Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

NAJAVA  /   PODSJETNIK

POZIV na prosvjed u Den Haagu 24.09.2011.

POZIV na pa potpisivanje pisma Vije─çu sigurnosti UN-a (traje do 27.09.2011.)

POZIV na putovanje u Vukovar i Vinkovce od 07.-09.10.2011.


      Internacionalni likovni i literarni natje─Źaj za djecu - prijava do kraja velja─Źe 2012.

     NAJ─îITANIJI PRILOZI

SPLITSKO LJETO KAO PEDERSKA PARADA   (31.08.2011.)

Splitsko ljeto kao pederska parada: "desni' HDZ uzgaja lijeve kultur-teroriste jer mu to nare─Ĺuju

Po zavr┼íetku ovogodi┼ínjeg 57. Splitskog ljeta piscu ovih redaka palo je na pamet pomalo ─çaknuto pitanje: kakva je sli─Źnost izme─Ĺu ovog Ljeta i nedavne splitske pederske parade? Sli─Źnosti ima i vi┼íe nego ┼íto se to ─Źini na prvi pogled - me─Ĺu ostalim i u tome ┼íto je u doba doga─Ĺaja broj pravih, la┼żnih, ali i visoko motiviranih pedera vrlo dojmljiv.

 

ANTIFAŠIZAM U HRVATSKOJ     (30.08.2011.)

Hrvatu koji ┼żivi u slobodnom svijetu, nije jasno za┼íto si normalan ─Źovjek u Hrvatskoj dozvoljava takvu glupost i bezobrazluk, pa se mora baviti nekakvim nametnutim dilemama umjesto da gleda svoj vlastiti prosperitet i prosperitet svoje djece i unu─Źadi.

Tko god je i┼íao u ┼íkolu zna u me─Ĺuvremenu da nacizam i fa┼íizam nisu hrvatsko djelo, ve─ç su u Hrvatsku doneseni na talijanskim i njema─Źkim ─Źizmama, jednako kao i par godina kasnije komunizam na ruskim. I ne samo u Hrvatsku ve─ç prakti─Źki u sve zemlje Europe. I fa┼íizam i nacionalsocijalizam su nestali s politi─Źke pozornice, jednako kao i ni┼íta manje zlo─Źina─Źki komunizam. Gotovo svuda. Ali ne u i Hrvatskoj.

 

SAMI STE KRIVI ┼áTO GOTOVINA LE┼ŻI U ZATVORU ┬á ┬á (29.08.2011.)

Amerikanci imaju i Ku─çu slavnih obavje┼ítajaca, a samo rijetki imaju tu ─Źast na─çi se u njoj. Ivan ┼áarac, podrijetlom Hrvat, prije nekoliko godina dobio je u njoj mjesto. Prvi je, dakle, i jedini Hrvat u Ku─çi slavnih ameri─Źkih obavje┼ítajaca. Bio je to najve─çi znak priznanja ameri─Źke dr┼żave gospodinu ┼áarcu, obavje┼ítajcu i vojnom ata┼íeu, za sve rezultate koje je ostvario u svojoj karijeri.

Ivan ┼áarac oti┼íao je 1962. godine u Austriju gdje je dobio politi─Źki azil, a onda uskoro odatle u SAD gdje je pozvan u vojsku koja je u to doba bila obvezna kada je i zapo─Źela njegova prebogata i osebujna vojna karijera. Bio je u svim ratovima, od Vijetnama do ovih novijih. Za nas je posebice zna─Źajno ┼íto je u Hrvatskoj bio na du┼żnosti ameri─Źkog vojnog ata┼íea u ameri─Źkom veleposlanstvu, te je potanko upu─çen u sve ┼íto se doga─Ĺalo.

Ove godine je s obitelji boravio nekoliko tjedana u Hrvatskoj, a dio odmora proveo je i u Tomislavgradu.

 

DRAGA GOSPA ILAČKA U LONDONU     (28.08.2011.)

Dokumentarni film "Draga Gospa Ila─Źka" koji je nastao u produkciji udruge "Dr. Ante Star─Źevi─ç" iz Tovarnika ovih dana dobio je poziv i obavijest o uvr┼ítavanju u slu┼żbeni program ovogodi┼ínjeg Me─Ĺunarodnog festivala kr┼í─çanskog filma u Velikoj Britaniji gdje ─çe se natjecati za jednu od vi┼íe vrijednih nagrada festivala i to u konkurenciji sa filmovima iz razli─Źitih zemalja svijeta.

Ovaj specifi─Źan festival kakvih je malo u svijetu odr┼żat ─çe se od 7. do 20. studenog u Londonu, a nakon toga ─çe se filmovi iz natjecateljskog programa prikazivati po drugim ve─çim gradovima Velike Britanije. Time se ┼żeli ukazati na ovu vrstu filmskog stvarala┼ítva i poruke kr┼í─çanskih na─Źela koje su upu─çene putem ovakvih umjetni─Źkih radova i na─Źina izra┼żavanja.

 

HRVATI I SRBI, STARI I RAZLIČITI NARODI     (28.08.2011.)

Nakon ┼íto je Milo┼íevi─ç bio odveden u Haag, a Srbijom pirnuo liberalni vjetri─ç, u beogradskoj je Politici u jesen 2002. objavljen veliki intervju s povjesni─Źarom i urednikom ┼íkolskih knjiga. Tada jo┼í relativno slabo poznata novinarka pitala je nadobudnog povjesni─Źara, koji se nekoliko godina poslije proslavio svojim romanom o ratnom pohodu srpskih rezervista na Zagreb, o svemu i sva─Źemu, a najvi┼íe o raskoraku izme─Ĺu spoznaja do kojih je do┼íla historiografska znanost i uvrije┼żenih mitskih pri─Źa koje zapljusuju pu─Źku i masovnu kulturu, pa i ud┼żbeni─Źku literaturu.

Radije vjerujemo - objasnio je svojoj sugovornici tada ─Źetrdesetgodi┼ínji urednik ud┼żbenika u dr┼żavnoj izdava─Źkoj ku─çi, koji je prva radna iskustva stekao kao kustos u beogradskom ┼Żidovskom muzeju i Zadu┼żbini Kara─Ĺor─Ĺevi─ça na Oplencu - u mitove i glupe stereotipe nego u znanstveno dokazane povijesne ─Źinjenice.

 

HRVATSKA ─ćE BITI ZEMLJA SRETNIH LJUDI ┬á ┬á (27.08.2011.)

Razgovor - Sini┼ía Ratkovi─ç, umirovljeni ─Źasnik Hrvatske vojske

Po─Źnimo aktualnim doga─Ĺajem: uhi─çen je general Kruljac pod optu┼żbom da je zlorabio svoj polo┼żaj i pritom ostvario nezakonitu dobit. Nekoliko dana poslije uhi─çen je u Sisku umirovljeni general ─Éuro Brodarac i otpravljen s lisicama na rukama u Osijek ─Źiji je ┼Żupanijski sud mjerodavan za slu─Źajeve ratnih zlo─Źina. Dva razli─Źita primjera koje povezuje ─Źinjenica da su, ─Źini se, zaredali postupci protiv visokih ─Źasnika Hrvatske vojske. Mislite li da rije─Ź o na┼íem obe─çanju i uvjetu za prijem u EU da ─çemo procesuirati dosad zanemarivane ratne zlo─Źine?

 

EUROPSKA UNIJA U ZEMLJI ČUDESA     (26.08.2011.)

Ulazak Hrvatske u EU-ropsku uniju glavni je politi─Źki lajtmotiv svih hrvatskih vlada od 2000. na ovamo.

Iako bi vanjska politika trebala biti u funkciji ostvarivanja unutarnjepoliti─Źkih interesa i ciljeva, u zemlji svakojakih ─Źudesa zvanoj Hrvatska vrijedi obrnuto pravilo: hrvatski nacionalni interesi podre─Ĺuju se diktatima inozemnih mo─çnika. Takvu nesposobnu, naopaku i stupidnu politiku inaugurirao je triumvirat Ra─Źan-Mesi─ç-Pusi─ç jo┼í nesretne 2000., a najispravnije ju je opisao biv┼íi predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader kad je rekao: "Nema te ┼żrtve koju ne─çemo podnijeti za ulazak u EU".

 

DA SE NE ZABORAVI - IZ POVIJESTI HKZ - 29. SABOR HRVATSKE KULTURNE ZAJEDNICE U ŠVICARSKOJ     (26.08.2011.)

2. prosinca 2001. odr┼żan je 29. Sabor HRVATSKE KULTURNE ZAJEDNICE, koji ─çe zasigurno predstavljati prekretnicu u ┼żivotu udruge

Zbog nemilih doga─Ĺaja na pro┼ílogodi┼ínjem Saboru, postojala je bojazan malog ili nikakvog odaziva. Iznena─Ĺenje je bilo tim ve─çe, kada su po─Źele pristizati prijavnice za sudjelovanje, kao i isprike i ┼żalost zbog nemogu─çnosti dolaska. Prekrasan ambijent hotela Golden Tulip Plaza, kao i izvrsna organizacija, doprinjeli su plodonosnom radu Sabora, kakvog nismo do┼żivili ve─ç dugi niz godina.

Zbog tema presudnih za budu─çnost udruge, Sabor je bio zatvorenog tipa (bez gostiju). Problema ima puno, ali jo┼í vi┼íe dobre volje da se o─Źuva ova najstarija udruga Hrvata u ┼ávicarskoj. Diskutiralo se po svim to─Źkama dnevnog reda, bilo je i kritike, ali dobronamjerne i konstruktivne.

Na slici: dopredsjednica Mirjana Magazin ─Źita izvje┼ítaj Upravnog odbora

 

ODVRATNO TERORIZIRANJE HRVATSKE OBITELJI U PODGORJU      (25.08.2011.)

Potpredsjednik hrvatske vlade i du┼żnosnik SDSS-a Slobodan Uzelac izjavio je po─Źetkom kolovoza za beogradske Ve─Źernje novosti, u vrijeme kad se u Hrvatskoj obilje┼żavala vojn-redarstvena akcija Oluja, kako je u Hrvatskoj jo┼í prisutna politika u kojoj se zlo─Źini nad Srbima u Drugom svjetskom ratu negiraju ili relativiziraju, a stradanja u posljednjem ratu pre┼íu─çuju. "Trebalo je da pro─Ĺu godine da bi se oni koji su po─Źinili zlo─Źpine izveli pred lice pravde", rekao je, dometnuv┼íi: "Ali ve─çina zlo─Źina do danas je neka┼żnjena, a posebno se ignorira sustavno uni┼ítavanje naselja, onemogu─çavanje ili ote┼żavanje povratnika."

Gotovo istodobno s tom izjavom Slobadana Uzelca, u Banjoj Luci u organizaciji Dokumentacijskog-informacijskog centra Veritas odr┼żan je okrugli stol te je, uz ino, re─Źeno kako Hrvatska jo┼í nije spremna suo─Źiti se s pro┼ílo┼í─çu, ve─ç se i dalje negira zlo─Źin po─Źinjen nad Srbima. Hrvatsko provosu─Ĺe, kako je re─Źeno, nastavlja ono ┼íto je radila hrvatska vojska tijekom rata prema Srbima.

 

┼ŻIG ZVIJERI┬á┬á┬á┬á (24.08.2011.)

Otkrivenje 13, 16-17:

"Ona posti┼że da se svima - malima i velikima, bogatima i ubogima, slobodnjacima i robovima - udari ┼żig na desnicu ili na ─Źelo i da nitko ne mogne kupovati ili prodavati osim onog koji nosi ┼żig s imenom Zvijeri ili s brojem imena njezina."

Samo smo korak udaljeni od ovog otkrivenja! U SAD bi moderno ┼żigosanje u obliku ugra─Ĺivanja odre─Ĺenog ─Źipa trebala postati stvarnost ve─ç za dvije godine.

 

TRGOVCI U HRAMU      (23.08.2011.)

Pravu buru u hrvatskoj javnosti izazvala je odluka Svete Stolice da se nekretnine vra─çene ┼żupi Dajla, usuprot volji mjesnoga biskupa Ivana Milovana i istarskoga sve─çenstva, prenesu u vlasni┼ítvo "hrvatske pravne osobe Abbazia d.o.o.", koje je jedini vlasnik talijanska opatija Praglia kod Padove.

Trgovina je i blagoslov i prokletstvo. Ona zbli┼żuje ljude i narode. Razmjenom vi┼íkova uklanja manjkove. Vodi se sebi─Źnim na─Źelom: kupiti ┼íto jeftinije, prodati ┼íto skuplje. Dok je sputava op─çe suglasje, njezina je sebi─Źnost bezazlena. Ona, dapa─Źe, usre─çuje ljude i narode.

 

OPASNA POLITIČKA IGRA S PUKOM      (22.08.2011.)

Hrvati ve─ç vi┼íe od deset godina na izborima biraju one li─Źnosti koje su majstori irealnih obe─çanja

Pona┼íanje kratkovidnih bira─Źa ima za posljedicu gubljenje dostojanstva naroda i dr┼żave te sve zavr┼íava u parazitskom pona┼íanju snala┼żljivih skorojevi─ça. Vode─çe stranke u dr┼żavi rijetko su bile u stanju pravodobno prepoznati prave probleme i svjetska politi─Źka i gospodarska kretanja. U Hrvatskoj je bilo puno novinara, publicista i ekonomista, koji su godinama, jo┼í u doba Ive Sanadera, upozoravali na opasnosti koje prijete iz politike gubljenja gospodarske i politi─Źke suverenosti Republike Hrvatske, ali njih nitko nije imao vremena slu┼íati. Lo┼íe gospodarsko i politi─Źko stanje u Hrvatskoj u me─Ĺuvremenu je evidentirano i u svijetu.

 

BRIJUNSKA MEDIOKRATURA        (21.08.2011.)

Zastra┼íuju─ça koli─Źina politi─Źke mo─çi ovih je dana u brijunskom ljetnikovcu biv┼íega jugoslavenskog komunisti─Źkog satrapa Josipa Broza Tita demonstrirao predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi─ç

Okupiv┼íi oko sebe vo─Ĺe tzv. srpskohrvatskog jezi─Źnog prostora Josipovi─ç je najavio sna┼żnije infrastrukturno i politi─Źko povezivanje Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine.

 

BRATSTVO I JEDINSTVO JOSIPOVI─ćA I KOSOR ┬á┬á ┬á (20.08.2011.)

Bila je to najve─ça organizirana plja─Źka u povijesti: svekoliko ve─çe i vrjednije privatno vlasni┼ítvo je revolucionarnim na─Źinom postajalo dru┼ítveno, tj. dr┼żavno. A u stvarnosti gospodar oplja─Źkanoga je bio partijski vrh na ─Źelu s J. B. Titom

Sve ┼íto postoji i ┼íto se doga─Ĺa na ovome svijetu nije uop─çe ni jednostavno niti jednozna─Źno. Ne odnosi se ovo samo na ono ┼íto je komplicirano po svojem sadr┼żaju. Svaki ─Źovjek, svaka institucija, svaka stvar, svaki doga─Ĺaja i sve ostalo uvijek u sebi sadr┼że svekoliku razli─Źitost i slo┼żenost, koje su ─Źesto rastegnute do kontradiktornosti. Netko ili ne┼íto ┼íto je lijepo istovremeno u sebi sadr┼żi i ru┼żno─çu. Ne┼íto ┼íto je dobro, sadr┼żi i zlo, itd.

 

HRVATI ┼ŻRTVE KOMUNIZMA ┬á┬á ┬á ┬á┬á ┬á (19.08.2011.)

Komunizam je danas i me─Ĺunarodno osu─Ĺen kao zlo─Źina─Źki totalitarni sustav, a u XX. stolje─çu je iznimno tragi─Źno i trajno obilje┼żio hrvatski narod i domovinu.

Zlo─Źina─Źka narav komunizma izvirala je ve─ç iz njegove teorije i posljedi─Źne prakse, koja je isklju─Źivo priznavala neograni─Źeno revolucionarno nasilje kao jedini na─Źin uspostave komunisti─Źkog poretka, uz primjenu tzv. diktature proletarijata kao nastavka takvog neograni─Źenog nasilja nakon osvajanja vlasti. Oblicima i razmjerima svoga nasilja, komunizam je u svim dr┼żavama i me─Ĺu svim narodima nad kojima je vladao, po─Źinio sustavne zlo─Źine zbog kojih su i Rezolucijom Parlamentarne skup┼ítine Vije─ça Europe broj 1481. o osudi komunisti─Źkih zlo─Źina od 25. sije─Źnja 2006., osu─Ĺeni svi komunisti─Źki sustavi bez iznimke.

 

OVO JE VELIKA RANA UNUTAR CRKVE      (18.08.2011.)

Odšteta benediktincima isplaćena je premda nisu imali pravo na nju

Tajnik Pore─Źko-pulske biskupije vl─Ź. Ilija Jakovljevi─ç medijski je bio najeksponiraniji u tuma─Źenju vlasni─Źkog spora oko imovine samostana Dajla. O tome je govorio pro┼íloga tjedna za HKR i HTV dr┼że─çi se uglavnom argumenata. Nakon sastanka istarskih sve─çenika u Pazinu, zamolili smo ga za kratak razgovor.

 

JAVNO PRIOP─ćENJE I DEMANT MAG.IUR. ┼ŻELJKA TOMA┼áEVI─ćA ┬á┬á ┬á  (17.08.2011.)

Poštovano uredništvo portala Hakave,

molim vas, da u skladu sa Zakonom o javnom priop─çavanju, objavite ovaj moj osobni demantij na priop─çenje dijela ─Źlanova Velikog vije─ça pokreta Hrast kojeg ste na Va┼íem portalu objavili 15. kolovoza 2011. godine:

┼Żelim vjerovati, da je uspostava i razvoj nacionalnog pokreta Hrast na hrvatskoj politi─Źkoj sceni uistinu izazvala zabrinutost postoje─çih politi─Źkih snaga, posebno iz razloga ┼íto smo ga bili utemeljili na vrijednosnim moralnim na─Źelima ─Źije dru┼ítveno o┼żivotvorenje pri┼żeljkuje ve─çina hrvatskog naroda, a ┼íto je hrvatskom narodu dalo nadu i vjeru u mogu─çnost bolje politi─Źke i dru┼ítvene sutra┼ínjice.
Ovo tim vi┼íe, jer smo pokret bili krenuli stvoriti u cilju izborne pobjede, a ne tek izbornog uspjeha, na kojem je vi┼íekratno inzistirao jedino predstavnik skupine Grozd, Ladislav Il─Źi─ç.

 

HRVATSKU SE, KAO KARTAGU, POKU┼áAVA RAZORITI! ┬á   (16.08.2011.)

A n a l i z a - Haška lista "znanih i neznanih" Hrvata

Destrukcionizam, kao podsustav determinizma, prema planskom hodu na dugi rok trebao bi slomiti Hrvatsku kao suverenu naciju-dr┼żavu i zamijeniti je kulturom "samoizra┼żavanja", iracionalnim "individualizmom" te sustavnim analizama zami┼íljene politike svjetskog federalizma.

Ovdje se bez ikakve dvojbe mo┼że i┼í─Źitati da stalno papagajsko Mesi─çevo ponavljanje individualizacije krivnje dolazi iz ove ┼ákole mi┼íljenja, ali on, unato─Ź ponavljanjima, nije svjestan njezina zna─Źenja. Me─Ĺutim, onaj tko je njemu sugerirao da tako postupa, dobro zna da je "individualizam zlo─Źina" posredno optu┼żivanje dr┼żave i (ili) naroda jer je ona (on) izvor terora koja je pojedinca "prisilila" na izvr┼íenje takvoga ─Źina.

 

 

Naslovna,

60,59,58,57,56,55,54,53,52,51,50,49,48,47,46,45,44,43,42,41,40,39,38,37,36,35,34,33,32,31,

Sve HKZ web stranice

94855

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU