, a sada je na redu SAD!"

                                                                                                04.12.2010.

KRUG ZA TRG

Pozivamo Vas na javni prosvjed - Uklonimo maršala Tita iz Zagreba i Hrvatske

Gra─Ĺanska inicijativa za povratak imena Kazali┼íni trg zagreba─Źkom trgu nazvanom imenom komunisti─Źkog diktatora mar┼íala Tita

Tito i jugoslavenski re┼żim izvr┼íili su tijekom svoje vladavine te┼íke i brojne zlo─Źine. Nakon ulaska u Zagreb likvidirali su ranjenike iz svih zagreba─Źkih bolnica. Ubijali su i u drugim hrvatskim bolnicama.

                                                                                                04.12.2010.

ZA┼áTO SMO DR┼ŻAVA SMRTI?

(s najve─çim anonimnim grobljem u Europi)

Hrvatska politi─Źka klasa, zajedno sa glavnim medijima, uporno izbjegava sagledati uzroke rata u biv┼íoj Jugoslaviji. Uz rame ih prati, premda u druk─Źijem jezi─Źnom izdanju, veliki broj hrvatskih nacionalista, opsjednutih izrazima poput "─Źetnici","velikosrpska agresija", "velika Srbija," i koji racionaliziraju svoje hrvatstvo stvarnim i navodnim apetitima Srbije. Takva teza, koliko god ona bila rasprostranjena, toliko je i bizarna, jer svima odgovara; i oporbi i vlasti. Ona predstavlja me─Ĺusobnu sliku i preslik hrvatskih nacionalista i liberalnih prista┼ía eurobalkanskih saveza. I jedni i drugi vide, dakle, uzroke rata isklju─Źivo u velikosrpskoj agresiji. Jer ako teza stoji da je Milo┼íevi─ç bio jedini za─Źetnik rata, tada se mo┼że zaklju─Źiti da Hrvatska nije u stanju bivstvovati na zemljopisnoj karti bez naprasne Srbije i agresivnog Milo┼íevi─ça.

Pravi uzroci rata - komunizam i titoizam - uop─çe se ne spominju. Eh, jadan je narod koji gradi nacionalni identitet samo na reaktivan antisrpski na─Źin, a ne na proaktivan prohrvatski na─Źin!

                                                                                                03.12.2010.

EUROPSKA UNIJA NE ─ćE JO┼á DUGO PRISTAJATI NA TZV. MALE JEZIKE

Razgovor, Milan Nosi─ç, jezikoslovac

Gospodine Nosi─çu, za promicanje hrvatskoga jezika i kulture u svijetu ovogodi┼ínju nagradu su dobili njema─Źki slavist Leopold Auburger te ruski kroatist Artur Bagdasarov, autori ─Źije je hrvatske naslove objavila Va┼ía nakladni─Źka ku─ça Maveda. Auburger u prevedenoj knjizi "Hrvatski jezik i serbokroatizam" tvrdi da je hrvatski knji┼żevni jezik uvijek bio poseban knji┼żevni jezik koji je od po─Źetka 19. st. do stvaranja slobodne hrvatske dr┼żave pra─çen serbokroatizmom. Kakva je recepcija te knjige u stru─Źnoj i ┼íiroj javnosti?

Ako se hrvatski knji┼żevni jezik prati od Ba┼í─çanske plo─Źe do danas, nedvojben je zaklju─Źak da je hrvatski jezik uvijek bio poseban jezik.

                                                                                                03.12.2010.

 

Naslovna, 01,02,03,04,05,06,07,08,09,10,11,12,13,14,15,16,17,18,19,20,21,22,23,24,25,26,27,28,29,30

 

Sve HKZ web stranice

13749

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU