Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

NAJAVA  /   PODSJETNIK

 

      DODJELA PRIZNANJA I NAGRADA POBJEDNICIMA NATJE─îAJA ISERLOHN-Z├ťRICH 2012

     NAJ─îITANIJI PRILOZI 

 

 

NEPO┼áTENJE ILI NEDOVOLJNA INTELIGENCIJA AKADEMIKA SILOBR─îI─ćA?    (20.05.2012.)

Pismo ─Źlanovima Razreda za prirodne znanosti

Poštovane kolege akademici,

Prema "Jutarnjem listu" od 12. svibnja 2012. ─Źlan va┼íeg razreda akademik Vlatko Silobr─Źi─ç u ─Źlanku u kome se govori o na┼íoj Izbornoj skup┼ítini ("Skandalozna odluka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti - 'Goldstein ne mo┼że u HAZU jer su mu Hrvati genocidni'") tvrdi:

"Interpretacija Josipa Pe─Źari─ça da se titula akademika dodjeljuje ─Źovjeku koji je dokazao genocidnost hrvatskog naroda 'ne dr┼żi vodu' jer su takve optu┼żbe pobili u Razredu za dru┼ítvene znanosti (.) Ne mislim da je Pe─Źari─çevo pismo utjecalo na skup┼ítinu, jer, koliko znam iz iskustva, najve─çi broj ljudi ve─ç dolazi s formiranim stavom. Tako da Pe─Źari─çev stav nije utjecao na odluku o profesoru Goldsteinu. Ipak, smatram da se prof. Pe─Źari─ç, ina─Źe matemati─Źar, nije smio upletati u podru─Źje koje mu nije struka, ali to je na njegovoj savjesti."

URU DUGA, URU ┼áIROKA     (19.05.2012.)

U Hrvatskoj je katastrofa ve─ç toliko puta najavljena, i slijeva i zdesna, tako da vi┼íe nikoga ne uzbu─Ĺuju ni najcrnje vijesti, prognoze, najave propasti i sli─Źni medijski specijaliteti. Izdaja kod nas ne vrijedi ni ─Źe┼ínja iz uha; kra─Ĺa, pronevjera, ucjena, kolaps gospodarstva, gubitak suvereniteta - sve su to sitnice koje nikoga previ┼íe ne tangiraju. Ljudi pro─Źitaju, zijevnu i ka┼żu: Mo┼żda je tako, a mo┼żda i nije, u svakom slu─Źaju, to nije moja briga!

Takvo je stanje duha idealno za velike i male politi─Źko-mafija┼íko-poduzetni─Źke grabe┼żljivce i medijske strvinare. Stanje u kojem je sve mogu─çe i ni┼íta se ne mo┼że! Sanader se blesavo kliberi na promociji 'Uprknu─ça', puca mu prsluk za sve osim za sebe. Milanovi─ça srdi Jobbika, a ne smeta mu MOL. Kosorica samodopadno pilji u imaginarno zrcalo i ponavlja 'Ja sam uvela Hrvatsku u Europu, ja sam...', a iz Europe ponavljaju: 'Vi ste se obvezali da ne ─çete ─Źiniti ni┼íta bez na┼íeg dopu┼ítenja!' Mesi─ç i Josipovi─ç mjere ─Źiji je antifa┼íizam ve─çi. Kulturnjaci hrle u zagrljaj isto─Źnoj bra─çi, ohrabreni novcem iz zapadnih i dr┼żavnih fondova. Logika se progla┼íava zaostalo┼í─çu i nacionalizmom, a infantilnost slavi kao politi─Źka mudrost.

HRVATSKA JE PRED MORALNIM I DUHOVNIM RASPADOM     (18.05.2012.)

Nije istina da se na bleibur┼íkom polju nisu dogodili zlo─Źcini. Najnovija istra┼żivanja, koja se vode po nalogu dr┼żavnog odvjetni┼ítva i policije u Klagenfurtu, pokazuju da su u nedalekoj ┼íumi otkrivene dvije masovne grobnice, a partizani su ┼żiva oderali jednog ─Źasnika hrvatske vojske. To, dakako, po mi┼íljenju hrvatskih "antifa┼íista" nije zlo─Źin

Akademik Dubravko Jel─Źi─ç objavio je nedavno knjigu "Nasilje ┼żalosnih uspomena" u kojoj je okupio krhotine sje─çanja 1967., 1971,. 2003., i 2007. U knjizi posebno mjesto ima analiti─Źko-politi─Źki spis 'Gdje smo bili', u kojem kriti─Źki analizira uzroke duhovnog i moralnog pada u 2000. do 2007. Tim povodom razgovarali smo s autorom o pitanjima koja su na stanovit na─Źin aktualna i danas.

JASENOVA─îKI TURIZAM     (17.05.2012.)

[Jo┼í jedno izvije┼í─çe na┼íe pouzdane, sveznaju─çe agencije Ella Hess, ovoga puta sa zatvorenog sastanka predsjednika vlade Zorana Milanovi─ça te njegovih ministara ┼Żeljka Jovanovi─ça (znanost, naobrazba, ┼íport) i Veljka Ostoji─ça (turizam). Nakon ovogodi┼ínjega (2012) jasenova─Źkog orgijanja, premijer ┼żeli ministrima utuviti u glavu zaklju─Źke i smjernice.]

IVAN ARALACIA NA AKADEMIJI POVODOM 90. OBLJETNICE RO─ÉENJA DR. FRANJE TU─ÉMANA     (16.05.2012.)

Nijekanje

 

Kad mi je bilo dano da nad otvorenom rakom Predsjednika Tu─Ĺmana, posljednji, ka┼żem ukratko nekoliko rije─Źi, jer u toj prigodi dugi govori ne prili─Źe, na┼íao sam se u muci ┼íto iz bogate riznice njegova ┼żivota odabrati i istaknuti kao posebnu vrijednost, vrijednost bez koje se njegovo temeljno djelo, nastanak suvremene hrvatske dr┼żave, ne bi moglo ostvariti. Od nekoliko mogu─çnosti odabrao sam njegovu politiku nacionalnog pomirenja, uz veliki rizik da me se shvati kao frazera, jer sam bio uvjeren da bez politike nacionalnog pomirenja dr┼żavu u ovakvom obliku gotovo da ne bi mogao ostvariti.

AKADEMIJA POVODOM 90. OBLJETNICE RO─ÉENJA DR. FRANJE TU─ÉMANA     (16.05.2012.)

HIP - udruga za hrvatski identitet i prosperitet pozvala na obilje┼żavanje 90. obljetnice ro─Ĺenja dr. Franje Tu─Ĺmana

U nedjelju, 14. svibnja o.g. u Velikoj dvorani hotela Sheraton u 19 sati zapo─Źela je sve─Źana Akademija povodom 90. obljetnice ro─Ĺenja prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tu─Ĺmana. Velika dvorana hotela Sheraton nije bila dovoljno velika da primi sve koji su se pozivu odazvali.

Veliko i ugodno iznena─Ĺenje bilo je prisustvo generala Praljka ─Źiji je dolazak popra─çen dugim i odu┼íevljenim pljeskom. Govornici su bili: admiral Davor Domazet Lo┼ío, potpredsjednik Matice hrvatske akademik Ante Stama─ç, predsjednik Komisije Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije (HBK) sisa─Źki biskup mons. Vlado Ko┼íi─ç, akademik Ivan Aralica i Miroslav Tu─Ĺman, ─Źiji govor donosimo u nastavku.

NAROD TRA┼ŻI ─îELNE LJUDE ─îISTE PRO┼áLOSTI, ODLU─îNE SADA┼áNJOSTI I JASNE BUDU─ćNOSTI     (15.05.2012.)

Ekskluzivni razgovor s prof. dr. sc. Milanom Kujund┼żi─çem na portalu hrsvijet.net

U sljede─ça dva tjedna vodit ─çe se kampanja o izboru predsjednika Hrvatske demokratske zajednice. Svi se kandidati pozivaju na izvorni HDZ i na iskonska na─Źela prvog demokratski izabranog hrvatskoga predsjednika dr. Franju Tu─Ĺmana. U svom djelovanju kroz posljednjih desetak godina mnogi su jedno govorili, drugo radili, a tre─çe mislili.

Obitelj Tu─Ĺman svoju podr┼íku za predsjedni─Źku kandidaturu dala je dr. Milanu Kujund┼żi─çu. Na predstavljanje njegove kandidature u Lisinski je do┼íla Ankica Tu─Ĺman, supruga pokojnog predsjednika te njezina djeca Stjepan i Nevenka Tu─Ĺman.

 

GOVOR PREDSJEDNIKA HDSSB-A VLADIMIRA ┼áI┼áLJAGI─ćA NA BLEIBURGU 12. SVIBNJA 2012. GODINE     (14.05.2012.)

┼átovane Hrvatice i Hrvati, o─Źe biskupe i sve─çenici, po┼ítovani ─Źlanovi po─Źasnog Bleibur┼íkog voda i svih nazo─Źnih udruga, predstavnici hrvatskog naroda iz BiH, ┼ítovani efendijo i predstavnici Me┼íihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj, bra─ço i sestre, dragi hodo─Źasnici, prijatelji i njegovatelji tu┼żne uspomene na ┼żrtve Bleiburga i Kri┼żnoga puta koji ste do┼íli iz svih krajeva svijeta i drage nam Domovine.


"Vi niste od svijeta, nego sam vas ja izabrao iz svijeta."


Misao je ovo iz Evan─Ĺelja kojom upu─çujem pozdrave svima vama koji ste danas ovdje, u Bleiburgu, na mjestu koje je simbol i metafora svih hrvatskih stradanja od zvjerskih komunisti─Źkih zlo─Źina po─Źinjenih nad hrvatskim narodom 1945. godine.

Danas su ovdje, kao i svake godine, izabrani! I svi koji su danas ovdje trebaju biti ponosni što su ovdje! I oni koji nas sada gledaju i suosjećaju sa nama. A oni koji su mogli i trebali biti ovdje, a nisu jer su se toga odrekli i ne suosjećaju sa nama, i bolje da nisu ovdje. Jer njima ovdje i nije mjesto!


I vi i ja znamo o kome govorim.

DA SE NE ZABORAVI     (13.05.2012.)

POMOGNIMO OBITELJI VELJKA MARI─ćA, U SRBIJI NEPRAVEDNO OSU─ÉENOG HRVATSKOG BRANITELJA

Jeste li ─Źuli za slu─Źaj hrvatskog branitelja Veljka Mari─ça? Ve─çini ljudi kojima smo postavili ovo pitanje odgovorili su da su uglavnom ─Źuli, ali da ne znaju pojedinosti (a nisu ba┼í ni iskazali neku veliku ┼żelju da se upoznaju s tragi─Źnom problematikom jo┼í jednog od nas). Pa, tko je Veljko Mari─ç (ro─Ĺen 18. lipnja 1951.)? Rije─Ź je o biv┼íem hrvatskom branitelju-dragovoljcu koji je prije godinu dana uhi─çen kao voza─Ź kamiona na bugarsko-srpskoj granici i kojeg je Specijalni sud za ratne zlo─Źine iz Beograda pravomo─çno osudio na 12 godina zatvora za ratni zlo─Źin protiv civilnog stanovni┼ítva.

JEZIK NA┼á HRVATSKI - SVATKO NA SVOJEM MJESTU     (12.05.2012.)

Bogohulno je nemilosrdno i nasilno istrebljivati hrvatsku leksi─Źku ba┼ítinu koja ima dugu, bogatu te iznimno te┼íku povijest

Na me─Ĺumre┼żnoj stranici Jutarnjega lista pro─Źitao sam ulomak iz ─Źlanka gdje poznati prevoditelj, knji┼żevnik te urednik Zlatko Crnkovi─ç navodi svoje nelagode s kojima se susretao prigodom ure─Ĺivanja prijevoda. Evo ┼íto on veli:

SLAVONIJALIBER - 1. SAJAM KNJIGA     (11.05.2012.)

Poštovane dame i gospodo,

Velika nam je ─Źast pozvati Vas po prvi puta na Sajam knjiga - Slavonijaliber, kulturni doga─Ĺaj u srcu Slavonije, na┼íim Vinkovcima....u hotelu Slavonija....

Hotel Slavonija

POVJESNI─îARU NAJMANJE GLASOVA     (11.05.2012.)

Goldstein nije postao akademik, no ┼Żmega─Ź napokon jest

Nakon dugih godina ─Źekanja u statusu dopisnog ─Źlana, akademik je kona─Źno postao germanist svjetskog glasa Viktor ┼Żmega─Ź, dok su vrata HAZU-a ostala ─Źvrsto zatvorena za povjesni─Źara i mogu─çeg hrvatskog veleposlanika u Parizu Ivu Goldsteina.

Goldstein mla─Ĺi, poznat po brojnim knjigama o Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu, osvojio je najmanje glasova od svih kandidiranih. Za njega su glasala samo 34 akademika, a trebao je dobiti minimalno 62 glasa od 105 prisutnih.

UZ NOVU KNJIGU "┼ŻIVA GLAVA" JULIENNE EDEN BU┼áI─ć     (10.05.2012.)

Ju─Źer, 09. svibnja 2012. predstavljena je u Mimari nova knjiga "┼Żiva glava" Julienne Eden Bu┼íi─ç. Romansirana je to biografija stvarne Vukovarke koja je pro┼íla stravi─Źnu borbu za vlastiti ┼żivot.

ODABRATI ┼ŻIVOT

(predgovor)

U ┼żelji za ┼íto sna┼żnijom provokacijom vlastite civilizacije ameri─Źka feministica Camille Paglia izjavljuje kako je cjelokupna zapadna kultura zasnovana na principu mo─çi: "Seks je mo─ç. Identitet je mo─ç. U zapadnja─Źkoj kulturi ne postoje neizrabljiva─Źki odnosi". Da je svijest o mo─çi doista oblikovala zapadnu civilizaciju svjedo─Źe nebrojeni ratovi, razaranja, zaposjedanja zemlje i dobara, robovlasni─Źki i feudalni odnosi, raznorazne naprave za mu─Źenje i ubijanje, pa i u tek suvremenom dru┼ítvu osvije┼íteno obiteljsko nasilje. Neobja┼ínjivo je prokletstvo ─Źovjeka u ┼żelji da bude nadmo─çan nad svijetom i prirodom, da bude ve─çi od Boga i gospodari ┼żivim bi─çima, da gospodari drugim ─Źovjekom ne poznaju─çi i ne prepoznavaju─çi u njemu sliku Bo┼żju, elemente bo┼żanske ideje.

JURA PERKOVI─ć - SLIKARSKI PODMLADAK IZ NA┼áICA     (10.05.2012.)

Za na┼í Internacionalni likovni natje─Źaj, iz Na┼íica nam je stigao veliki paket pun lijepih dje─Źjih radova. Me─Ĺu ostalima i uramljena uljana slika maloga Jure Perkovi─ça, popra─çena katalogom likovne izlo┼żbe Sre─Źka i Jure Perkovi─ça "Otac i sin" uprili─Źene u Zavi─Źajnom muzeju Na┼íice u lipnju i srpnju 2011. godine.

Iznena─Ĺenje je bilo veliko. Obradovalo nas je ┼íto se mali Jura, slikarski podmladak iz Na┼íica, prijavio na na┼í natje─Źaj, ali nas je istovremeno dovelo u nedoumicu. Smijemo li i njegovu sliku uvrstiti u natje─Źaj? On je ipak ve─ç mali 'profesionalac'. Od 2007. godine nastupa na izlo┼żbama i 'pobire' nagradu za nagradom! Sli─Źnu pozadinu drugi u─Źesnici natje─Źaja nemaju, pa ne bi bilo korektno da se 'bore' s takvim konkurentom!

ZA┼áTO PROTIV TRGA MAR┼áALA TITA?     (09.05.2012.)

Danas ne ┼żelim govoriti o Titu. Govorit ─çu samo o tomu ┼íto javne po─Źasti Titu, preostale iz njegova izgubljenog vremena, govore o nama danas i ovdje.


Hrvatska politi─Źka elita, uz rijetke izuzetke, proizvod je Titova vremena. Ne samo zato ┼íto su ti ljudi uglavnom stasali u razdoblju Titove diktature ili u desetlje─çu raspada diktature nakon Tita, nego zato ┼íto se do 1990. godine nikada nisu mogli javno opredijeliti za demokraciju.

Me─Ĺunarodni kolaps komunizma i pritisci iz samog dru┼ítva prisilili su diktaturu na povla─Źenje, ali zdanje diktature nikad nije bilo razoreno kamen po kamen. Na┼ía poslijetitovska i poslijejugoslavenska Hrvatska stoga je sazdana na kompromisan na─Źin, uz pre┼íutni dogovor da se o nekim stvarima uop─çe ne razgovara.

ODLUKE KOJE ┼ŻIVOT ZNA─îE     (08.05.2012.)

"Ne ┼żelimo zabijati glavu u pijesak, moramo donositi i te┼íke odluke." (Zoran Milanovi─ç).

Nije za o─Źekivati da ─çe se stvari u Hrvatskoj pokrenuti, da ─çe do─çi do o─Źekivanog razvoja RH i blagostanja hrvatskih gra─Ĺana, jer dr┼żava nema vi┼íe mo─ç potpune regulacije i kontrole gospodarstva, jer su za┼ítitne te osobito razvojne funkcije dr┼żave oslabile. Oja─Źao je interes i prevlast kapitala i u ekonomskom i u politi─Źkom ┼żivotu i time je uloga dr┼żave sve manja, a uloga kapitala je sve ve─ça, tako nema uravnote┼żenosti kao preduvjeta pravog razvoja.

┼áESTI " KRUG ZA TRG"    (08.05.2012.)

Gra─Ĺanska inicijativa "Krug za trg" organizirala je ┼íesti po redu prosvjedni skup kojim tra┼że preimenovanje Trga mar┼íala Tita u Kazali┼íni trg. Ovoga puta pridru┼żio im se i Hrvatski helsin┼íki odbor, a odaziv je bio velik, okupilo se vi┼íe od 2000 ljudi.

"Ne─çemo prestati dok Gradska skup┼ítina ne prihvati na┼í prijedlog. Ne ┼żelimo da se jedan od najljep┼íih trgova u Zagrebu zove prema onome tko je odgovoran za masovna ubojstva", izjavila je Maja ┼áovagovi─ç, suorganizatorica skupa.

U I┼á─îEKIVANJU DRUGOSTUPANJSKE PRESUDE HRVATSKIM GENERALIMA     (07.05.2012.)

Srbi iz "RSK" - optanti ili izbjeglice?

Ako su srpske namjere o iseljenju bile jasne svakomu pa i glavnom tajniku UN-a i Vije─çu sigurnosti kao osniva─Źu Ha┼íkog suda, kako to da one nisu jasne njegovu tu┼żiteljstvu i sucima? Unato─Ź va┼żnosti su─Ĺenja hrvatskim generalima u Haagu, na┼ía aktivna pozornost za taj slu─Źaj s vremena na vrijeme popu┼íta. To je razumljivo, jer nijedan doga─Ĺaj, ma od kolike va┼żnosti bio, ne mo┼że godinama jednako sna┼żno zadr┼żavati ljudsku pozornost. Uostalom u pozadini "zaborava" vjerojatno je podsvjesno uvjerenje da ─çe kona─Źna presuda biti osloba─Ĺanje.

┼ŻIDOVI, DOSTA!!! - OTVORENO PISMO     (06.05.2012.)

Jo┼í nam u u┼íima odzvanja sramotni govor predsjednika Republike Hrvatske, kojim je, iz tu─Ĺinskog parlamenta, pripovijedaju─çi basnu o "usta┼íkoj guji u njedrima", kako bi se dodvorio hrvato┼żdernim ┼żidovima, optu┼żio vlastiti narod za ono ┼íto on i njegov ─ça─ça-partizan─Źina smatraju zlo─Źinom.

SIMBOL SVIH HRVATSKIH STRADANJA     (05.05.2012.)

O UKIDANJU POKROVITELJSTVA HRVATSKOGA SABORA NAD KOMEMORACIJOM U BLEIBURGU

Koja je motivacija nepotrebnog i ┼ítetnog ukidanja saborskog pokroviteljstva nad komemoracijom u Bleiburgu? Je li se htjelo, prebacuju─çi te┼żi┼íte problema na manje va┼żno pitanje mjesta zlo─Źina, sakriti sam zlo─Źin? Ili se htjelo iznova prodrmati relativno sre─Ĺeno pitanje tako da cijela Hrvatska opet upadne u ideolo┼íki sukob?

OPET ─ćE SRBIJA KRENUTI NA HRVATSKU I VUKOVAR     (04.05.2012.)

Nastojanja dijela srbijanskih politi─Źkih krugova da se rehabilitira ─Źetni─Źkog vo─Ĺu Dra┼żu Mihajlovi─ça i ─Źetni─Źki pokret u Srbiji, izaziva znatna uznemirenja u Hrvatskoj. Posebno se javnost 'naje┼żila' nakon nedavne zagreba─Źke televizijske emisije u kojoj su gosti iz Beograda, jedan povjesni─Źar i jedan strana─Źki ─Źelnik, govorili o ─Źetni─Źkom pokretu kao antifa┼íisti─Źkom, o tomu da je Vukovar srpski grad te da je hrvatski jezik ustvari srpski jezik. Tim povodom razgovarali smo sa znanstvenikom s Hrvatskog instituta za povijest dr. Zdravkom Dizdarom.

┼áto je ustvari ─Źetn─Źiki pokret - fa┼íisti─Źka ili antifa┼íisti─Źka ─Źinjenica?

─îetni─Źki pokret uistinu je zlo─Źina─Źki i genocidni pokret jer u svome dr┼żavno-politi─Źkom cilju ima stvaranje Velike Srbije, etni─Źki ─Źiste dr┼żave u kojoj mogu ┼żivjeti isklju─Źivo Srbi. Zapovjednik ─Źetnika Dra┼ża Mihailovi─ç u svojoj Instrukciji, d 20. prosinca 1941., poslanoj ─Źetni─Źkim zapovjednicima u Crnoj Gori, a koja je preno┼íena me─Ĺu ─Źetni─Źkim zapovjednicima na podru─Źju BiH i Hrvatske, ka┼że da je 'cilj borbe ─Źetni─Źkog pokreta s kraljem Petrom stvoriti Veliku Srbiju, etni─Źki ─Źistu i u granicama predratne Srbije, Crne Gore, BiH, Srijema, Banata i Ba─Źke'.

ZBRAJANJE KRU┼áAKA I JABUKA     (03.05.2012.)

Izvan Hrvatske u pojedinim institucijama Europske unije sve ─Źe┼í─çe susre─çemo tekstove (projekte, programe) koje su sastavljeni od mje┼íavine razli─Źitih po─Źela srpskoga, hrvatskoga ili bo┼ínja─Źkoga jezika. Navest ─çemo jedan primjeran ulomak koji karakterizira tu jezi─Źnu mje┼íavinu:


"U prvoj fazi (zapo─Źetoj 2007. i okon─Źanoj Prvim simpozij(um)om 9. i 10. oktobra/listopada 2008. u Gracu/Grazu), analizirali smo temu Ivo Andri─ç: Grac - Austrija - Evropa i rezultate objavili u zborniku (286 str.). Jedna od aktivnosti u okviru ove faze odnosila se na obilje┼żavanje/obele┼żavanje Andri─çevog m(j)esta boravka u Gracu/Grazu: (1) postavljanje pi┼í─Źeve biste ispred zgrade Instituta za slavistiku Univerziteta u Gracu i (2) otkrivanje spomen-plo─Źe na ku─çi (Merangasse 24) u kojoj je Ivo Andri─ç stanovao 1923. i 1924. tokom (a) rada u Generalnom konzulatu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, (b) doktorskog studija, koji je zavr┼íio 1924. odbranom disertacije RAZVOJ DUHOVNOG ┼ŻIVOTA U BOSNI POD UTICAJEM TURSKE VLADAVINE.

DRUGI PARTIZANSKI I ─îETNI─îKI USTANAK     (03.05.2012.)

Nasilni povratak Hrvata u mra─Źnu pro┼ílost 1941. i 1945. godine

Za┼íto nas vreme┼ína bra─ça Danijel Ivin i Slavko Goldstein pod svaku cijenu ┼żele i uspijevaju vratiti u zle i zlo─Źina─Źke godine - 1941. i 1945.?

Sve mudre izreke slavnih ljudi o pro┼ílosti mogli bismo 'strpati' izme─Ĺu ovih krajnosti: optimisti─Źkog uvjerenja Cicerona 'Povijest je u─Źiteljica ┼żivota' i pesimisti─Źkog mi┼íljenja Voltaira 'Povijest je samo popis zlo─Źina i nesre─ça'.

 

Naslovna, 50,49,48,47,46,45,44,43,42, 41,40,39,38,37,36,35,34,33,32,31,30,29,28,27,26,25,24,23,22,21,20,19,18,17,16,15,14,13,12,11,10,09,08,07,06,05,04,03,02,01

94865

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU