Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

NE ZABORAVITI - KALENDAR  DOGA─ÉANJA

SLU─îAJ MARKO PERKOVI─ć THOMPSON, rezultat HKZ prosvjeda i ┼żalbe protiv zabrane ulaska u CH  

NATJE─îAJ ZA DJECU, TERMIN ZA SLANJE RADOVA:  

30. studeni 2010. Na adresu: Hrvatska kulturna zajednica, Postfach 5837, 8050 Z├╝rich   

BALEGOVA─îKA ZABAVA 25.09.2010.

BUDITE UVIJEK SPREMNI NA ODGOVOR ... MI SLAVIMO ISTINU KOJA SE DOGODILA 1995.

Propovijed biskupa Mons. Ante Ivasa u Kninu na Dan domovinske zahvalnosti 5. kolovoza 2010.

Ako niste bili prisutni u Kninu i niste gledali prijenos sve─Źanosti na HTV-u, ostali ste prikra─çeni za jednu divnu propovijed biskupa Ivasa.

U prvim klupama sjedili su predsjednik dr┼żave, agnostik Ivo Josipovi─ç, predsjednica vlade Jadranke Kosor i mnoge druge politi─Źke figure. Izgledali su kao neuka i objesna djeca kojoj mudri u─Źitelj govori ┼íto i kako trebaju raditi, ┼íto je neprimjerno, ru┼żno i nepo┼żeljno.

Na kraju propovjedi prolomio se pljesak prisutnih vjernika, koji je onima u prvoj klupi bio vidno neugodan. Po izlasku iz crkve do┼żivjeli su hladni tu┼í zvi┼żduka i povika, jer su se od naroda ogradili visokom barijerom. Kakav je to predsjednik koji se boji svoga naroda? Naroda koji jo┼í nikada u svojoj povijesti nije ubio niti jednoga svoga vladara, za razliku od mnogih drugih europskih naroda.

                                                                                       07.08.2010.

SPOMENIK DOMOVINI I BRANITELJIMA

Novi plamen na Oltaru domovine

Ju─Źer se ujutro, na Dan domovinske zahvalnosti i Dan pobjede na 15. obljetnicu vojno-redarstvene oslobodila─Źke akcije "Oluja", na Oltaru domovine na Medvedgradu okupila grupa domoljuba. Polo┼żili su cvije─çe, zapalili svije─çe, prigodno se pomolili i otpjevali Lijepu na┼íu na ─Źast, slavu i za pokoj du┼ía svih onih koji su ─Źasno ginuli brane─çi svoju Domovinu.

Bilo je lijepo vidjeti da nakon pustih godina tzv. "detu─Ĺmanizacije" u milijunskom Zagrebu postoje i oni koji shva─çaju trenutak kad se treba dostojanstveno zahvaliti i znaju ┼íto treba u─Źiniti na veliki Dan hrvatske pobjede. Dolazak na Oltar domovine ─Źin je po┼ítovanja prema Domovini i onima kojih vi┼íe nema me─Ĺu nama ┼żivima, a dugujemo im vje─Źnu zahvalu, jer su kroz povijest branili Hrvatsku od svih napada─Źa i porobljiva─Źa raznih boja i zastava. Odanost Hrvatskoj kroz vjekove ostaje prepoznatljiva u ljubavi prema hrvatskom grbu to nam upravo do─Źarava uspje┼íno djelo Kuzme Kova─Źi─ça - spomenik nazvan Oltar domovine.

                                                                                       06.08.2010.

NEKA ZVONE ZVONA POBJEDE ZA DOMOVINU

Wende auf dem Balkan

Hans-Ueli Sonderegger


├╝ber kroatische Befreiungsaktion im August 1995


Deutsch   

 

Jedan od rijetkih švicarskih izvjestitelja koji je realno i istinito pisao o Hrvatskoj, je Hans-Ueli Sonderegger.

Njegov┬á ─Źlanak povodom akcije Oluja donosimo u orginalu, t.j. na njema─Źkom, kako bi brojni strani posjetitelji na┼íe stranice saznali istinu o nama i na┼íoj obrani od srpske agresije.

Skra─çeni prijevod na hrvatski pro─Źitajte ovdje
                                                                                       05.08.2010.

IZVJEŠTAJ IZ SRBA

Od Fejsa do prosvjeda u Srbu - vidimo se u ─îavoglavama

Za ovaj skup saznao sam preko Fejsa. U po─Źetku sam promi┼íljao tko stoji iza organizacije, te je li posrijedi politikanstvo i skupljanje politi─Źkih bodova. Najvi┼íe me brinula mogu─çnost da budem izmanipuliran u korist neke stranke mimo moje volje. Takvo razmi┼íljanje me nagnalo da stupim u kontakt s organizatorima i kroz razgovor s njima dobijem informacije iz prve ruke. Tada sam stekao dojam da je rije─Ź o "obi─Źnom" domoljublju. Naime, glavni organizator ovog prosvjeda bila je stranka "Autohtona hrvatska stranka prava" (prija┼ínji naziv HP-HPP), a suorganizatori su bili udruga "Hrvatski nacionalni front" i udruga "HOS". Dakle glavni organizator je bila jedna marginalna stranka, koja osim ogromnog truda i entuzijazma ulo┼żenog u ovaj projekt nije imala nikakve politi─Źke koristi. ─îekaju─çi dan prosvjeda, odlu─Źih pratiti komentare u medijima i na Fejsu.

Tako 27. srpnja pro─Źitah jedan bezobrazni ─Źlanak na ovu temu u "najve─çoj dnevnoj novini u Dalmaciji - Slobodnoj Dalmaciji". Autor neki Davor Krile. Bombasti─Źan naslov: "Prava┼íi autobusima dolaze "minirati" antifa┼íisti─Źki skup". U ─Źlanku sva┼íta. Te┼íko da bi i pas to s maslom pojeo. Pi┼íe se o pucnju ustani─Źke pu┼íke, pa spomenik je izgradio Vanja Radu┼í, poznati partizan i kipar. Zatim ka┼że se da se taj praznik ionako slavio u SFRJ. Sve su to "veliki argumenti".

                                                                                       31.07.2010.

UZGOJ POVIJESNE LA┼ŻI

Beljo: HDZ podi┼że ─Źeti─Źke spomenike - ovo je zavr┼íni udarac Tu─Ĺmanovoj stranci!

Ve─ç niz godina traje opaka i groteskna proslava 27. Srpnja, nekakvog partizansko-─Źetni─Źkog "dana ustanka u Srbu". In┼żenjer Ante Beljo - dugogodi┼ínji hrvatski politi─Źki djelatnik u iseljeni┼ítvu, jedan od najuglednijih ─Źlanova izvornog Tu─Ĺmanovog HDZ-a, dugogodi┼ínji saborski zastupnik i, kona─Źno, jedna od najistaknutijih politi─Źkih figura, koje je "tre─çejanuarska" metla u proteklom desetlje─çu pomela iz matice politi─Źkih zbivanja - svakako je ─Źovjek koji je najvi┼íe pisao i upozoravao na tu mra─Źnu prijevaru i provokaciju. Kako sada stvari stoje, moglo bi se re─çi: uzalud.

Sramna "sve─Źanost"

Proslava tzv. "Dana ustanka" najavljena je za 27. srpnja i navodno ─çe na njoj biti nazo─Źni i hrvatski i srbijanski predsjednik - ka┼żemo na┼íem sugovorniku. - Je li mogu─çe da ─çe se ta sramna "sve─Źanost" doista i dogoditi?

Po svemu sude─çi, ho─çe, iako je i prija┼ínjih godina ona organizirana, istina, na ni┼żoj razini - odgovara on.

Beljo: HDZ podi┼że ─Źeti─Źke spomenike - ovo je zavr┼íni udarac Tu─Ĺmanovoj stranci!                                                                                       26.07.2010.

PROSVJEDNO PISMO

PROTIV OBNOVE ─îETNI─îKOG SPOMENIKA U SRBU


zbog protucivilizacijskog ─Źina Vlade Republike Hrvatske po─Źinjenog odobrenjem obnove spomenika ─Źetni─Źkom fa┼íisti─Źkom zlo─Źinu genocidnih razmjera zapo─Źetom od ─Źetni─Źke rulje u Srbu 27. srpnja 1941., i nezakonitosti Rje┼íenja Vlade Republike Hrvatske o izdvajanju nov─Źanih sredstava na teret Prora─Źunske zalihe Dr┼żavnog prora─Źuna Republike Hrvatske za 2008. u svrhu financiranja obnove spomenika u Srbu.

                                                                                       23.07.2010.

UVODNA RIJEČ - DRUŠTVENE OBAVIJSTI BROJ 105

IMAMO NOVOG PREDSJEDNIKA - GDJE JE RAZLIKA

Daj, Bo┼że, narodu u na┼íoj Domovini

Misli, plemenite, velike, ...

Pro┼íli broj Dru┼ítvenih Obavijest (DO) stigao je do ─Źitatelja neposredno prije izbora za predsjednika Republike. U svezi sa izborima zavr┼íio sam uvodnik sa gornjom strofom iz lirskog uradka ┼ívicarskog pjesnika J. Brassela. On je mislio na ┼ívicarski narod, a ja na hrvatski. Njega je dragi Bog usli┼íao, jer ┼ávicarsku su barem dosada vodili sposobni ljudi, mene po mojoj prosudbi nije.

Hrvatski narod je izme─Ĺu 12 kandidata izabrao prof. Ivu Josipovi─ça. Prema mojim saznanjima svi su inozemni mediji taj izbor pozdravili, ukoliko su se uop─çe upu┼ítali u komentare tog, za veliki dio zemalja, minornog doga─Ĺaja. ┼áto je ve─ç sumnjivo, posebno ako to ─Źine britanski komentatori.

                                                                                        19.07.2010.

UNBEKANNTES KROATISCHES VOLK

Was die schweizerischen Zeitungen damals ├╝ber die Kroaten schrieben

Unter dem obigen Titel wurde ein Artikel in der Schweizerischen Monatszeitschrift Illustrierter Schweizer Volksfreund, Nr. 8, 1952, ver├Âffentlicht und vom Herausgeber und Redakteur Jean Hirt unterschrieben. Der Autor muss, allem Anschein nach, ein Historiker gewesen sein, der mit der kroatischen Geschichte ausgezeichnet vertraut war.

                                                                                        10.07.2010.

LEHREN AUS KROATIENS KRIEGSERFAHRUNGEN

Es handelt sich hier um eine Zusammenfassung des 2010 IWWK Seminar Bad Kissingen, BRD. 31 Teilnehmer aus sechs L├Ąndern versammelten sich vom 24.5. bis 27.5. im Heiligenhof in Bad Kissingen zum 2010 Seminar des Internationalen Willi-Wanka-Kreises.

Das Seminar behandelte das Thema "Welche Hoffnungen haben die Heimatvertriebenen heute?". Zuzuf├╝gen w├Ąre: "Nach dem Scheitern des Versuchs des BdV, ein deutsches Zentrum gegen Vertreibungen zu errichten".

Dr. Tomislav Sunic (Zagreb) referierte ├╝ber
"Lehren aus Kroatiens Kriegserfahrungen."


Er stellte einen Zusammenhang zwischen beiden Kriegen Kroatiens im 20. Jahrhundert her. In einem kausalen Nexus war der Krieg 1991-1995 eine direkte Folge schlecht bew├Ąltigter Nachkriegserfahrungen aus dem Zweiten Weltkrieg.

                                                                                        09.07.2010.

SRPSTVO U HRVATSKOJ

 

Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS), predvo─Ĺena Vojislavom Stanimirovi─çem i Miloradom Pupovcem, ali i Srpsko narodno vije─çe, iznova izazivaju prijepore u Hrvatskoj, utje─Źu na nestabilnost hrvatsko-srpskih odnosa, ┼ítovi┼íe, izazivaju burne reakcije, pa i dovode do politi─Źkih apsurda. Jedan od njih bio je kad je hrvatske nacionalne interese protiv zahtjeva SDSS-a u Hrvatskom saboru nedavno branila Vesna Pusi─ç uz odobravanje SDP-a, a protiv HDZ-a koji je poku┼íao u Ustav progurati SDSS-ov prijedlog o pravnoj osobnosti Zajedni─Źkog vije─ça op─çina. No, u Ustav je u┼ílo da je srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj ekskluzivna, jer se odrekla dvostrukog prava glasa, koje ina─Źe imaju sve ostale manjine, u korist svoja tri zajam─Źena saborska zastupnika.

                                                                                        08.07.2010.

DAN KULTURA U VISPU    /    FEST DER KULTUREN IN VISP

U subotu 19. lipnja prije podne bilo je prili─Źno obla─Źno vrijeme, ali cijeli dan je pro┼íao bez ki┼íe, imali smo sre─çu, jer zadr┼żavanjem lijepog vremena broj posjetitelja se pove─çao. Kao i u zadnjih nekoliko godina i ove godine smo mi Hrvati kao nacija sudjelovali sa na┼íim specijalitetima na dva ┼ítanda, jedan ┼ítand sa hrvatskim kola─Źima, a drugi sa na┼íim gurmanskim specijalitetima i naravno sudjelovali smo sa kulturnim programom.
Na┼íi ┼ítandovi su bili jako posje─çeni, tako da je svega nestalo ve─ç u predve─Źernje sate. Trg Kaufplatz u Vispu je bio pun cijeloga dana, ┼íto me jako iznenadilo, po┼íto je tog dana organizirano jo┼í mnogo drugih kulturnih doga─Ĺanja u Oberwallisu. Kulturni program je otvoren govorom predsjednice Forum Migration, prisutni su bili pojedini politi─Źari i ugledne osobe iz Oberwallisa. Sa kulturnim programom su jo┼í sudjelovale folklorne skupine iz Portugala i Kosova, a sa gurmanskim specijalitetima jo┼í neke druge nacije. Hrvati iz Bosanske Posavine su nastupali sa folklornom skupinom djece " Posavski Dragulji - Wallis " odjeveni svi u predivne no┼ínje iz rodnog kraja njihovih roditelja. Na kraju programa sudjelovala je misijska folklorna skupina iz Vispa. Knji┼żnica iz Oberwallisa je tako─Ĺe bila prisutna sa svojim razli─Źitim programima na samom kraju trga, gdje je ve─çinom okupljala djecu. Bilo je to lijepo i nezaboravno dru┼żenje kroz kulturni program sa osobama iz Wallisa i osobama drugih nacionaliteta. Iako postoje razlike izme─Ĺu kultura i tradicija, bilo je predivno vidjeti to jedinstvo na jednom mjestu.
                                                                                        04.07.2010.

MJEŠTANI I PRIJATELJI - BALEGOVAC POZIVA

Balegova─Źka fe┼íta (zabava)

25.09.2010. u Schlierenu

                                                                                        30.06.2010.

OBILJE┼ŻEN DAN DR┼ŻAVNOSTI NA OLTARU HRVATSKE DOMOVINE NA MEDVEDGRADU

Pozivom svim Hrvaticama i Hrvatima, hrvatskim braniteljima i ljudima dobre volje okupili smo se na Medvedgradu 25. lipnja 2010. godine u 9:45 sati sa nakanom odavanja po─Źasti Domovini Hrvatskoj na Dan Dr┼żavnosti Republike Hrvatske. Sa hrvatskim barjakom na ─Źelu u organiziranoj koloni smo do┼íli do spomenika podno ju┼żne kule. Dio zbora Hrvatska Ba┼í─çina otpjevao je himnu Lijepa na┼ía Domovino, a cvije─çe je polo┼żio general HV g. ┼Żeljko Glasnovi─ç koji nam se nakon molitve i minute ┼íutnje za sve koji su dali ┼żivot za Domovinu, obratio prigodnim govorom.

Nakon toga o spomeniku Oltaru hrvatske domovine zborio nam je g. Zano┼íki (donosimo u cjelosti tekst govora) koji nas je podsjetio o Danu Dr┼żavnosti 30. svibnja i o tome kojim povodom je progla┼íen Dan Dr┼żavnosti 25. lipnja i za┼íto ga slavimo kao hrvatski praznik.

Pjesmom zbora Hrvatska Ba┼í─çina "Bo┼że ─Źuvaj Hrvatsku" i zajedni─Źkim slikanjem nazo─Źnih uz poziv da se okupimo u 10:00 sati na svaki Hrvatski Dr┼żavni praznik (30. svibnja - za Dan Dr┼żavnosti, 25. lipnja - za dana┼ínji Dan Dr┼żavnosti, 5. kolovoza - za Dan domovinske zahvalnosti i 8. listopada - za Dan neovisnosti) okon─Źali smo slu┼żbeni dio obilje┼żavanja.

Pi─çem u restoranu Medvedgradski podrum nastavili smo dru┼żenje gdje smo svi nazo─Źni potpisali razglednice sa motivom po─Źasne bojne HV generalima zato─Źenima u Hagu, Dariju Kordi─çu i generalu Mirku Norcu, pomolili se za njih i sa zborom otpjevali "Rajska Djevo kraljice Hrvata".

Organizatori: HRVATSKI BRANITELJI

zajedni─Źki nazivnik za sve koji Domovinu i njenu Slobodu nose u srcu.

                                                                                         29.06.2010.

SRETAN VAM DAN HRVATSKE DR┼ŻAVNOSTI

ÔÇ×Progla┼íavamo: hrvatska zastava krasi u─Źionice, dr┼żavne ustanove, sudnice i crkve, slu┼że─çi kao dnevni podsjetnik povijesti ovoga naroda, njegovih postignu─ça i trajne predanosti za┼ítiti individualnih prava. Hrabri pripadnici na┼íih Oru┼żanih snaga nose zastavu kao ┼íto ispunjaju svoju misiju obrane blagodati demokracije i mira diljem svijeta; na┼í stijeg vijori s javnih zgrada kao znak na┼íeg nacionalnog zajedni┼ítva; a njezini nabori rese grobove na┼íih pokojnih velikana. Zastava je oznaka ─Źasti za svih ÔÇô simbol na┼íih zajedni─Źkih gra─Ĺanskih stremljenja...ovoga tjedna i tijekom cijele godine, ─Źinimo sve ┼íto mo┼żemo da nau─Źimo mla─Ĺe nara┼ítaje o zna─Źenju na┼íe zastave. Njezina crvena, bijela i plava boja predstavljaju...hrabrost i po┼ítenje na┼íe nacije, dok njezini grbovi isti─Źu posebnost ali i jedinstvo regija na┼íe zemlje. Neka nas zalog vjernosti ovoj zastavi poti─Źe na domoljublje i uzdigne njezine boje visoko kao izraz na┼íega ponosa i po┼ítovanja prema hrvatskom na─Źinu ┼żivljenja."

                                                                                   25.06.2010.

GENOCID NIJE PRI─îA

Dva je genocida do┼żivio hrvatski narod u dvadesetom stolje─çu, po svr┼íetku Drugoga svjetskog rata i u vrijeme srpske i crnogorske agresije na Hrvatsku po─Źetkom devedesetih godina. Ni za jedan genocid krivci nisu ka┼żnjeni. Za masakr nad Hrvatima 1945. nije ka┼żnjen ni jedan jedini pojedinac. Za etnocid 1991. do 1995. ad hoc me─Ĺunarodni sud za ratne zlo─Źine po─Źinjene u biv┼íoj Jugoslaviji kaznio je nekoliko ni┼żerangiranih srbijanskih oficira, ne┼íto se ─Źetnika na┼ílo pred srbijanskim i hrvatskim sudovima, i to je sve.

Stvorena je tako visoka i stalna kultura neka┼żnjavanja zlo─Źina nad Hrvatima. Njih se izjedna─Źava s Armencima i Kurdima, koje je tako─Ĺer dopu┼íteno masovno ubijati.

Zadnjih je dana sva strahota te visoke kulture i opet do┼żivjela potvrdu svoje trajnosti, be┼í─çutnosti, licemjerstva i sklonosti bezo─Źnom krivotvorenju povijesti. Josipovi─çev posjet Bleiburgu mogao je biti prvi korak, ali izjave koje je dao bacaju u prah sve dobre nade naivnih. Izjava da je sada "ta pri─Źa zavr┼íena ┼íto se ti─Źe politike" besmislena je, neto─Źna i uvrjedljiva..

                                                                                         24.06.2010.

PRVIH 100 DANA NOVOG PREDSJEDNIKA HRVATSKE -JOSIPOVI─ćA

Prvih 100 dana njegova predsjednikovanja dokazuju i pokazuju da je sklon kaktusolikim postupcima, gestama, izjavama i odlukama koje odu┼íevljavaju njegove prista┼íe (takvih je stalno preko 70 posto) i ljute ili bjesne njegove kriti─Źare (manje ih je od 30 posto). U kori┼ítenju svojih "bodlji" zasad je ideologijski i politi─Źki pristran, jer ih usmjerava samo prema Jadranki Kosor, Vladimiru ┼áeksu, dr. Andriji Hebrangu i pokojnom dr. Franji Tu─Ĺmanu, op─çenito prema HDZ-u, a ne prema SDP-u, HNS-u i IDS-u

Dolazak tre─çeg predsjednika Republike dr. Ive Josipovi─ça na veliku politi─Źku scenu i njegova uvjerljiva pobjeda na predsjedni─Źkim izborima na metafori─Źkoj razini neodoljivo podsje─çaju na pri─Źu o - dimnom ─Źovjeku.

DIMNI ─îOVJEK

─îitatelju Hrvatskog lista poku┼íat ─çu ukratko pojasniti smisao te metafore. Dimni ─Źovjek (Il Codice di Perela) glavni je junak romana "Dimni ─Źovjek" talijanskog futuristi─Źkog romanopisca, esejista, novinara i pjesnika Alda Palazzeschija (stvarno mu je ime bilo Aldo Giurlani), malo poznatog u hrvatskoj ┼íiroj intelektualnoj javnosti.

                                                                                         19.06.2010.

SLU─îAJ THOMPSON

ili bijeda hrvatskih intelektualaca

Gib, Gott, dem Volk in unserem Vaterland

Gedanken, edle, grosse, die verdr├Ąngen

Den Kr├Ąmergeist, den schmachvoll kleinen, engen! .....

Dass jeder ehrlich ├╝ber schn├Âdes Geld

Das Wohl, die Kraft des Vaterlandes stellt.

Daj, Bo┼że, narodu u na┼íoj Domovini

Misli, plemenite, velike, da potisnu,

Duh sitni─Źarski, bijedan, malen, uzak!

Da svatko pošteno, iznad blatnog novca,

dobrobit, snagu Domovine stavi.

Johannes Brassel, preuzeto iz ÔÇťIllustrierter Schweizer VolksfreundÔÇť, Nr. 8, 1952.

                                                                                            18.06.2010.

ISTINA PISMA IVANA ME┼áTROVI─ćA

Kleveta je sotonska la┼ż pretvorena u smrtonosni bode┼ż;

kleveta ubija gore od no┼ża, jer ubija i istinu i ─Źovjeka - sve to dobrano jo┼í osje─ça cijela hrvatska zemlja, sa stotinama tisu─ça svoje umorene djece, Hrvata, koje su jugokomunisti─Źke vlasti, na ─Źelu s antikroatom Titom (krajnje dvojbenoga, ali zasigurno ne hrvatskoga, etni─Źkoga podrijetla!- tvrde neki) dale istraga┼íki pobiti i poklati i u bezimene ih jame i grobi┼íta, u polustoljetni zlotvorni muk, zatrpati, a zatim su ih la┼żno optu┼żile, i bez su─Ĺenja osudile, da su ba┼í oni, ti nevini mrtvi (┼żene, djeca, djevojke i mladi─çi, i razoru┼żani i zarobljeni borci za slobodnu Hrvatsku) bez prava na obranu i na potpun ┼żivot vje─Źni, izvr┼íili zlo─Źin nad zlo─Źinima, da su, kako to la┼żotvorci ve─ç 1945. osmisli┼íe, samo u logoru Jasenovac na najgrozniji na─Źin li┼íili ljudskoga dostojanstva i ┼żivota gotovo milijun logora┼ía. Pedesetak su godina hrvatski jugomo─çnici u slu┼żbi velikosrpske diktature, me─Ĺu hrvatskim ljudima i po na┼íim zemljama posvuda vladateljski raspore─Ĺeni dubaji─çevci i ini neimenovani i neka┼żnjeni zlo─Źinci - kao i njihovi prerevnostni suradnici i dojavnici - tom ─Źudovi┼ínom la┼żi osmi┼íljeno zatirali sve hrvatsko, stvoriv┼íi na njoj, na krvi nevinih, svoju bezgrani─Źnu mo─ç, ciljano udaraju─çi na Hrvatsku kao ┼żari┼íte slobode i Duha, kao bo┼żanski entitet.
                                                                                            17.06.2010.

HRVATSKA GIBANICA - OD MANDE BIRMIŠE DO MANI GOTOVAC

Pola hrvatskog CK pjevalo je gange i rere, ali se ubijalo od pohvala avangardnoj glazbi


S tim sam se imenom sreo negdje sredinom ┼íezdesetih u zagreba─Źkom Studentskom listu: Manda Birimi┼ía. Pripadalo je pametnoj, ┼íarmantnoj, nasmijanoj Spli─çanki koja je pisala eseje o kazali┼ítu i dr┼żala se kao da je kazali┼ína diva. Sretao sam ga kratko, jer se ┼żena koja ga je nosila ubrzo udala i postala - Mani Gotovac. Prezime je uzela po mu┼żu iz slavne obitelji, a kako je i za┼íto do┼ílo do zamjene Manda-Mani, ne znam, no rekao bih da joj je ime Mani svakako bolje pristajalo. Manda je zvu─Źalo suvi┼íe pu─Źki za nekoga tako gradski otmjenoga kao Mani.

Usred ove halabuke stvorene imenovanjem novog upravitelja HNK u Splitu, taj mi se put od Mande Birimi┼íe do Mani Gotovac ─Źini najsa┼żetijim opisom putovanja ┼íto ga je hrvatska kultura prevalila u proteklih ┼íezdesetak godina.┬á┬á

                                                                                            15.06.2010.

SRETAN TI IMENDAN GENERALE

PROSLAVA IMENDANA GENERALA ANTE GOTOVINA

12. lipnja 2010. u Zagrebu i 13. lipnja 2010. u Pakoštanima

Na┼íeg po┼ítovanog i voljenog generala Hrvatske vojske i Heroja Domovinskog rata, molitvom i pjesmom, preporu─Źit ─çemo njegovom i na┼íem za┼ítitniku - sv. Anti.

Svjesni da se danas Hrvatska brani u Haagu, zahvalni Anti i svim hrvatskim braniteljima jer su u oru┼żanoj borbi, s krunicom oko vrata i zagledani u Kri┼ż, pobijedili i obranili na┼íe pravo na ┼żivot, ┼żelimo moliti vje─Źnog Pastira i U─Źitelja, da nama i Anti udijeli svoj Mir i Vjeru u Pobjedu.

Jer s Antom je Istina i mi - Hrvatski narod.

                                                                                             12.06.2010.

PISMO IVANA ME┼áTROVI─ćA IZ 1955. GODINE

Premda je Drugi svjetski rat zavr┼íio u svibnju 1945., rat protiv hrvatskog naroda nastavio se i u pora─çu. Nastavilo se s borbom na ostvarenju velikosrpskog plana, koji je bio i ostao dobro poznat svim Hravtima, osim nekim biv┼íim i sada┼ínji politi─Źarima i balkanskim "vizionarima" u Hrvatskoj. Re┼żimi, ljudi i taktike su se mijenjale, ali velikosrpski cilj je ostao isti. ─îini se da Hrvati (ili barem jedan ove─çi broj) pate od sindroma tu─Źene ┼żene te se nikako ne daju otkinuti iz "zagrljaja" partnera koji im se ve─ç odavno "uvukao pod ko┼żu" i terorizira ih.

O prilikama u Hrvatskoj u pora─çu svjedo─Źi i izvje┼í─çe nepoznatog autora iz Hrvatske, koje je u Americi primio slavni hrvatski umjetnik Ivan Me┼ítrovi─ç. Stari Me┼ítar, koji je i sam neko─ç bio pobornik hrvatsko-srpskog jedinstva, popratio je dopis iz domovine pismom uredni┼ítvu Zajedni─Źara, glasila Hrvatske bratske zajednice u Americi, uz zamolbu da ga objave i upozore svoje ─Źlanove i ─Źitatelje o prilikama u Hrvatskoj.

                                                                                                10.06.2010.

NOVI PREDSJEDNIK RH MORA NASTAVITI TU─ÉMANOVO DJELO POMIRENJA HRVATA

Dobronamjerno pismo Prof. Dr. Ivi Josipovi─çu, povodom nastupa u Nedjeljom u dva


Štovani gospodine Profesore!
Pismo sam nazvao dobronamjernim jer ve─ç unaprijed predvi─Ĺam poneke ÔÇ×ljuteÔÇť re─Źenice. Pismo je moje osobno mada sam uvjren da iza stavova i pitanja, koja ─çu u njemu dotaknuti stoje tisu─çe Hrvata u dijaspori, koji me poznaju i rekao bih - slijede.
Moram se predstaviti i to s ÔÇ×kvalifikacijomÔÇť, iz koje ─çu pisati u ovome pismu, a prije toga ─çu tek natukni─Źki pripomenuti, da sam svoj vijek proveo kao dosta uspje┼ían znanstvenik, istra┼żiva─Ź, neotehnolog, etc. farmaceutske i bikemijske struke u trustu mozgova najve─çeg koncerna u svijetu pod imenom Novartis. Kad sam ve─ç zabrazdio u Novartis onda ─çu tek pripomenuti, da je uz moje ime vezano oko 270 timskih i 6 osobnih patenata (ura─Ĺenih vanplanski, ÔÇ×na svoju rukuÔÇť). Toliko iz podru─Źja prave moje struke uz malo samohvale.
A sada iz ÔÇ×kvalifikacijeÔÇť,koja je (de-)formirala ─Źitav moj ┼żivot, a zove se politika za Hrvatsku. Najva┼żnije je uvodno re─çi, da ja nisam nikada volio politiku, ali su mi je (ne-) prilike u ┼żivu─çem vremenu nametnule i morao sam se njome baviti, da me ne proguta a┼żdaja protuhrvatske politike, koja guta sve hrvatsko od ÔÇ×ujedinjenjaÔÇť preko ÔÇ×JajcaÔÇť do kninskih balvana, a i sada!!! Od srbskih nagaznih mina ginu danomice nedu┼żni Hrvati!

                                                                                                07.06.2010.

OBJAVLJENA KNJIGA "HRVATSKI ZVJEZDANI TRENUTCI", EMILA ─îI─ćA

Mogu li se doga─Ĺaji i procesi u hrvatskom kulturnom ┼żivotu zadnjih trideset godina sagledati kroz glazbu kako to ─Źini Emil ─îi─ç u svojoj knjizi? Ako glazba ima utjecaja na pojedinca, ima li ga i na cijelo dru┼ítvo? Francuski ekonomist Jacques Attali, poznat po prognozama razvoja dru┼ítva, ka┼że da je glazba jedan od klju─Źeva za predvi─Ĺanje budu─çnosti, jer je ona vrlo jaka virtualna umjetnost u kojoj se promjene doga─Ĺaju prije nego na drugim podru─Źjima svakodnevnice. Pomak u glazbi od svete umjetnosti do umjetnosti za bur┼żoaziju i srednju klasu, dogodio se puno prije nego se isto dogodilo u svakodnevnom ┼żivotu. ÔÇ×Word glazbaÔÇť stvorena je prije nego je do┼ílo do globalizacije u ekonomiji, a i digitalizacija je nastala u glazbi prije nego u drugim podru─Źjima. Na osnovu toga, mo┼żemo zaklju─Źiti da onaj tko odlu─Źuje ┼íto ─çe se snimiti, ┼íto ─çe se 'vrtiti' na radiju i gledati na televiziji, diktira trend i time oblikuje ne samo ukus masa, nego i pona┼íanje.

Glazba je, ka┼że Emil ─îi─ç, velika duhovna strast oblikovana u zvuku koji oblikuje veli─Źanstven osje─çaj originalne sveobuhvatnosti u du┼íi, a interpret je izricatelj neizrecivog osje─çaja na nov na─Źin. Kroz novo shva─çanje glazbenoga djela stvarala─Źki ─Źin je osvje┼żen pronala┼żenjem novih emocija, koje opravdava veliki umjetni─Źki do┼żivljaj. Glazbena kritika mora prepoznati dubinu umjetni─Źkoga do┼żivljaja i opravdati velikog interpretaÔÇť.

                                                                                             07.06.2010.

KRILA SMRTI NAD SPLITOM

Svakog 3. lipnja - ma gdje da se zateknem - sjetim se najtragi─Źnijeg dana splitske povijesti. Kobnog dana kada sam i sam kao trinaesto-godi┼ínjak za minutu-dvije izbjegao strahotnoj smrti...

Potkraj svibnja 1944. bio je uslijedio kra─çi predah, pak nas je bio obuzeo osje─çaj la┼żne sigurnosti, govorilo se: "Saveznici nas vi┼íe ne─çe bombardirati. Toliko je Spli─çana oti┼ílo u partizane... Ne─çe oni nas!"

Zatim je osvanula vedra i sun─Źana subota 3. lipnja 1944. ┼Żurio sam s Ba─Źvica u o─Źev bankovni ured koji se nalazio na Narodnom trgu. Prolaze─çi tr┼żnicom (postavljenoj u Hrvojevoj ulici i uz sjeverni zid crkve Sv Dominika) zaustavljao sam se gledaju─çi obilje ponu─Ĺenih prekrasnih tamnocrvenih tre┼íanja. Kao da su Spli─çani tog sun─Źanog jutra bili sasvim zaboravili na ratna stradanja i prethodna bombardiranja, na tr┼żnicu je nagrnulo mno┼ítvo svijeta. Dok sam napu┼ítao tr┼żnicu kroz stara Srebrna vrata, iznenada se za─Źula huka zrakoplova. Preprodava─Źice uokolo peristila, veselo su mahala plahtama i rubljem kli─Źu─çi: " Na┼íi! To su na┼íi! ┼Żivila Amerika!"

                                                                                             06.06.2010.

NATJE─îAJ ZA DJECU

U okviru na┼íeg projekta "Za hrvatsku djecu“, odr┼żavali smo natje─Źaje za likovni, literarni i glazbeni uradak. Najve─çe zanimanje bilo je za likovni natje─Źaj, stoga smo odlu─Źili djeci omogu─çiti u─Źe┼í─çe na internacionalnom likovnom natjecanju u Njema─Źkoj. Autorica natje─Źaja je umjetnica Ankica Kara─Źi─ç iz Hagena, gdje ─çe se odr┼żati izlo┼żba izabranih i nagra─Ĺenih radova.

U dogovoru s organizatorom, hrvatska djeca iz ┼ávicarske svoje radove trebaju poslati Hrvatskoj kulturnoj zajednici. HKZ ─çe, nakon ┼íto napravi izbor najboljih radova za svoj projekt, sve radove zajedno dostaviti organizatoru u Njema─Źkoj.
To zna─Źi da nagradu mo┼że ostvariti dvostruko vi┼íe djece, ili pak isto dijete mo┼że dobiti ─Źak dvije nagrade. Jednu od HKZ i jednu od Hagen-Iserlohn 11.

Dalje    =====>>>> 

                                                                        25.05.2010.

 

Naslovna, 01,02,03,04,05,06,07,08,09,10,11,12,13,14,15,16,17,18,19,20,21,22,23,24,25,26,27,28,29,30

 

Sve HKZ web stranice

94885

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU