Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

NAJAVA  /   PODSJETNIK

 

       Internacionalni likovni i literarni natje─Źaj za djecu - prijava do kraja velja─Źe 2012.

     NAJ─îITANIJI PRILOZI

AKADEMIK JOSIP PE─îARI─ć: HAA┼áKI SUD JE ZLO─îIN PROTIV ─îOVJE─îNOSTI      (30.06.2011.)

Najnovija knjiga akademika Josipa Pe─Źari─ça, poznatoga svjetskoga stru─Źnjaka za teorije matemati─Źkih nejednakosti, "Rasizam suda u Haagu" izazvala je zanimanje javnosti i prije izlaska iz tiska pa je njezina ra─Źunarna ina─Źica kru┼żila me─Ĺu znati┼żeljnicima.

Prenosimo intervju kojeg je dao Hrvatskom listu.

Za Haa┼íki sud izre─Źeno je od struke mnogo negativnih kvalifikacija, Vi sada ka┼żete da je rasisti─Źki. Za┼íto?

U dosada┼ínjim presudama: i Kordi─çu, i Gotovini i Marka─Źu taj je sud doista dokazao samo da su oni Hrvati. Kada osudi┼í nekoga samo zato ┼íto on jest to ┼íto jest - to je ─Źisti rasizam! Razaranje Vukovara i drugih hrvatskih gradova njima nije ni┼íta u usporedbi s "prekomjernim granatiranjem Knina", gdje je jedan posto projektila proma┼íio vojne ciljeve vi┼íe od 400 metara, a pet posto vi┼íe od 200 metara. A da ne govorimo o jednoj civilnoj ┼żrtvi u Kninu i o usporedbama sa zlo─Źinima u Vukovaru. Jo┼í je stravi─Źnije ┼íto su doga─Ĺaje nakon Oluje okvalificirali kao "udru┼żeni zlo─Źina─Źki pothvat", a zapravo glavni rezultat te operacije bio je spa┼íavanje 100.000-150.000 ljudi u Biha─çu. Zar nije rasizam kada Sud, ustvari, zaklju─Źuje kako nije trebalo spasiti toliko ljudi (uglavnom muslimana) jer je zbog same operacije stradalo nekoliko stotina Srba! Zar i to nije o─Źita podjela na vi┼íu ni┼żu rasu?

 

CINI─îNO TRGOVANJE LONDONA I BEOGRADA NA RA─îUN HRVATSKE      (29.06.2011.)

Britanski povjesni─Źar Robin Haris: Gotovina i Marka─Ź osu─Ĺeni su da se zadovolji Srbija

Papin pastoralni posjet Hrvatskoj, uhi─çenje ratnoga zlo─Źinca Mladi─ça, sva─Ĺe u vrhovima hrvatske visoke politike, polagano bacaju nam u zaborav okrutnu presudu dvojici hrvatskih generala u haa┼íkoj sudnici.
Narod, ─Źini se bar tako, kao da se pomirio s optu┼żnicom za udru┼żeni zlo─Źin, hrvatska Vlada i politi─Źari kojima su bila puna usta obe─çanja da ─çemo u drugostupanjskom procesu sve to sru┼íiti, utihnuli su, a sve s ciljem prije izbora dohvatiti u┼że doba─Źeno iz Bruxellesa.

Me─Ĺutim, dok u nas traje infekcija tradicionalno poznatom hrvatskom ┼íutnjom i prigodnim politi─Źkim tuma─Źenjima bliske nam hrvatske pro┼ílosti, svjetski povjesni─Źari i politi─Źki analiti─Źari progovaraju istinu. Tako poznati britanski povjesni─Źar i savjetnik u Fondaciji "Margaret Thachen", Robin Harris, otkriva danas javnosti elemente kojima se slu┼żi me─Ĺunarodna politika i Haa┼íki tribunal, kako u slu─Źaju uhi─çenja Ratka Mladi─ça, tako i u slu─Źaju posljednje presude hrvatskim generalima. Taj savjetnik iz 1990. u vladi M. Thacher, tvrdi da nije sve kao ┼íto izgleda.

 

PRIOP─ćENJE DEMOKRATSKE ZAJEDNICE HRVATA   (28.06.2011.)

Ur.broj: 32/20-06-02
Subotica, 18. lipanj 2011. P R I O P ─ć E NJ E

Otvoreno pismo predsjedniku savjeta RRA Episkopu jegarskom dr Porfiriju


Va┼íe preosve┼ítenstvo obra─çam Vam se prvenstveno kao predsjedniku RRA, ali i kao po┼ítovanom i visoko cijenjenom sve┼íteniku Srpske pravoslavne crkve u ime Demokratske zajednice Hrvata, hrvatske nacionalne manjine u R. Srbiji i gra─Ĺana katoli─Źke vjeroispovjesti koji dijele na┼íe mi┼íljenje, s zahtjevom da se televiziji "PRVA SRPSKA TV" oduzme pravo na nacionalnu frekvenciju i emitiranje programa na teritoriju Vojvodine zbog izre─Źenih te┼íkih uvrijeda na ra─Źun Svetog Oca i katoli─Źke crkve, te svih katolika i govora mr┼żnje prema hrvatskom narodu i hrvatskoj nacionalnoj manjini u Srbiji.

Kao ┼íto i sami znate u Vojvodini i Srbiji ┼żivi veliki broj nacionalnih manjina te nam ovdje nije potreban govor mr┼żnje, ve─ç mir i sloga me─Ĺu svim narodima.

 

SRPSKI HUMOR   (28.06.2011.)

Voditelj na TV Prva Srpska pozvao al-Kaidu da baci bombu kad RH u─Ĺe u EU?!

Demokratska zajednica Hrvata, politi─Źka stranka vojvo─Ĺanskih Hrvata, zatra┼żila je da se TV Prva Srpska oduzme pravo na nacionalnu frekvenciju zbog vrije─Ĺanja Katoli─Źke crkve i govora mr┼żnje prema hrvatskom narodu.

DZH je poslao otvoreno pismo predsjedniku Savjeta Republi─Źke radiodifuzne agencije vladiki Porfiriju u kojemu navodi kako je u emisiji Ve─Źe sa Ivanom Ivanovi─çem 29. travnja i 6. svibnja voditelj pogrdno govorio o Katoli─Źkoj crkvi i "pozvao al-Kaidu neka pri─Źeka da Hrvatska u─Ĺe u EU pa da onda postavi atomsku bombu uz jasne insinuacije gdje", doznaje agencija Tanjug.

 

DA JE TU─ÉMAN SLU┼áAO ┼áPEGELJA, TUSA I STIPETI─ćA, DANAS HRVATSKE NE BI BILO   (27.06.2011.)

S generalima Špegeljom, Tusom, Stipetićem i Agotićem, koji se danas promoviraju kao stvaratelji Hrvatske vojske, Hrvatska je imala više problema nego sa svim srpskim generalima na vojnome polju.

Prije desetak dana obilje┼żena je 20. obljetnica utemeljenja Hrvatske vojske. Proslavom su evocirane uspomene na doga─Ĺaj na nogometnom stadionu u Kranj─Źevi─çevoj, u Zagrebu, gdje je prvi hrvatski predsjednik postrojio neke postrojbe tada┼ínje Hrvatske vojske u nastajanju. Tada je narod odu┼íevljeno klicao hrvatskim mladi─çima i djevojkama u odorama jer je to bio i stvarni i simboli─Źki znak mlade, netom progla┼íene dr┼żave te jamstvo da ─çe se Hrvatska oduprijeti srpskoj oru┼żanoj agresijil. No 20 godina poslije, proslava u Kranj─Źevi─çevoj odr┼żana je prakti─Źki uz bojkot naroda. Istodobno, u dijelu hrvatskih medija ─Źetiri umirovljena generala, ┼ápegelj, Stipeti─ç, Tus i Agoti─ç, predstavljeni su kao oni koji su stvorili Hrvatsku vojsku ┼íto je izravnim svjedocima i sudionicima toga vremena jo┼í jedan oblik krivotvorenja ─Źinjenica. O svemu tome razgovaramo s umirovljenim admiralom Davorom Domazetom Lo┼íom, najboljim poznavateljem povijesti nastanka Hrvatske vojske i Domovinskoga rata, strategije i vojne doktrine.

 

SLAVLJE U CRNINI   (26.06.2011.)

Hrvatska ─çe kona─Źno zavr┼íiti dugogodi┼ínje pregovore za ulazak u Europsku Uniju te ─çe postati punopravna ─Źlanica Europske Unije 1. srpnja 2013. godine, osim ako gra─Ĺani Hrvatske na referendumu ne ka┼żu:

Hvala, NE!

Politi─Źke elite kojima je glavni strate┼íki cilj, kako vlasti tako i oporbi, ulazak u EU, u strahu da ─çe gra─Ĺani glasovati protiv, promijenile su Ustav kako bi omogu─çili da manjina umjesto ve─çine donese odluku o pristupanju Europskoj Uniji. Umjesto odredbe da na referendumu treba za ulazak glasovati 50 posto plus jedan od ukupnog broja bira─Źa, omogu─çeno je da ve─çina iza┼ílih na izbore, bez obzira koliki je postotak izlaska na izbore, donese odluku.

Dakle omogu─çeno je da manjina od 20 ili 25 posto od ukupnoga broja bira─Źa donese odluku umjesto ve─çine koja ne iza─Ĺe na izbore.

 

MESI─ć O FRANJI TU─ÉMANU    (26.06.2011.)

'Tu─Ĺman je precijenjen, i voza─Ź tramvaja mogao je voditi dr┼żavu'

Rekao je to Stipe Mesi─ç povodom Dana dr┼żavnosti. ─îovjek izvali glupost i ostane ┼żiv! A ─Źitatelju ne preostaje ni┼íta drugo nego se otu┼żno nasmijati.

Gospodine Mesi─çu, pa za┼íto onda Vi niste stvorili dr┼żavu i niste je odveli u pobjedu i samostalnost? Zar ste nesposobniji od voza─Źa tramvaja? (dg)

 

SVE SE ZNA... . (25.06.2011.)

... uz predsjedni─Źke transkripte, jo┼í 30000 dr┼żavnih tajni nelegalno predano haa┼íkom tu┼żiteljstvu do 2003.

 

KAD SE TU─ÉMAN VRATI ... . (24.06.2011.)

Blagdanima se slavi sve presudno za nastanak Republike Hrvatske, ali tvorca dr┼żave mnogi bi rado izbrisali iz povijesti.

Ra─Źanovo ljevi─Źarsko jugoslavenstvo i Tu─Ĺmanova hrvatska dr┼żavotvornost "zauvijek" ─çe ostati izvor opreke izme─Ĺu prvog Hrvatskog Predsjednika i njegovih protivnika koji su do┼íli na vlast 2000. godine.

 

OSVRT MA─ÉARSKOG PRIJATELJA ... (24.06.2011.)

Draga hrvatska bra─ço, razbi┼íe vam ki─Źmu u krhotine!

Va┼íeg su Gotovinu pretvorili u ''ratnog zlo─Źinca'' jer vam je dao Domovinu. A u naizgled djevi─Źanski bezbri┼żnom igrali┼ítu globalizacije nitko ne mo┼że imati Domovinu. Va┼ía kultura, dragi hrvatski prijatelji, proizvodi, obi─Źaji - sve ─çe to postati ''zastarjelim'', ne mo┼żete niti zamisliti koliko brzo. Najprije ─çe podijeliti va┼íu obalu. A da ne biste imali vremena negodovati, pobuniti se, tijekom kra─Ĺe va┼íih dobara u─Źinit ─çe da sumnjivom postane cijela va┼ía pro┼ílost, svaki va┼í junak, sva va┼ía vjera - ─Źak ─çe i va┼ía glagoljica postati sumnjivom, vidjet ─çete.

 

KONSTRUKCIJA, ZNA─îENJE I PROTAGONISTI PAROLE O 'NU┼ŻNOSTI INDIVIDUALIZACIJE KRIVNJE'    (23.06.2011.)

Mesićeva misija pred Haaškim sudom zapravo je smišljeni izgovor za svjedoćenje protiv Hrvatske!

Istodobno s osu─Ĺuju─çom presudom Haa┼íkoga suda dvojici hrvatskih generala Anti Gotovini i Mladenu Marka─Źu, u hrvatskome je medijskome prostoru plasirana teza prema kojoj 'su─Ĺenje Tu─Ĺmanovoj politi─Źkoj ostav┼ítini nije, me─Ĺutim, su─Ĺenje Hrvatskoj'. Premda se ta teza doima krajnje ─Źudnom, poglavito ako se ─Źuje iz medijskoga prostora s teritorija Republike Hrvatske, ona - suprotno tvrdnjama onih koji su njome prividno 'neugodno iznena─Ĺeni' - su┼ítinski je tek razra─Ĺeni oblik propagande parole o 'nu┼żnosti individualizacije krivnje', parole prisutne u hrvatskome medijskome prostoru ve─ç punih deset ('boljih') godina. Jedan od vode─Źih politi─Źara koji je neprestano ponavljao parolu o 'individualizaciji krivnje' bio je biv┼íi predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi─ç koji je nakon ┼íto je izabran na spomenutu funkciju, u pisanome obliku izlo┼żio dio svoga politi─Źkoga programa: 'Etikete izdajstva hrvatskih nacionalnih interesa pratile su moje napore da se individualizira zlo─Źin, kao jedini i nezaobilazni na─Źin da se skine krimen s lica cjelokupne nacija. Vrijeme je potvrdilo ispravnost te izdajni─Źke mislje pred Tribunalom u Haagu.'

 

KOMUNISTI─îKI "ANTI┼áA┼áIZAM"     (23.06.2011.)

U Hrvatskoj se 22. lipnja slavi kao "dan antifa┼íisti─Źke borbe". Razmotrimo ovo sa povijesnog i ideolo┼íkog gledi┼íta.


Najprije povijesne ─Źinjenice. Komunisti su u Europi ┼żivjeli u miru sa nacional-socijalistima od 23.8.1939. godine kada su nacisti─Źka Njema─Źka i SSSR sklopili pakt o uzajamnom nenapadanju (tzv. Ribbentrop-Molotov pakt"). Komunisti su i u monarhisti─Źkoj Jugoslaviji sura─Ĺivali s Hitlerom sve dok on nije napao SSSR 21.6.1941. prekr┼íiv┼íi taj pakt. Ve─ç sutradan nakon toga napada, tj. 22.6.1941., grupice komunista u okolici Siska bje┼że u ┼íumu od straha pred svojim doju─Źera┼ínjim saveznicima nacistima, i to kasnije nazivaju ustankom protiv fa┼íizma ("prvi sisa─Źki odred").

 

IDIOTSKA TEZA NACIONALOVA NOVINARA ZORANA FERI─îA     (22.06.2011.)

Polaze─çi s potpuno pogre┼ínoga stajali┼íta da su presude Haa┼íkoga suda generalima Anti Gotovini i Mladenu Marka─Źu, zapravo, potvrda da je tim presudama osu─Ĺen Franjo Tu─Ĺman, novinar tjednika Nacional Zoran Feri─ç na jedan idiotski na─Źin uple─çe i mene u taj svoj bolesni i mr┼żnjom ispunjeni cjelokupni unutarnji ┼żivot. Tvrditi da Hrvatska nije bila pravna dr┼żava, mo┼że samo psihi─Źki bolesnik koji nikada nije prestao ┼żivjeti u biv┼íem antihrvatskom sustavu koji je 1991. godine pokrenuo agresiju na Hrvatsku s ciljem da joj onemogu─çi samostalnost i slobodu, izvan neprirodnoga okvira nametnutoga hrvatskome narodu 1918. godine.

Upravo tako bolesni ljudi uzimaju sebi obvezu tuma─Źiti sadr┼żaj svih ratnih napora u obrani samostalnosti i slobode hrvatskoga naroda u svojoj samostalnoj i slobodnoj Hrvatskoj, pa i novinar Feri─ç neistinitim rije─Źima ┼żeli prikazati moju misao o toj hrvatskoj borbi za slobodu nazivaju─çi to kao 'idiotske teze suca Milana Vukovi─ça da hrvatski vojnici u obrambenom ratu nisu mogli po─Źiniti ratni zlo─Źin'!

 

PONOS (PRIDE) ZAGREBA GRADA     (22.06.2011.)

U Zagrebu je (subota, 18.lipnja) odr┼żana pride parada jer u Hrvatskoj nemamo dosta problema pa nam treba i jedan problem pride.
Parada je sjajno uspjela zahvaljuju─çi paradi policije. Po policijskim procjenama bilo je oko dvije tisu─çe spolno dezorijentiranih osoba, u koji su broj uklju─Źeni i podr┼żavatelji s lijeve strane politi─Źke scene te duhovno i nacionalno dezorijentirane osobe iz javnoga ┼żivota. Politi─Źari naoko lijevoga profila (jer HNS primjerice nije ni┼íta drugo do korporacija ogrezla u sirovom kapitalizmu) na taj su sirov na─Źin skupljali predizborne bodove, ┼íto je legalno, ali ljigavo.

Na dvije tisu─çe opisanih osoba bilo je tisu─çu i petsto policajaca, ┼íto zna─Źi gotovo jedan policajac na jednoga homoseksualca. Prije parade gra─Ĺanima je utjerivan strah u kosti, pa su samo najhrabriji ne┼íto zucnuli, premda znaju─çi da su snimani za policijski dokumentarac. Tako je hrvatskoj ve─çini zaprt gubec, ┼íto bi rekli stari Zagrep─Źani.

 

NA TRAGU ISTINE O EUROPSKOJ UNIJI    (21.06.2011.)

Što je Europa?

Da bismo donijeli cjelovitu prosudbu o Europskoj Uniji zapitajmo se, ┼íto je Europa? ┼áto podrazumijevamo pod pojmom Europa? Od kada je, prema Ovidijevim "Metamorfozama", Zeus, preru┼íen u bijeloga bika, oteo na morskoj obali mladu feni─Źku princezu Europu, i poveo je na otok Kretu gdje mu je rodila eponima minoanske uljudbe, ovo se pitanje stalno postavlja. Otmica i putovanje te mlade kraljevne na le─Ĺima snje┼żno-bijeloga bika, simboliziraju onaj trajni nemir i vjekovnu dinamiku Europe. S tom smo dinamikom i danas suo─Źeni kod stvaranja onog oblika europske povezanosti koji nazivamo Europskom Unijom.

 

HRAST I UDRUGA RODITELJA ZA DJECU GROZD    (20.06.2011.)

pozivaju Vas na tribinu

"Za┼íto stvarne promjene u Hrvatskoj nisu mogu─çe bez dru┼ítvenog anga┼żmana vjernika?"

 

─îUDI ME DA NISU SVI HRVATI KATOLICI DOBILI TITULU HOMOFOBA     (20.06.2011.)

Marijana Petir:


'Moram re─çi da sam iznena─Ĺena da od gorljivih za┼ítitnika ljudskih prava dolazi takav govor mr┼żnje i etiketiranje, no s druge strane ja sam progla┼íena homofobom desetlje─ça, ako se ne varam, iz razloga ┼íto se zala┼żem za za┼ítitu obitelji, za brak izme─Ĺu mu┼íkaraca i ┼żena, za o─Źuvanje ┼żivota od za─Źe─ça do smrti i zato ┼íto nosim kri┼ż oko vrata. Dakle, ─Źudi me da nisu svi Hrvati katolici u ovoj dr┼żavi dobili tu titulu homofoba', rekla je saborska zastupnica HSS-a o tituli koju joj je dodijelio Zagreb pride.

Vjeruje da se ljudi ra─Ĺaju razli─Źiti, da imaju razli─Źite sklonosti i da svaku osobu treba po┼ítivati bez obzira ako se s njom ne sla┼żemo. 'Iz tog razloga mislim da ove poruke koje dolaze od manjinskih seksualnih skupina su doista zabrinjavaju─çe, jer su one usmjerene protiv ve─çine naroda u RH i protiv sustava vrijednosti koju ve─çina gra─Ĺana u ovoj dr┼żavi zagovara', izjavila je Petir.

 

PREDSTAVLJENA KNJIGA 'RASIZAM SUDA U HAAGU' AKADEMIKA J. PE─îARI─ćA     (19.06.2011.)

Knjigu polemi─Źkih tekstova "Rasizam suda u Haagu", koje je akademik Josip Pe─Źari─ç od 1996. pisao o optu┼żbama protiv hrvatskih generala i objavljivao u malotira┼żnim tiskovinama, predstavili su danas u zagreba─Źkome Nadbiskupijskom pastoralnom institutu recenzenti Miroslav Tu─Ĺman i Dubravko Jel─Źi─ç, Mate Kova─Źevi─ç i autor.

Govore─çi za┼íto mjerodavna ministarstva nisu odgovorila na zahtjev za finaciranje najnovije Pe─Źari─çeve knjige, Miroslav Tu─Ĺman je rekao kako je to dokaz da je Haa┼íki tribunal politi─Źki sud, ali i dokaz da je hrvatska slu┼żbena politika "kastrirana i nespremna braniti istinu o Domovinskom ratu".

Po njegovu mišljenju, ono što je još poraznije jest što nije spremna otvoriti prostor znanstvenicima i javnim djelatnicima da otvoreno kroz institucije hrvatskoga društva govore i pišu istinu o Domovinskom ratu.

To ┼íto imamo "u┼íkopljene politi─Źke strukture, a razulareni 'vu─Źji ─Źopor' u medijima", smatra Tu─Ĺman, razlog je ┼íto je "nakaradnost i besmislenost prvostupanjske presude ostala prikrivena od javnosti".

 

OTVORENO PISMO IVANKE POLI─ć GLAVNOM UREDNIKU 'GLASA KONCILA'      (19.06.2011.)

Poštovani,

U Glasu Koncila br. 24 donijeli ste oglas Vlade RH kojim se novcem poreznih obveznika pla─çaju ─Źiste la┼żi i potpune neistine o tobo┼żnjoj dobrobiti ┼íto pristupanjem Europskoj uniji o─Źekuje gra─Ĺane na┼íe zemlje. Svjedoci smo nevi─Ĺenog politi─Źko-medijskog nasilja kojem smo izlo┼żeni s ciljem da pristanemo na sotonisti─Źku asocijaciju zvanu EU. S iskrenim i dubokim zgra┼żanjem promatramo ovaj ─Źin priklju─Źenja Glasa Koncila toj kampanji. Glas Koncila je dakle "povukao novac iz EU fondova", kako je to danas popularno re─çi.

 

TKO DANAS VLADA EUROPOM      (18.06.2011.)

Tko danas vlada Europom? Svaka osoba koja imalo prati politiku po─Źet ─çe sa nabrajanjem stranaka, ideolo┼íkih opcija, tipa desnica - ljevica, Putin, Merkel, itd., itd. No, to─Źan je odgovor samo jedan. Europom vladaju tzv. ┼íezdesetosma┼íi. 1968. godina bila je jedna od najburnijih u mirnodopskoj povijesti Europe.

Osim ┼íto je SSSR okupirao ─îehoslova─Źku i umjesto liberalnog Dup─Źeka instalirao na vlast svoju ekipu doma─çih izdajnika, cijelu zapadnu Europu zahvatio je tsunami radikalnih studentskih nemira sa financijskom i moralnom podr┼íkom sa istoka. Studentska ljevica ─Źetrdeset dana tresla je u─Źmalu i tradicionalno prepla┼íenu takozvanu zapadnu Europu. I u Beogradu su vidjeli da se potkiva konj pa je i njihova ┼żaba digla nogu. Tito je znao otkud pu┼íe vjetar solidarnosti sa studentima pa je idu─çi niz dlaku Tavar┼í─çu Bre┼żnjevu podupro beogradske studente u njihovom buntu. Kad su tri godine kasnije zagreba─Źki studenti tako─Ĺer zatra┼żili liberalizaciju dragi drug Tito poslao ih je u staru Gradi┼íku na izdr┼żavanje vi┼íegodi┼ínjih kazni zatvora.

 

MO┼ŻE LI HRVATSKA SRU┼áITI KVALIFIKACIJU UDRU┼ŻENOG ZLO─îINA─îKOG POTHVATA?      (18.06.2011.)

Sudac Orie pro─Źitao je presudu. ┼áto sad? Hrvatsko je vodstvo pred presudnim izborom. Ili ─çe se uistinu ponijeti kao dr┼żavno vodstvo i poku┼íati u posljednjoj epizodi, u pravomo─çnoj presudi, sru┼íiti kvalifikaciju udru┼żenoga zlo─Źina─Źkog pothvata, osigurati da se generalima Gotovini i Marka─Źu pravomo─çno presudi prema pravnim standardima zapadne civilizacije i uvesti Hrvatsku u EU kao dr┼żavu. Ili ─çe glumiti da ne┼íto ─Źini i prepustiti svojim ratnim i politi─Źkim protivnicima da dovr┼íe posao.

Prvi je izbor (pre)te┼żak. Uspjeh je mogu─ç jedino ako aktualno dr┼żavno vodstvo i cjelokupna politi─Źka elita priznaju (svoje) dosada┼ínje propuste u pona┼íanju prema Ha┼íkom sudu i svoju neodgovornost prema temeljima nacionalne sigurnosti, ako zatim uistinu odlu─Źe te pogre┼íke ispraviti i ako oko tog projekta okupe ljude koji to znaju i mogu.

 

DO KADA ZLO─îIN BEZ KAZNE?      (17.06.2011.)

Ne samo da je hrvatsko pravosu─Ĺe ─Źekalo punih dvadeset godina da se podignu optu┼żnice i kona─Źno pokrene sudski postupak protiv srpskih zlo─Źinaca koji su po─Źinili najmonstruozniji zlo─Źin i masakr nad mladim hrvatskim policajcima u Borovu Selu, ve─ç se i godinama falsificiralo mjesto na kojemu su se hrvatski Srbi i ─Źetnici i┼żivIjavali nad ranjenim i ubijenim hrvatskim rnladi─çima.


Naime, tek prije nekoliko dana istra┼żni sudac osje─Źkoga ┼Żupanijskoga suda zavr┼íio je istragu u predmetu "Borovo Selo" protiv tek pet okrivljenika, hrvatskih dr┼żavljana, zbog kaznenoga djela ratnoga zlo─Źina protiv ratnih zarobljenika. Istrag je pokrenuta zbog sumnje da su prvookrivljeni Milan Marinkovi─ç, koji je uhi─çen lani u studenome, te drugookrivljeni J. J., zarobljene pripadnike pri─Źuvnog sastava osje─Źke Policijske uprave Zvonimira Mekovi─ça i Dalibora Kri┼żanovi─ça 2. Svibnja 1991. u Savulji, predjelu Borova Sela, tukli, zlostavijali i mu─Źili te im nanijeli te┼íke i za ┼żivot opasne ozljede.

 

DUGA NA NEBU U VRIJEME PAPINOG ODLASKA IZ HRVATSKE      (17.06.2011.)

Knjiga postanka, 9;12-15

I re─Źe Bog:

"A ovo znamen je Saveza koji stavljam izme─Ĺu sebe i vas i svih ┼żivih bi─ça ┼íto su s vama, za nara┼ítaje budu─çe: (13) Dugu svoju u oblak stavljam, da zalogom bude Savezu izme─Ĺu mene i zemlje. (14) Kad oblake nad zemlju navu─Źem i duga se u oblaku poka┼że, (15) spomenut ─çu se Saveza svoga, Saveza izme─Ĺu mene i vas i stvorenja svakoga..."

 

KAKO SAM UHI─ćENA UO─îI SPLIT PRIDEA KAO PRIJETNJA OD 50 KILA       (16.06.2011.)

Morala sam napisati ovaj ─Źlanak i iznijeti ┼íto sam u subotu do┼żivjela. Taj dan, 11.6.2011., bio je dan druga─Źiji od drugih. Opsada. Od samog jutra grad je bio pod opsadom policije. Bilo je ti┼íe nego ina─Źe. Stariji Spli─çani su komentirali kako se ne sje─çaju da je za njihovog ┼żivota Split ikad bio tako pun policije. No ipak se nisam osje─çala za┼íti─çenom.

U torbi su mi našli krunicu i odveli me u maricu

Znaju─çi da sramotna parada po─Źinje u 14 sati, uputila sam se u ┼íetnju gradom vidjeti raspolo┼żenje ljudi. Do┼íla sam u Marmontovu ulicu. Bilo je puno prolaznika, kao ina─Źe, ali sa svih strana je bilo mno┼ítvo specijalaca. I tako sam stajala, promatrala, ┼íutjela i ─Źudila se gledaju─çi kako policija privodi i obi─Źne momke koji su bili u prolazu.

 

SMRT JOSIPA BEGOVI─ćA I ATENTAT NA KRALJA ALEKSANDRA     (16.06.2011.)

U prosincu 1933. godine Josip Begovi─ç je u Zagreb sudjelovao u neuspjelom atentatu na kralja Aleksandra Kara─Ĺor─Ĺevi─ça. Ro─Ĺen je 1908. godine u Suhopolju; ┼żivio je s roditeljima u obiteljskoj ku─çu u Virovitici. Njegov otac Josip Begovi─ç (stariji) je bio ─Źovjek beogradskog kraljevskog re┼żima i ─Źelnik Radikalne stranke u Virovitici. Odlaskom na Zagreba─Źko sveu─Źili┼íte Josip Begovi─ç (mla─Ĺi) je do┼íao u dru┼ítvo Hrvatske nacionalne omladine i tu po─Źinje njegov politi─Źki odgoj i rad. (1)

Nakon neuspjelog atentata, hap┼íenja i mu─Źenje u Beogradu je osu─Ĺen na smrt. Kaznu je izvr┼íena 12. svibnja 1934. godine u 4 sata ujutro. Sat vremena pije smaknu─ça posjetio ga je njegov odvjetnik koji je u pismu njegovu ocu napisao: "Ka┼żem vam nije izgledao ni malo uzbu─Ĺen, naprotiv, davao je utisak ─Źovjeka kome nije stalo da ga netko ┼żali". (2)

Te no─çi Begovi─ça je posjetio i njegov biv┼íi vjerou─Źitelj iz Virovitice koji se tada kao sekretar Nadbiskupije nalazio na slu┼żbi u Beogradu. On je s Begovi─çem ostao do kraja i u pismu njegovim roditeljima napisao: "Kao najve─ça utjeha Vam je to: da je va┼í sin umro izmiren sa dragim Bogom, upravo sveta─Źki." (3)

 

 

Naslovna,

60,59,58,57,56,55,54,53,52,51,50,49,48,47,46,45,44,43,42,41,40,39,38,37,36,35,34,33,32,31,

Sve HKZ web stranice

21770

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU