Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

NAJAVA  /   PODSJETNIK

 

      Internacionalni likovni i literarni natje─Źaj za djecu - prijava do kraja velja─Źe 2012.

     NAJ─îITANIJI PRILOZI           MI┼áLJENJA O EUROPSKOJ UNIJI     

HRVATSKA POLITI─îKA TRAGEDIJA   (15.10.2011.)

Srbija optu┼żuje i sudi Hrvatskoj. Jedan dan poslala je optu┼żnice protiv 44 hrvatska gra─Ĺanina, me─Ĺu kojima i protiv 40 izravnih vukovarskih branitelja, a sutradan je osudila hrvatskog branitelja Veljka Mari─ça na 12 godina zatvora. Jo┼í nije nestao ┼íok s lica ve─çine Hrvata zbog sramotnih haa┼íkih presuda generalima Gotovini i Marka─Źu, zbog ─Źega se pro┼íloga tjedna prosvjedovalo diljem svijeta, a stigle su nove optu┼żbe, presude i poni┼żavanja.

Predsjednik Josipovi─ç je u New Yorku pred hrvatskim iseljenicima ne┼íto petljao o nepravdama u Haagu pa se ve─ç sutradan oprao da nije mislio to ┼íto je rekao, predsjednica Vlade zaprijetila je da ─çe zakonom za┼ítititi na┼íe gra─Ĺane te poru─Źila da ratni gubitnici, dakle Srbija, 20 godina poslije nastoje u miru ostvariti pobjedu, u ─Źemu ne ─çe, rekla je, uspjeti.

NESPORAZUM S POVIJESTI    (15.10.2011.)

'EUROPA se vraća nacionalnim identitetima' - tko će utješiti hrvatske 'eurofile'?'

'Europa je na prekretnici', pi┼íe poznati londonski dnevnik o znacima koje od─Źitava u dana┼ínjoj krizi koja bjesni.

'Ona se okre─çe protiv jedinstvene europske dr┼żave, s njezinom valutom u lu─Ĺa─Źkoj ko┼íulji, rijekama gospodarskih migranata, s jedne, i rijekama subvencija, s druge strane, vje─Źnim krizama i poni┼żavanjem demokratskih vlada. Europa se okre─çe nacionalnim identitetima i EU to ne mo┼że zaustaviti'

KAKO GRCI SAVLADAVAJU KRIZU     (14.10.2011.)

Obla─Źan dan na Rodosu. Ki┼ía pada, sve su ulice puste.

Vremena su te┼íka, svi imaju dugove i svi ┼żive od kredita.


Toga se dana jedan bogati Njemac vozi Rodosom i zaustavi ispred malog hotena. Vlasniku ka┼że da bi rado pogledao sobe, kako bi mo┼żda jednu iznajmio za jednu no─ç. I kao kauciju na tezgu stavlja nov─Źanicu od 100 eura.

Vlasnik hotela mu daje klju─Źeve od nekoliko soba.

PROGNOZA BUDU─ćNOSTI KOJU NE BISMO TREBALI IGNORIRATI     (14.10.2011.)

Gerald Celente, US ekonomist i analiti─Źar, osniva─Ź i direktor Trend Research Institute, proslavio se to─Źnim prognozama svjetskih doga─Ĺaja: pad burze 1987., raspad Sovjetskog Saveza 1990. i pad ruskog gospodarstva 1998. Predvidio je azijsku krizu 1997., recesiju 2001., pomamu za zlatom 2002., pad tr┼żi┼íta nekretnina 2005., recesiju 2007., i paniku 2008.

Krajem 2008. godine švicarski 'bloger' Freeman razgovarao je s Celenteom o situaciji u SAD-u, novom vodstvu u Bijeloj kući, svjetskoj financijskoj krizi, EU i prognozi za 2009. godinu.


Donosimo sa┼żetak razgovora, jer nam se ─Źini da mnogo toga, direktno i indirektno, mo┼że biti od velike va┼żnosti za Hrvatsku i njene ljude.

RADIMIR ─îA─îI─ć - ─îOVJEK KOJI MALTRETIRA CIJELI RAB I NJEGOV STOLJETNI TURIZAM     (13.10.2011.)

Do kada će antikorupcijska Hrvatska šutjeti?

Mnogo buke diglo se svojevremeno i dizalo sustavno i opetovano, kada je trebala zapo─çeti gradnja strate┼íki va┼żnog Pelje┼íkog mosta. Navodilo se tko je sve od privilegiranih, od onih kojima su prostorni planovi bili dostupni mnogo prije nego javnosti, kupio goleme parcele uz krajnje to─Źke budu─çega mosta. Navodile su se cifre pri kupnji i naknadna (silno uve─çana) vrijednost istih parcela.

Naravno, tako je to uvijek kada treba optu┼żiti tobo┼żnju desnu struju hrvatskog politi─Źkog ┼żivota. No pritom kupovinama nije onemogu─çavan cestovni, trajektni ili bilo drugi promet putnika i roba.

FESTIVAL HRVATSKI PLETER     (13.10.2011.)

Glazbeni festival domoljubne pjesme Hrvatski pleter širi svoja krila i na druge gradove u Hrvatskoj

Tradicionalna festivalska ve─Źer koja se u svibnju odr┼żava u Karlovcu nastoji se prenijeti i u druge Hrvatske krajeve.

Tako je prigodom Dana obrane grada Zadra 6. listopada u Hrvatskom narodnom kazali┼ítu Zadar odr┼żana dvosatna, humanitarna glazbena manifestacija u re┼żiji izvo─Ĺa─Źa i pjesama sa Hrvatskih pletera.

Koncert je zapo─Źeo recitalom "Prijatelju moj" posve─çen Anti Gotovini u izvedbi Silvije Budan.

DA SE NE ZABORAVI - IZ POVIJESTI HKZ     (12.10.2011.)

Quo Vadis Zajednico? Ili Hrvat protiv Hrvata (5. - završetak)

Pa po lojtrici gor, pa po lojtrici dol, pa po lojtrici gor i ...

Vrhovni sud Švicarke završio igru presudivši u korist HKZ-e

Kona─Źni rezultat: 4 : 2 za HKZ

Najprije kratko obja┼ínjenje za sve one iz na┼íih ju┼żnih i bosanskohercegova─Źkih krajeva nevi─Źnim kajkavskom narje─Źju i koji prema tome mo┼żda nisu razumjeli poantu poznate, gore citirane kajkavske popevke: lojtra zna─Źi ljestva, ljestvica (dolazi od njema─Źkog Leiter).

MO┼ŻE LI JADRANKA SPASITI HRVATSKU?   (12.10.2011.)

Uvjeren sam da je korisno za hrvatski narod dati još jedan mandat Jadranki Kosor

Nema nikakve dvojbe da Hrvatska ponovno ┼żivi svoje sudbinske dane. Dvadeset godina nakon progla┼íenja samostalnosti zapo─Źinje novi povijesni ciklus, koji nije manje zna─Źajan od prethodnog. Pred hrvatskim narodom su najva┼żniji izbori nakon devedesetih godina. Tada se je glasovalo za samostalnost i borbu za samostalnu Hrvatsku i pod cijenu rata ili za kapitulaciju i ostanak u Jugoslaviji. Tada je hrvatski narod imao dr. Franju Tu─Ĺmana koji je imao i viziju i hrabrost u vrlo te┼íkim uvjetima, uklju─Źuju─çi i ratom stvoriti samostalnu i suverenu hrvatsku dr┼żavu.

UMJETNOST LAGANJA    (11.10.2011.)

Iako je Dobrica ─ćosi─ç svojedobno glorificirao la┼ż kao najprobita─Źniju zna─Źajku srpskog nacionalnog identiteta, Hrvati u toj vje┼ítini uop─çe ne zaostaju za Srbima. Dapa─Źe! Ne bez nacionalnog ponosa, isti─Źem da smo mi nadvladali utilitarizam, karakteristi─Źan za ni┼że etape razvoja neke umjetnosti, i od laganja stvorili istinsku umjetnost. Umjetnost radi umjetnosti!

AUSTRALSKA HUMANITARKA MISHKA GORA:   (11.10.2011.)

Gotovina je zaustavio rat i ubijanje civila
Suci su mišljenja i glasine podignuli na razinu dokaza te postavili neutemeljenu teoriju

Australska humanitarka, spisateljica i fotografkinja Mishka Gora ─Źesto pi┼íe kako Haa┼íki sud nije ispunio svoju zada─çu a za su─Ĺenje i presude generalima Gotovini i Marka─Źu dr┼żi da su farsa. U ekskluzivnom razgovoru za Ve─Źernji list argumentira svoje teze i otkriva da je prvi put u lipnju 1993. godine posjetila Hrvatsku u funkciji direktorice njema─Źke nevladine udruge IMO, a kasnije je radila za UNHCR.

SIGURNO ┼áKOLSKO DVORI┼áTE   (10.10.2011.)

BJELOVAR - Prvi dan mjeseca listopada ─Źlanovi i volonteri bjelovarskog Kluba hrvatskih ratnih veterana obilje┼żili su akcijom "Sigurno ┼íkolsko dvori┼íte".

Zbog uvijek aktualnog pitanja sigurnosti djece na igrali┼ítima ovom akcijom koja je ovaj puta provedena u suradnji sa bjelovarskom IV osnovnom ┼íkolom, ┼żeli se jo┼í jednom podsjetiti vlasnike svih dje─Źijih igrali┼íta na sigurnost sprava.

GENERALI DOMOVINSKOG RATA NA OLTARU DOMOVINE     (10.10.2011.)

Reporta┼ża povodom Dana neovisnosti

Pozivom Kluba veterna Obrambenog domovinskog rata op─çine Trnje i organizatora Milana Zano┼íki ponovno su se na Medvedgradu okupili hrvatski branitelji i domoljubi na tradicionalnom zajedni─Źkom odavanju po─Źasti Domovini povodom Dana neovisnosti.

Prema protokolu sve─Źanost je zapo─Źela organiziranim mimohodom, polaganjem vijenaca i paljenjem svije─ça na Oltaru domovine svim hrvatskim braniteljima u pro┼ílim vremenim. U ime branitelja vijenac je polo┼żio umirovljeni general Domovinskog rata ┼Żeljko Glasnovi─ç. Uslijedila je kratka molitva i nagovor vjernicima koju je predvodio vojni kapelan. Zajedno sa zborom "Hrvatska ba┼í─çina" okupljeni su zapjevali hrvatsku himnu Lijepa na┼ía Domovino. Zatim je uslijedila minuta ┼íutnje za sve branitelje koji su dali ┼żivot za Domovinu.

KOMUNIZAM - KRVAVA FILOZOFIJA     (09.10.2011.)

ODGOVOR NA PRIMJEDBE VINKA GRGUREVA

Komunizam - krvava filozofija

Nasilje je program zapisan u temeljnom komunisti─Źkom programskom dokumentu, a svi komunisti─Źki tirani doslovno su ga provodili u djelo. U ─Źemu je onda razlika izme─Ĺu komunizma i titoizma?


Vinko Grgurev u svome pismu Vijencu postavio je Matici hrvatskoj nekoliko desetaka pitanja u vezi s njezinim pozivom Hrvatskom saboru na provo─Ĺenje Deklaracije (iz 2006) o osudi zlo─Źina po─Źinjenih tijekom totalitarnoga komunisti─Źkog poretka u Hrvatskoj 1945. do 1990.

Osim što ima pravo dobiti odgovore na svoja pitanja, Grgurev treba znati i to da je jedini pojedinac ili tijelo u Hrvatskoj koji je osporio pravo Matici hrvatskoj da se pozivom obrati Hrvatskom saboru.

PRIOP─ćENJE POVODOM "KONVENCIJE POLITI─îKOG POKRETA HRAST"     (09.10.2011.)

Povodom vijesti o sazvanoj "konvenciji politi─Źkog pokreta Hrast", koji protupravno koristi registrirano ime politi─Źke stranke Hrvatski rast (Hrast) i time nezakonito javno politi─Źki djeluje u Republici Hrvatskoj, ve─çina ─Źlanova Predsjedni┼ítva i Nadzornog odbora stranke Hrast, upu─çuje javnosti ovo


P R I O P ─ć E NJ E

BALEGOVA─îKA ZABAVA      (08.10.2011.)

Balegova─Źka zabava - subota 01.10.2011 u Schlierenu


Bilo je ugodno i nezaboravno ponovno vidjeti osobe iz mladosti i rodnog kraja, a to nam je i bio cilj okupiti nas, sve Balegov─Źane ra┼ítrkane po cijeloj ┼ávicarskoj, na jednom mjestu. Nadam se da ─çemo svake godine napraviti jedan korak vi┼íe i jo┼í profesionalnije i jo┼í mnogobrojnije se okupiti, znaju─çi da sav dobitak od zabave ide za pomo─ç na┼íem selu i na┼íim Balegov─Źanima.


Sala Unterrohr u Schlierenu je u subotu 01. listopada 2011, bila popunjena sa otprilike 400 do 500 osoba. Mogao se uo─Źiti velik broj mladih ljudi, ┼íto je jako pozitivno za nas starije - zna─Źi prenijeli smo dio na┼íe ljubavi prema rodnoj grudi i na na┼íu djecu.

Balegov─Źana je najvi┼íe do┼ílo iz najudaljenijih kantona ┼ávicarske, mnogobrojni su bili na┼íi gosti iz drugih mjesta na ┼íto smo ponosni da su pokazali interes za na┼íu zabavu.

PRIJE 20 GODINA - SUVERENA HRVATSKA      (08.10.2011.)

Iz Zagreba za slušateljstvo Radio CRONE u Torontu

Drage Hrvatice i Hrvati u Torontu i okolici! Za po─Źetak ovog javljanja najradosnija vijest poslije 50 godina! Od danas, zvani─Źnom odlukom hrvatskog Sabora, na┼ía domovina Hrvatska ponovo je suverena i samostalna.

Nakon cjelodnevnog zasjedanja, izlaganja predsjednika hrvatske vlade dr. Franje Greguri─ça, diskusije saborskih zastupnika, u 19,45 sati, Sabor je usvojio odluku o suverenosti i samostalnosti. Pravovaljano i punova┼żno! Jednoglasno! Ovim ─Źinom to je kraj omr┼żenoj Jugoslaviji, a novi po─Źetak Hrvatske. Sabor je danas zasjedao po prvi puta poslije turskih vremena na skrovitom i tajnom mjestu. Svoj rad nastavlja ovu no─ç na usvajanju potrebnih zakona u vezi za osamostaljenjem.

Tajnovitost je bila potrebna, jer za danas je bilo najavljeno bombardiranje Sabora, katedrale, d┼żamije, i hrvatskog radio-TV centra u Zagrebu; poslije sino─çnjeg napada na Banske dvore.

PRIJE 20 GODINA - NAPAD NA ZAGREB      (07.10.2011.)

Izvod iz knjige Damir Borov─Źak
HELLO TORONTO - OVDJE ZAGREB

7. listopada 1991.

Kronika dana

Iz Zagreba za slušateljstvo Radio CRONE* u Torontu

Zagreb je danas ga─Ĺan u svoje srce. Hrvatska je danas ga─Ĺana u svoje srce. Zrakoplovi srpskih zlikovaca danas su ga─Ĺali Banske dvore uz Markovu crkvu na Gornjem gradu, ┼żele─çi pogoditi srce predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franju Tu─Ĺmana. Kako bi bili sigurni u svoj pogodak, ga─Ĺali su i njegov privatni dom u Nazorovoj ulici na Tu┼íkancu**.

Sna┼żne eksplozije u samom centru grada, vjerojatno najboljih pilota ┼íto ih imaju zlikovci, nanijeli su izuzetnu materijalnu ┼ítetu starogradskoj jezgri Zagreba.

┼áVICARSKA PO┼áTA ODBILA PREUZETI MASOVNU PO┼áILJKU ZBOG- NEPRISTOJNIH I PORNOGRAFSKIH SLIKA      (07.10.2011.)

O kakvim se slikama radilo?

Jedna je primjerice prikazivala goli mladi par, Lizu kako Larsu navla─Źi kondom, a druga slika, dva momka kako jedan drugome masiraju ud.

Tko je htio poslati takav propagandni pornografski materijal kao masovnu pošiljku?

Organizacija roditelja kantona Basel Stadt (grad).

BISKUP VLADO KO┼áI─ć: VLADA TREBA HITNO PREKINUTI DIPLOMATSKE ODNOSE SA SRBIJOM!    (06.10.2011.)

Nakon ┼íto su hrvatski biskupi za vrijeme posjeta pape Benedikta XVI. Hrvatskoj od vlasti zatra┼żili zakonsku zabranu poba─Źaja, biskup Vlado Ko┼íi─ç je oti┼íao i korak dalje te sugerirao Vladi da hitno prekine diplomatske odnose sa Srbijom.

'Na┼ía bi zemlja trebala hitno prekinuti sve diplomatske odnose s vladom te zemlje, dok ona ne prizna istinu! Kako je mogu─çe da Vukovar koji je simbol na┼íeg otpora nepravdi i genocidu nad Hrvatima, slu┼żbene institucije na drugoj strani progla┼íavaju mjestom genocida koji su tu tobo┼że po─Źinili Hrvati? Vidite, mi jo┼í nismo zavr┼íili borbu za na┼íu slobodu', rekao je biskup Ko┼íi─ç u homiliji pred okupljenim predstavnicima Ministarstva unutarnjih poslova na Dan policije.

BIT ─ćE USTAVNA TU┼ŻBA PROTIV DISKRIMINIRAJU─ćIH ODREDABA!    (06.10.2011.)

INTERVJU: Ante Beljo, povratnik iz iseljeništva, bivši saborski zastupnik i dugogodišnji ravnatelj Hrvatske matice iseljenika

Prijedlog Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske nedavno je u prvome ─Źitanju prihva─çen na saborskome zasjedanju gotovo jednoglasno, sa samo tri suzdr┼żana glasa. Predlagatelj zakona, vladaju─ça koalicija, najavljuje dono┼íenje zakona kao prijelomni trenutak u odnosu mati─Źne domovine Hrvatske prema Hrvatima izvan Hrvatske, s novim, kvalitetnijim, konkretnijim, sadr┼żajnijim, operativnijim i pogodnijim elementima, ┼íto bi svaki iskreni hrvatski rodoljub i domoljub trebao pozdraviti.

KOME JE SMETALO MINISTARSTVO ISELJENI┼áTVA?    (05.10.2011.)

Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima ne smije donositi ishitreno, po ┼żurnom postupku, zbog osobnih ili strana─Źkih interesa i sl., jer treba dati priliku iseljenicima i onima koji poznaju problematiku iseljeni┼ítva, da iznesu svoje mi┼íljenje, primjedbe i dopune.

Ministarstvo iseljeni┼ítva uspostavljeno je odmah po osnivanju prve Vlade Republike Hrvatske 30. svibnja 1990. Bila je to politi─Źka ideja koju je odgovorno zagovarao prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tu─Ĺman. On je ve─ç prije uspostave suverene Hrvatske uo─Źio velike mogu─çnosti hrvatskog iseljeni┼ítva[1]. Osnivanje Ministarstva iseljeni┼ítva, raseljeni Hrvati diljem svijeta, u komunizmu stigmatizirani kao "usta┼íka emigracija", do─Źekali su s iznena─Ĺenjem i radosnom nadom da je kona─Źno do┼íao kraj komunisti─Źkoj nepravdi i represiji, koja se pola stolje─ça prema njima primjenjivala.

HRAST VI┼áE NE RASTE U ZADRU    (05.10.2011.)

Tek ┼íto je ovog prolje─ça po─Źeo s djelovanjem, HRAST se ugasio u Zadru

Predsjednik zadarskog HRAST-a Arsen Pirc raspustio je prije nekoliko dana zadarsku organizaciju ovoga politi─Źkog pokreta. Pirc, koji je obna┼íao du┼żnost potpredsjednika istoimene stranke, ka┼że da se na taj potez odlu─Źio budu─çi da nije do┼ílo do pomirbe, odnosno uskla─Ĺivanja stavova nakon prijelomne sjednice Velikog vije─ça Hrasta, odr┼żane 17. lipnja, o kojoj je, po Pircu, stalni odbor Hrasta la┼żno izvijestio javnost.

(na slici Arsen Pirc i Ivo Markulin)

O POLITI─îARIMA DO KOLJENA SEDMOG     (05.10.2011.)

Tko su, otkud i s kakvom politi─Źkom i obiteljskom popudbinom dolaze na┼íi izborni kandidati? - to ne bi smjelo biti nikakav bauk

Socijalno podrijetlo (ili porijeklo, kako se govorilo na hrvatskosrpskom) - nekad je bila nezaobilazna rubrika u raznim personalnim evidencijama. Premda je dru┼ítvo, kako se samo voljelo hvaliti, bilo zasnovano na te(n)kovinama socijalisti─Źke revolucije u kojoj su ukinute sve klase (dru┼ítveni razredi), a uspostavljena totalna jednakost, strogo se vodilo ra─Źuna ne samo o tome tko je tko, nego i tko je ─Źiji.

KAZNE ZA PSOVKE     (04.10.2011.)

Eine Chronik schreibt nur derjenige, dem die Gegenwart wichtig ist.
Kroniku pi┼íe samo onaj, kome je va┼żna sada┼ínjost. Goethe, Maximen und Reflexionen

Zagreb je u srednjem vijeku bio primjer tipi─Źnog srednjeeuropskog grada. Tlocrt dana┼ínjeg Gornjeg grada napadno je sli─Źan tlocrtu mjesta Chalon-Sur-Saon u Francuskoj.

Kronika Zagreba nam otkriva duh onog vremena, na─Źin ┼żivljenja i razmi┼íljanja te organizaciju ┼żivota u tada┼ínjim europskim urbanim sredinama. ─îitaju─çi ju, uvi─Ĺamo s jedne strane da se ─Źovjekova priroda ne mijenja i da su problemi me─Ĺuljudskih odnosa vje─Źno isti.

DR┼ŻAVA     (04.10.2011.)

Vjerojatno mitom dr┼żave nije toliko opsjednuta politi─Źka misao nijednog naroda koliko je to slu─Źaj s politi─Źkom mi┼ílju hrvatskog naroda. "Uru duga i uru ┼íiroka, samo nek' je samostalna'' hrvatski je politi─Źki uzdah jo┼í od sredine pretpro┼ílog stolje─ça. A uzre─Źica o "ostacima ostataka" tako─Ĺer, samo na drugi na─Źin, govori o toj istoj ─Źe┼żnji politi─Źki misle─çih Hrvata jo┼í od srednjeg vijeka.


Devedesetih smo dr┼żavu kona─Źno izborili, i kad smo o┼żareni pomislili da je ta stvar gotova, prava pri─Źa o dr┼żavi je, izgleda, tek po─Źela. Naime, prema krvavo izborenoj dr┼żavi po─Źeli smo se pona┼íati kao prema "lete─çem tanjuru" koji je neki zaboravni izvanzemaljac parkirao u na┼íem vrtu.

Jedni su po─Źeli gun─Ĺati ┼íto im je ─Źudni objekt uni┼ítio lijehu s crvenim karanfilima, drugi su se i┼í─Źu─Ĺavali neobi─Źnoj letjelici, tre─çi, oni poduzetniji, navalili su od┼íarafljivati i raznositi dijelove s nje. No, dr┼żava evidentno nije NLO, nisu nam je ostavili izvanzemaljci, budalasto je ┼żaliti za poga┼żenim prvomajskim karanfilima i dr┼żavu ne bismo trebali raskopavati. Ako nam nije cilj nanositi ┼ítetu samima sebi. To su prili─Źno jednostavne i jasne ─Źinjenice, i u zrelim dr┼żavnim zajednicama smije┼íno bi bilo javnost uop─çe na njih upozoravari. Me─Ĺutim, kod nas je to nu┼żno.

O JEZIKU NA┼áE TELEVIZIJE    (03.10.2011.)

Za nekoga tko osje─ça hrvatski jezik, tko voli hrvatski jezik, slu┼íanje jezika na hrvatskoj televiziji zaista je prava muka. Istina jest da se u emisiji >Jezikomjer< svakodnevno daju korisne obavijesti o jeziku i jezi─Źnoj pravilnosti i kulturi, ali jezik koji ina─Źe slu┼íamo od na┼íih spikera izaziva pravo i nepatvoreno zgra┼żanje. Da budemo pravedni, treba dodati da se to ne odnosi ba┼í na sve spikere, ali odnosi se na njihov dobar dio, i to osobito onih mla─Ĺih. Treba dodati i da se to ne odnosi samo na profesionalne spikere, nego jo┼í vi┼íe na razne reportere koji izvje┼í─çuju s pojedinih dru┼ítvenih, politi─Źkih i ┼íportskih doga─Ĺanja.

Na televiziji se dodu┼íe pojavljuju i razni gosti za ─Źiji jezik televizija ne mo┼że biti odgovorna, ali i gosti bi mogli biti na ne┼íto upozoreni pri uobi─Źajenim pripremama za emisiju. No za jezik vlastitih spikera i reportera televizija jest odgovorna, bez sumnje, i toga bi vode─çi ljudi na┼íe televizije morali biti svjesni. Poku┼íat ─çu navesti kakve se jezi─Źne nepravilnosti i pogrje┼íke mogu ─Źuti u pojedinim emisijama, prvenstveno u vijestima i reporta┼żama.

GDJE SU SPOMENICI     (02.10.2011.)

Ako je suditi prema izjavi predsjednika Republike Ive Josipovi─ça na sredi┼ínjoj sve─Źanosti proslave Dana antifa┼íisti─Źke borbe u ┼íumi Brezovica kod Siska, da je "do┼ílo vrijeme da se na hrvatsku povijest gleda bez strasti i s razumom te da se prekine s "virtualnim antifa┼íizmom' koji nije priznavao partizane i njihova znakovlja", zatim da se "u Hrvatskoj hvali antifa┼íisti─Źka ste─Źevma kada je rije─Ź o Europi i me─Ĺunarodnim odnosima, a da istodobno nije dopu┼íteno obnavljanje partizanskih spomenika i ne po┼ítuje se saborska Deklaracija o antifa┼íizmu" mnogi, a prije svega hrvatski branitelji, koji su svojom krvlju branili i obranili hrvatsku dr┼żavu, najbla┼że re─Źeno, ostali su u ─Źudu.

Otkud sada, dvadeset godina nakon srpsko-cnmogorske agresije na Republiku Hrvatsku tolika briga o partizanima, pa i Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA), koja je (zar se zaboravlja) 1991. oru┼żje okrenula prema hrvatskom narodu (ali i narodu Bosne i Hercegovine i Slovenije) te s crvenom petokrakom na ─Źelu ubijala, ru┼íila i ostavljala iza sebe prah i pepeo. To je bila vojska Josipa Broza, koja je 1990. pre┼íla na stranu Slobodana Milo┼íevi─ça. Ve─ç je i suvi┼íno postavljati pitanje: tko je od najvi┼íih zapovjednika te tre─çe ili ─Źetvrte vojne sile u Europi do sada priveden pravdi, odnosno osu─Ĺen za stra┼ína zlodjela?

NA DANA┼áNJI DAN PRIJE 20 GODINA ZAPO─îELO GRANATIRANJE DUBROVNIKA     (01.10.2011.)

Prve granate na drevni hrvatski grad Dubrovnik pale su 1. listopada 1991. godine. Grad je bio potpuno opkoljen, iz njega se nije moglo iza─Źi niti u njega u─çi.

┼áto se to─Źno doga─Ĺalo u Dubrovniku i kako je njegovo pu─Źanstvo podnosilo blokadu i napade, saznalo se tek nakon vi┼íe dana.

Stoljetni spomenici kulture, nijemi svjedoci davnih vremena, na┼ía pro┼ílost ru┼íile su se pod udarcima raketa i bombi ispaljenih iz suludih ─Źetni─Źkih i generalskih glava.

TKO JE NA┼á I KAKO GA PREPOZNATI     (01.10.2011.)

Pitanje tko je na┼í i kako ga prepoznati mo┼że na prvi pogled izgledati jednostavno. Ali, kad po─Źnemo odgovarati na to pitanje sve vi┼íe prepoznajemo slo┼żenost i pitanja i odgovora. Naro─Źito ako se s ovom temom ┼żelimo ozbiljno suo─Źiti u predizborno vrijeme u Hrvatskoj.

Ponajprije, izlo┼żeni smo teroru monotone i dosadne jednostranosti. U javnom prostoru je samo zaglu┼íuju─ça buka u kojoj svi - poput papagaja i papiga - neprekidno dre─Źe isti refren: da su upravo oni na┼íi te da ba┼í oni najbolje i najdosljednije zastupaju na┼íe interese.

 

Naslovna, 37,36,35,34,33,32,31,30,29,28,27,26,25,24,23,22,21,20,19,18,17,16,15,14,13,12,11,10,09,08,07,06,05,04,03,02,01

 

13736

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU