Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

NAJAVA  /   PODSJETNIK

 

      Internacionalni likovni i literarni natje─Źaj za djecu - prijava do kraja velja─Źe 2012.

     NAJ─îITANIJI PRILOZI           MI┼áLJENJA O EUROPSKOJ UNIJI     

ZA┼áTO SAM NAPUSTIO POLITI─îKI POKRET HRVATSKI RAST - HRAST     (30.09.2011.)

Kao jedan od idejnih za─Źetnika (uz Josipa Jur─Źevi─ça i Gorana Rubi─ça) i utemeljitelja politi─Źkog pokreta Hrvatski rast (Hrast), kao svojedobni koordinator njegova Izvr┼ínog odbora, obra─çam se svima na koje sam utjecao da pristupe pokretu i onima kojima moje stajali┼íte mo┼że biti korisno.

Odmah na po─Źetku moram re─çi da sam se zbog ga┼żenja temeljnih principa na kojima se pokret prvotno okupio, morao povu─çi, ne mogav┼íi podr┼żati one koji su preuzeli pokret jednostavnom prijevarom svojih doju─Źera┼ínjih kolega.

Kao predsjednik Obiteljske stranke koju sam predstavljao i podredio pokretu, u znak moralne odgovornosti, podnio sam ostavku na tu i svaku drugu du┼żnost u Obiteljskoj stranci. ┼áto me se vi┼íe smatra zaslu┼żnim za sudjelovanje u pokretanju i promicanju Hrasta, to se smatram odgovornijim za sve ono ┼íto se u njemu doga─Ĺalo i ┼íto se doga─Ĺa, stoga izra┼żavam svoje razo─Źaranje te se ogra─Ĺujem od svih postupaka koji se u ime sada┼ínjeg Hrasta ─Źine prema polovici utemeljitelja pokreta i ve─çini ─Źlanova predsjedni┼ítva stranke.

PRIOP─ćENJE NADZORNOG ODBORA STRANKE HRAST     (30.09.2011.)

NADZORNI ODBOR

Na sjednici Nadzornog odbora politi─Źke stranke Hrvatski rast (skra─çeno: Hrast) odr┼żanoj 22. rujna 2011. godine s po─Źetkom u 20.00 sati u Zagrebu, Florijana Andra┼íeca 14, Nadzorni odbor u sastavu Boris Kantoci (predsjednik) i Ivan Debeljak (─Źlan) u neopravdanoj izo─çnosti ─Źlana Kre┼íimira Planinica, donio je sljede─çe

ZAKLJU─îKE:

1. Predsjednica stranke Hrvatski rast (Hrast) ┼Żeljka Marki─ç nije od osnivanja stranke ispunjavala statutarne obveze sazivanja sjednice Predsjedni┼ítva stranke, a ┼íto je prema Statutu stranke obvezna ─Źiniti najmanje jednom mjese─Źno.

PRIOP─ćENJE ─îLANOVA PREDSJEDNI┼áTA I STRANKE HRAST      (30.09.2011.)

Hrvatski rast (skra─çeno: Hrast) - Mi, ─Źlanovi predsjedni┼ítva stranke Hrast povodom nelegalno sazivanog Sabora stranke (i Konvencije pokreta Hrast) za 24. rujna 2011. u Zagrebu, nakon u javnosti ve─ç objavljivanih nepotpunih vijesti o manipulacijama i organiziranom nasilju provo─Ĺenom nad politi─Źkom strankom i pokretom Hrast, posebno na sjednici 4. srpnja 2011. pa nadalje, kojim nasiljem je po─Źinjen i napad na hrvatsku politi─Źku demokraciju, a protiv kojega nadle┼żna dr┼żavna tijela stranci Hrast do danas nisu pru┼żila pravnu za┼ítitu i uspostavila uvjete za zakonitost njezinoga politi─Źkog djelovanja i rada, upu─çujemo

IZDAJNIK DO IZDAJNIKA, LUPE┼Ż DO LUPE┼ŻA!  (29.09.2011.)

Zvi┼żda─Źki internetski portal WikiLeaks samo je potvrdio ono ┼íto su mnogi u zemlji znali, a samo rijetki upozoravali i izlagali se rafalnoj verbalnoj paljbi otvorenih i prikrivenih medijskih za┼ítitnika politi─Źkih elita. No netom otkrivene komunikacije hrvatskih vlastodr┼żaca s diplomatskim predstavnicima mo─çnih dr┼żava ┼íokirale su i one koji su znali i one koji nisu htjeli znati razmjere sramote koja se doga─Ĺa ve─ç dulje od deset godina.

Nakon svega nije te┼íko zaklju─Źiti da od 2000. godine naovamo traju izdaja i lopovluk i to je u osnovi svih dana┼ínjih hrvatskih drama kojih smo svjedoci. Afere jedna za drugom munjevito ispadaju iz ormara pa se ─Źuvenih "deset boljih godina", kako su izvoljeli u svom poltronskom transu ozna─Źiti post-tu─Ĺmanovsko doba neka re┼żimska pseta, pokazuju kao doba izdaje i rasprodaje svih nematerijalnih i materijalnih nacionalnih vrijednosti.

VESELE KARMINE     (29.09.2011.)

Otkako je Europsko povjerenstvo najavilo nadnevak ulaska Hrvatske u Europsku uniju, veliko veselje Saveza za Europu ne prestaje. A doga─Ĺaji su simboli─Źki tempirani

Kada tko umre, najbli┼ża se rodbina i prijatelji duboko o┼żaloste. No, ti ljudi, koliko god zalovali, moraju obaviti nekoliko tu┼żnih poslova. Moraju, me─Ĺu ostalim, dazi pokopati ili spaliti pokojnikovo tijelo. To se ─Źini obredno. A nakon pogreba treba prirediti karmine - ┼żalobnu gozbu u spomen dragomu pokojniku i na utjehu njegovim bli┼żnjima.

Tako to obi─Źno biva. No biti ne mora. Karmine se mogu i ne odr┼żati. A mogu se odr┼żati i za ┼żivota budu─çega pokojnika. Na primjer, nakon najave njegove smrti. Najbli┼ża rodbina mo┼że biti zlurada, a prijatelji himbeni. Najava ih smruti dakle ne mora o┼żalostiri. Mo┼że ih i obradovati. Karmine ─çe u tom slu─Źaju biti vesela gozba. A mogu potrajati i nekoliko godina. Veliko se veselje jednostavno ne da zbiti u malu vre─çu. To se upravo doga─Ĺa Hrvatima.

VELI─îANJE ─îETNI┼áTVA U VUKOVARU     (28.09.2011.)

Veli─Źanje ─Źetni┼ítva u Vukovaru svakodnevna je pojava, poglavito u svatovskim kolonama i na sli─Źnim 'veselicama'

Dana 26. kolovoza 2011. godine oko 14 sati dobio sam poziv na mobitel od zapovjednika policijske postaje Vukovar gospodina Šimundića. Rekao mi je da je dobio dojavu kako je na mojoj kući istaknuta nekakva zastava i da ju moram odmah skinuti.

DA SE NE ZABORAVI - IZ POVIJESTI HKZ     (28.09.2011.)

U korist vlastite štete

"Hrvatski nauti─Źki turizam je na putu u sam europski vrh.... Usprkos o┼żiljcima koje je za sobom ostavio, rat nije uspio uni┼ítiti za vje─Źnost stvorenu ljepotu hrvatskih krajolika... Samo oni koji su je osobno do┼żivjeli znaju da Hrvatska, fasciniraju─çom brzinom kro─Źi u tr┼żi┼ínu privredu... "Jeftina zemlja" iz pro┼ílosti je stvarno pro┼ílost, ponuda robe je zato bolja nego ikada..... rezervni dijelovi mogu se dobiti jednako brzo (ili sporo) kao u cijeloj Europi... gotovo svuda se mo┼że pla─çati karticama, uklju─Źuju─çi i pomorske benzinske pumpe.... Ve─çin a Hrvata je uspje┼íno prebrodila letargiju socijalisti─Źke preraspodijele privrede i okrenula se poslovima, kvalileti i stvarala┼ítvu... u gastronomiji ali i u drugim poslovnim djelatnostima...."

NAGRADA PETRU MALBA┼áI     (27.09.2011.)

Pro┼ílo je dvadeset godina od srpske agresije na Republiku Hrvatsku. Vrijeme je da se ponovno prisjetimo dana koje smo proveli u obrani i stvaranju slobodne, samostalne i neovisne hrvatske dr┼żave. Poglavito se trebamo sje─çati i odati du┼żno ┼ítovanje onima koji su dali krv za hrvatsku Domovinu. A me─Ĺu njima bilo je i novinara, dakle ljudi koji su perom, fotoaparatom ili kamerom pobijedili tre─çu ili ─Źetvrtu vojsku u Europi. Tko danas pamti njihova imena? Ljudi koji su do ju─Źer pisali o svakida┼ínjim mirnodopskim temama, tijekom no─çi postali su ratni izvjestitelji. Nitko ih nije u─Źio kako se treba pona┼íati kad ┼íalju svoja izvje┼í─ça, a oko njih padaju granate ili fiju─Źu metci. Me─Ĺutim, oni su i u takvim nenormalnim uvjetima izvje┼ítavali istinito i nepokolebljivo.

HRVATSKI PONOS     (27.09.2011.)

Kakav god ina─Źe bio, Hrvat je nezamisliv bez ponosa i slave

To je lako provjeriti. Eto, u Hrvatskoj je 4. i 5. lipnja boravio papa Benedikt XVI. I cijela je "plemenita hrvatska nacija", osim zanemarive, ali vrlo krje┼ítave manjine, odu┼íevljeno do─Źekala Svetoga Oca. Divno je bilo gledati uprizorenje kr┼í─çanske radosti u zagreba─Źkomu Hrvatskom narodnom kazalistu i na Trgu bana Josipa Jela─Źi─ça. Osobito je ganutljiv bio spektakl na Hipodromu. Tamo su euharistijskomu slaviju na istaknutim mjestima pribivali i najugledniji hrvatski neznabo┼íci. Nisu od tada pro┼íla ni tri tjedna, a Hrvatska se - ako ne la┼żu javna priop─çivala - ve─ç temeljito promijenila.

Hrvati su se u hipu europeizirali. ─îim je Papa oti┼íao, dobili su potvrdu Europskoga povjerenstva da je bruxelleski preodgoj priveden kraju. Hrvatska se nacija ugovorno odri─Źe svoje dr┼żavne samostalnosti i suverenosti. Eurohrvati, premda nevoljko, ipak prihva─çaju haa┼íku presudu generalima Anti Gotovini i Mladenu Marka─Źu, koji su ih "udru┼żenim zlo─Źina─Źkim pothvatom" pod vodstvom Franje Tu─Ĺmana istrgnuli iz Jugoslavije, a haa┼íka je sudbina herceg-bosanskih Hrvata i dosad eurohrvate optere─çivala koliko i lanjski snijeg na Isto─Źnomu Timoru.

SRAM VAS BILO SABORSKI ZASTUPNICI, ─îLANOVI VLAD, BIV┼áI I SADA┼áNJI MINISTRI     (26.09.2011.)

UHB 1990.-1996. RH i ABH u vezi Veljka Mari─ça

Hrvatski su branitelji, vojnici, do─Źasnici i ─Źasnici polo┼żili prisegu da ─çe ┼ítiti teritorijalnu cjelovitost, granice hrvatske i hrvatski narod.

Svoju smo prisegu odradili vojni─Źki ─Źasno i dosljedno ne ┼ítede─çi se i ne razmi┼íljaju─çi o ┼żrtvi koju smo spremni polo┼żiti da bismo tu prisegu ispo┼ítivali. Dali smo dijelove tijela, dali smo ┼żivote i du┼íu. Dali smo Vam slobodu, mo─ç, utjecaj i privilegij da vodite hrvatski narod u bolju budu─çnost u granicama koje smo o─Źuvali, sve smo to dali vama, VAMA KOJI NAS LOCIRATE, IDENTIFICIRATE, UHI─ćUJETE I TRANSFERIRATE!

Vama koji izdajete povijesne te┼żnje hrvatskog naroda i dopu┼ítate neprijatelju da mi trunemo po tu─Ĺinskim i doma─çim zatvorima! SRAM VAS BILO!

─îETNI─îKI ZLO─îIN 1941. NAD DRINSKIM MU─îENICAMA      (26.09.2011.)

U Olimpijskoj dvorani Zetra u Sarajevu, u subotu 24. rujna odr┼żano je sve─Źano misno slavlje koje je pred oko 15 tisu─ça vjernika predvodio izaslanik pape Benedikta XVI., prefekt Kongregacije za progla┼íenje svetih kardinal Angelo Amato u koncelebraciji velikog broja kardinala, nadbiskupa i biskupa uz tristotinjak sve─çenika iz cijele Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i drugih susjednih zemalja.

U pozdravnoj rije─Źi kardinal Pulji─ç je osim predvoditelja slavlja i koncelebranata pozdravio sestre svih redova i karizmi, posebno je pozdravio ─Źlanice Dru┼żbe K─çeri Bo┼żje okupljene s tri kontinenta na ─Źelu s vrhovnom poglavaricom s. Lucynom Mroczek iz Rima i provincijalnom glavaricom iz Zagreba s. Elvirom Tadi─ç.

Uslijedio je obred progla┼íenja bla┼żenih Drinskih mu─Źenica, koje su ujedno prve bla┼żenice Dru┼żbe sestara K─çeri Bo┼żje ljubavi: s. Jule Ivani┼íevi─ç, Hrvatica, s. Berchmane Leidenix, Austrijanka, s. Krizine Bojanc i s. Antonije Fabjan, Slovenke i s. Bernadete Banja, Ma─Ĺarica. Iako su bile raznih nacionalnosti, to za njih nije bila prepreka te su se sestre u svom poslanju izuzetno dobro razumjele i u svojoj muci ostale slo┼żne i povezane.

FASCINIRAJU─ćE RUPE NA┼áE PLANETE      (25.09.2011.)

Gdje se nalaze najveće rupe naše planete?

Neke su prirodne, a neke je napravio ─Źovjek.

Na Zemlji postoji vi┼íe sli─Źnih 'plavih' rupa, ali ova je naprosto ─Źarobna. Great Blue Hole pravi je fenomen. Nalazi se oko 40 km od Belize.

HOMILIJA IZRE─îENA 11. RUJNA 2011. U ZRINU     (25.09.2011.)

Draga bra─ço i sestre, dragi Zrinjani, dragi hodo─Źasnici u ovo mjesto na┼íe hrvatske patnje i ponosa!

Na Malu Gospu 1943. Zrin je uni┼íten, ve─çina mu┼íkaraca je odmah pobijena, a preostali stanovnici - ponajvi┼íe ┼żene i djeca - raseljeni, mahom u Slavoniju, imovina im je svima oduzeta i nakon Drugog svjetskog rata vladala je nametnuta ┼íutnja o ovom zlo─Źinu. Mjesto po kojem su grofovi i hrvatski banovi ┼áubi─çi dobili ime - Zrinski - sravnjeno je sa zemljom, a i 20 godina od uspostave slobodne dr┼żaveHrvatske ovo je mjesto pusto, dapa─Źe, jedina ┼żupa u na┼íoj Sisa─Źkoj biskupiji bez i jednog vjernika-katolika.

IZGRADITI CRKVU I VRATITI SE U ZRIN      (24.09.2011.)

U nedjelju 11. rujna na ostacima crkve Na┼ía┼í─ça sv. Kri┼ża u Zrinu, na obljetnicu stradavanja tog mjesta sredinom Drugog svjetskog rata, sisa─Źki biskup Vlado Ko┼íi─ç u koncelebraciji ┼żupnika Stjepana Filipeca i potomka Zrinjana kapucina Ivice Petanjaka, predvodili su misu sje─çanja na sve poubijane i raseljene Zrinjane.

Ovo je mjesto pusto, jedina ┼żupa u Sisa─Źkoj biskupiji bez i jednog vjernika-katolika, rekao je biskup Ko┼íi─ç. U propovijedi je potaknuo da se ┼íto prije zapo─Źne s obnovom crkve ┼żupe Na┼ía┼í─ça sv. Kri┼ża Zrin, na ─Źijim se temeljima ve─ç petnaestak godina slu┼żi sveta misa. Biskup Ko┼íi─ç je pozvao sve domoljubne i umne ljude koji ┼żele pomo─çi bilo idejom, bilo sredstvima, kako bi se ┼íto prije osnovao Odbor za obnovu crkve u Zrinu.

SAMOVOLJA      (24.09.2011.)

Hrast tra┼żi za┼ítitu nadle┼żnih tijela zbog 'ne─Źasnih nakana' predsjednice ┼Żeljke Marki─ç

Hrast navodi kako Marki─ç nije sazvala nijednu sjednicu predsjedni┼ítva od osnutka do danas iako je prema statuta bila du┼żna to raditi jednom mjese─Źno, stoga upozoravaju, sve odluke koje su donijete u ime stranke su protuustavne.

Potaknuti 'ne─Źasnim nakanama' predsjednice stranke ┼Żeljke Marki─ç, stranka Hrvatski rast (Hrast) odlu─Źila je tra┼żiti za┼ítitu nadle┼żnih dr┼żavnih tijela odnosno za┼ítitu zakonitosti rada stranke.

SUMRAK HRVATSKE LJEVICE      (23.09.2011.)

Komi─Źni hrvatski ljevi─Źari glumataju bunt, a zapravo ple┼íu po taktovima sredi┼íta globalne mo─çi

Podosta sam ─Źlanaka napisao o tzv. Hrvatskoj desnici, njezinoj razjedinjenosti, anakronom poimanju politike i nacionalne dr┼żave, kona─Źno i o njezinoj kroni─Źnoj nesposobnosti i nedoraslosti trenutku. Dr┼żim da je ta tema manje-vi┼íe iscrpljena. Aktualnim akterima razmrvljene desne scene preostaje polagano, ali sigurno nestajanje s politi─Źke scene. Zamijenit ─çe ih protivnici eurointegracijskih procesa, odnosno antiglobalisti. Me─Ĺutim, sli─Źan proces doga─Ĺa se i na hrvatskoj Ijevici. Sli─Źan u smislu da je, kao i desnica, izdala svoj temeljni ideal socijalne pravde i priklju─Źila se nadiru─çem globalizmu.

Druga bitna zna─Źajka ljevice, internacionalizam, u slu─Źaju hrvatske ljevice na┼íla je svoj optimalni opseg u granicama jugoslavenstva. Taj dio tradicionalnog naslje─Ĺa hrvatska ljevica je sa─Źuvala. No to ju ne ─Źini automatski ljevicom, mo┼żda vi┼íe svojevrsnom nasljednicom jugoslavenskog nacionalizma s po─Źetka dvadesetog stolje─ça. Uistinu, postoji li hrvatska ljevica danas?

BOLNO SJE─ćANJE       (22.09.2011.)

66. OBLJETNICA - 1945.-2011.

24. rujna 2011. u 16 sati slu┼żiti ─çe se Sveta misa zadu┼ínica u Bazilici Srca Isusova, Palmoti─çeva 31 u Zagrebu za 35 hrvatskih mu─Źenika, viskokih ─Źasnika vojske NDH

Hrvatski rodoljubi, do─Ĺite na svetu misu i pozovite prijatelje!

Svi Hrvati Domovine i svijeta, sjetimo se svetim misama zadu┼ínicama hrvatskih mu─Źenika u Beogradu!

OSVRT NA KNJIGU DON ANTE BAKOVI─ćA -'DRU┼ŻE POPE, U IME ZAKONA - IZLAZI IZ GROBA!'        (22.09.2011.)

KOMUNISTIMA OPASAN VJERONAUK

Bogoslov Anto Bakovi─ç, na odslu┼żenju vojnog roka, kao student ─Éakova─Źke bogoslovije, zbog obrane Alojzija Stepinca na politi─Źkom "prevaspitavanju", uhap┼íen je na dan otpusta iz JNA i strpan u zatvor. "Nadbiskup Stepinac za mene nije ratni zlo─Źinac. (...) Ne mogu govoriti protiv svoje savjesti..." - zbog tih rije─Źi su─Ĺen je na Badnjak 24. prosinca 1953. g. a presuda je glasila: Kazna strogog zatvora sa prisilnim radom u trajanju od ─Źetiri godine! Bile su mu tada svega 23 godine! ┼Żalio se Vrhovnom vojnom sudu u Beograd, jer se ni─Źim nije ogrije┼íio protiv Tita, ni protiv njegovog re┼żima, no bilo je dovoljno ┼íto nije smatrao Stepinca zlo─Źincem i kazna mu je potvr─Ĺena. Zavr┼íio je u KPD-u Ni┼í koji je bio najokrutniji zatvor Titove Jugoslavije, a za Hrvate u svim vremenima: u Kraljevini SHS, u staroj Jugoslaviji, u novoj Jugoslaviji i ne zaboravimo zarobljene Vukovarce 1991. Sve─çenik don Anto Bakovi─ç bio je i kasnije nevino osu─Ĺivan i tako je mladost proveo po Titovim komunisti─Źkim kazamatima.

VELIKI POLITI─îKI OBRAT - MILANOVI─ć PONOVNO GUBI 'DOBIVENE IZBORE'     (22.09.2011.)

Prije ┼íest mjeseci sve ankete i predvi─Ĺanja stvarala su ozra─Źje da Zoran Milanovi─ç i Kukuriku koalicija sigurno pobje─Ĺuju na parlamentarnim izborima, neki su tvrdili c─Źk dvotre─çinskom ve─çinom. Kukuriku koalicija svu svoju energiju usmjerila je u tom razdoblju kako bi, organiziraju─çi narodno nezadovoljstvo najavnim prosvjedima i na druge na─Źine, prisilila HDZ i njegovu koaliciju da raspi┼íu prijevremene izbore. U tome im je obilato pomagao predsjednik Ivo Josipovi─ç i veliki dio medija. Nakon ┼íto se Vlada uspjela obraniti, u hrvatskoj politici po─Źinje proces velikih promjena, ja─Źa HDZ i njegova koalicija, a slabi SDP i Kukuriku koalicija.

lako danas jo┼í uvijek Kukuriku koalicija ima prednost pred HDZ-om i njegovim potencijalnim koalicijskim partnerima, ta je prednost iz dana u dan sve manja. Do izbora 4. prosinca ona ─çe nestati ako se nastave sada┼ínji politi─Źki trendovi, odnosno procesi. Ti procesi pokazuju da ─çe Zoran Milanovi─ç ponovno izgubiti navodno ve─ç dobivene izbore kao ┼íto se dogodilo i na pro┼ílim parlamentamim izborima. Dakle u politici su va┼żni trendovi, a ne trenutno stanje. Veliki obrat na hrvatskoj politi─Źkoj sceni nije slu─Źajan. On je posljedica niza doga─Ĺaja i pobjedni─Źke strategije HDZ-a, s jedne strane, i proma┼íaja i gubitni─Źke strategije Kukuriku koalicije.

NE ODRI─îITE SE NEZAVISNOSTI I SUVERENITETA ZBOG PROPADAJU─ćE EU        (21.09.2011.)

Nigel Farage ka┼że - Hvala Bogu ┼íto nismo prihvatili tu valutu!

Britanski politi─Źar Nigel Paul Farage razgovarao je s novinarom portala Dnevno u vrijeme svog posjeta Zagrebu. Pogledajte ┼íto je poru─Źio gra─Ĺanima Hrvatske.

Gospodine Farage, u zadnje vrijeme mnogo govorite o monetarnoj politici u Europskoj uniji. ┼Żestoki ste protivnik eura. Mislite li da ta valuta uop─çe ima budu─çnosti?

Euro jednostavno ne mo┼że pre┼żivjeti ovako kako je sada izgra─Ĺen. Ne mo┼żete spojiti dr┼żave toliko razli─Źite poput Gr─Źke i primjerice Njema─Źke u jedinstvenu ekonomsku i monetarnu uniju. Bruxellesom ve─ç kru┼że pri─Źe o povratku i pretvaranju Europske unije u du┼żni─Źku uniju. Me─Ĺutim, smatarm kako se takva politika ne mo┼że odr┼żati, pogotovo u zemljama sjeverne Europe.

OTVORENO PISMO MINISTRU KARAMARKU    (21.09.2011.)

Ministarstvo unutarnjih poslova
n/p Tomislav Karamarko, ministar
Savska 39, Zagreb

Poštovani ministre

U Vukovaru, 26. kolovoza 2011. na Trpinjskoj cesti 199, bila je istaknuta povijesna zastava svih Hrvata, crven, bijeli i plavi sa grbom sazdanim od 25 bijelih i crvenih polja, od kojih je bijelo polje prvo. Ku─ça je to pukovnika Vinka Ma┼żara, prvog zapovjednika obrane Borova naselja i Trpinjske ceste, dva puta ranjenog hrvatskog vojnog invalida Domovinskog rata sa 80 %-tnim trajnim o┼íte─çenjem organizma i neospornog, a za to vi┼íestruko i najvi┼íim odlikovanjima odlikovanog heroja Domovinskog rata.

IZJAVE POLITI─îARA I DRUGIH MUDRACA 2001. GODINE    (20.09.2011.)

Po─Źetkom 2001. godine u Hrvatskoj su na vlast do┼íli dana┼ínji 'kukurikavci', pa pogledajmo ┼íto se tokom te cijele godine doga─Ĺalo, tko je ┼íto rekao. Usporedimo onda koliko je danas situacija druga─Źija i je li se uop─çe ┼íto promijenilo.

Citatima kroz godinu 2001., poveo nas je tada glavni urednik Dru┼ítvenih obavijesti svojim ─Źlankom u broju 90.

2001. godina kroz izjave politi─Źara i drugih mudraca (o madracima da i ne govorimo)

U svakoj ure─Ĺenoj dr┼żavi ne o─Źekuju se zloupotrebe dokumenata nastalih u vrijeme prethodne vlasti, posebno ne u obliku kakav je prisutan na na┼íim prostorima. Takva bi praksa mogla natjerati svaku vlast da nakon gubitka izbora sve dokumente iza sebe - zapali.
Zlatko Mate┼ía, sije─Źanj 2001.

NOVO PRESLAGAVANJE GEOPOLITI─îKE KARTE EUROPE    (20.09.2011.)

Nema jugosfere dok Hrvatska slavi Dan pobjede

Narodna je mudrost neuni┼ítiva. Rijetko se mo┼że na─çi onaj tko ne zna izreku koja govori o tomu da se sve vra─ça i da se sve pla─ça. Mo┼że sada sredinom 2011. slavni gr─Źki skladatelj i glazbenik Mikis Teodorakis napisati i uzviknuti da se Grci, ali ne samo oni, probude. Da svrgnu, kako se on izrazio, pokvareni politi─Źki sustav. Da vrate nacionalnu valutu. Da izi─Ĺu iz Europske Unije. Da oporezuju banke. Da se oslobode jarma Me─Ĺunarodnog monetamog fonda. Da se krediti mogu uzimati i u Kini i u Rusiji. Da dugove Njema─Źkoj ne treba vra─çati jer ni ona nije isplatila ratnu ┼ítetu nakon Drugog svjetskog rata. Da se ne treba biti pijunom u ameri─Źkoj ┼íahovskoj partiji..

Sve se to mo┼że u─Źiniti, ali cijena koja mora biti pla─çena - o njoj slavni gr─Źki skladatelj nije rekao ni┼íta. Zato je s razlogom prof. dr. Slaven Letica na stranicama ovoga lista (7. srpnja 2011.) glasno razmi┼íljao kako se ne zna ┼íto se mo┼że o─Źekivati na stotu obljetnicu prvog sloma 'Europe', pri tome nagla┼íavaju─çi zlokobni 28. lipnja 1914. kojim je formalno zapo─Źeo Prvi svjetski rat.

HVALOSPJEVI HRVATSKOJ OBALI I U TJEDNIKU "┼áVICARSKA OBITELJ"   (19.09.2011.)

Vertr├Ąumte Buchten, mittelalterliche St├Ądte und Inseln wie Perlen im blausauberen Meer: S├╝ddalmatien mit Dubrovnik und mit Marco Polos Heimat Korcula machen aus dem Sommer eine Offenbarung

Es ist morgens gegen neun. Der Himmel ├╝ber Dubrovnik ist blau, die Temperatur angenehm, der Verkehr m├Ąssig. In der Altstadt drangen sich die Touristen, und im Hafen von Gruz herrscht gesch├Ąftiges Treiben.
Nichts von alledem auf der MS Lorena. Die Passagiere hocken schl├Ąfrig an den Holztischen auf dem Sonnendeck, Skipper Marko Majkovica hantiert in der Kabine, und sein Sohn steuert den 130 Jahre alten, bestens in Schuss gehaltenen Kahn konzentriert und wortlos durch das Hafenbecken. Vorbei am Jachtklub, an den Anlegepl├Ątzen der Kreuzfahrt- und Handelsschiffe auf der gegen├╝berliegenden Seite, die moderne Br├╝cke ├╝ber den Ombla Fluss bleibt zur├╝ck, ebenso die weissen Kiesstr├Ąnde von Babin Kuk. Die "Lorena" nimmt Kurs auf die Elafitischen Inseln.

RAB O─îIMA JEDNE BRITANKE    (19.09.2011.)

11. rujna 2011. britanski Sunday Mirror objavio je ─Źlanak o otoku Rabu pod naslovom

Hrvatski dragulj prikladan i za kraljeve

Tko je ─Źuo za Rab? Ja zasigurno nisam, i to usprkos tome ┼íto sam godinama putovala po svijetu u dvojakoj ulozi, kao korespondent britanske krune i kao turist. Sve dok nisam istra┼żivaju─çi otkrila da je taj maleni hrvatski otok na poseban na─Źin povezan sa na┼íom kraljevskom obitelji.

DA SE NE ZABORAVI - IZ POVIJESTI HKZ    (18.09.2011.)

Quo Vadis Zajednico? Ili Hrvat protiv Hrvata (4.)

Vrhovni sud (Bundesgericht) u potpunosti uva┼żio ┼żalbu HKZ-e

Sabor, najvi┼íi organ HKZ-e, odlu─Źio je na zadnjoj godi┼ínjoj skup┼ítini 2. prosinca 2001. ulo┼żiti ┼żalbu na presudu drugostupanjskog suda (Obergericht, Z├╝rich) od 09.11.2001., kojom se isklju─Źenje troje ─Źlanova progla┼íava neispravnim zbog navodne formalne pogre─Ĺke u proceduri.

Podsje─Źamo, HKZ je u prvostupanjskoj parnici od 19.02.2001 dobila proces u svim to─Źkama, a na tu presudu su troje ─Źlanova ulo┼żili ┼żalbu (vidi DO br. 90).

DVADESET GODINA, TRI PREDSJEDNIKA I JEDNO PITANJE     (17.09.2011.)

Bi li bilo 'detu─Ĺmanizacije' bez Haaga?

Politi─Źki ┼żivot Republike Hrvatske u zadnjih deset godina obilje┼żen je mnogobrojnim izjavama politi─Źara koje je hrvatska javnost percipirala po poku┼íajima usmjerenim k pristupanju 'euroatlaniskim integracijama'. Navedena sintagma, pod kojom je podrazumijevan ulazak u EU i NATO savez, prikazivana je kao magi─Źan naziv za rje┼íavanje svih hrvatskih stvarnih i potencijalnih problema te je, sukladno tome, radi nje, 'trebalo podnijeti svaku ┼żrtvu'. Rije─Źi o '┼żrtvovanju' radi pristupa 'euroatlantskim integracijama' koje se pripisuju jednom hrvatskom politi─Źaru koji se ve─ç nalazi unutar granica EU, bile su vjerojatno najspominjanije i najkomentiranije rije─Źi u pro┼ílome desetlje─çu. Neovisno o tomu radi li se o zagovornicima ili protivnicima 'euroatlantskih integracija', navedene rije─Źi slu┼żile su kao temeljni orijentir svakom onome tko je ┼żelio shvatiti smjer politi─Źkog kretanja RH. Iz tog razloga, oblikovale su se, najjednostavnije re─Źeno, dvije skupine. Prva je, barem formalno, na rije─Źima bila spremna 'podnijeti svaku ┼żrtvu' za pristup 'euroatlantskim integracijama', dok je druga, protive─çi se postupcima prve skupine, sve njezine postupke identificirala s 'euroatlantskim integracijama'.

SLO┼ŻNOM NARODU NI NAJVE─ćA SILA NE MO┼ŻE NI┼áTA    (17.09.2011.)

Zašto tako slijepo hrlimo u Europsku Uniju

Dugih devet stolje─ça podijeIjeni Hrvati borili su se i ginuli, oni domoljubni ne bi li stvorili dr┼żavu Hrvatsku, oni drugi, izdajice svoje zemlje da bi zadovoljili tu─Ĺeg gospodara. Na ┼żalost ta borba i razdijeljenost traje i danas, iako smo na Bo┼żje ─Źudo do┼íli do hrvatske dr┼żavnosti. Ba┼í zato se s razlogom i gor─Źinom pitam, boluju li stvamo Hrvati od sluganstva, jesu li jedini narod na svijetu koji ne ┼żeli imati svoju dr┼żavu i svoju slobodu. Zar je onda ─Źudo ┼íto su tu─Ĺinci vjekovima gazili hrvatsku ki─Źmu i krvlju natopljenu hrvatsku zemlju.

SILOVANE U VRTLOGU PONI┼ŻAVANJA     (16.09.2011.)

Ju─Źer je u Novinarskom domu u Zagrebu predstavljena knjiga "Sun─Źica", u dvojezi─Źnom hrvatsko-engleskom izdanju, u nakladi Hrvatskog dru┼ítva logora┼ía srpskih koncentracijskih logora, urednice Marije Sli┼íkovi─ç s 14 istinitih svjedo─Źanstava ┼żrtava ratnog zlo─Źina srbo─Źetni─Źkih silovanja.

┼Żene ┼żrtve seksualnih i┼żivljavanja u ratu nemaju nikakav status i nikakva prava, to su svjedo─Źile i na to su upozorile ┼żrtve tih gnjusnih masovnih zlo─Źina silovanja, koja su do danas nedovoljno poznata hrvatskoj javnosti. Od mjerodavnih dr┼żavnih institucija zatra┼żeno je da svi silovani u ratu dobiju status ratne ┼żrtve i odgovaraju─çe obe┼íte─çenje od dr┼żave. "┼Żrtve vi┼íe ne─çe ┼íutjeti", upozorila je Marija Sli┼íkovi─ç, predsjednica udruge '┼Żene u Domovinskom ratu', te je pozvala nadle┼żne da stvore zakonski okvir kako bi silovanje bilo tretirano kao ratni zlo─Źin.

NEOJUGOSLAVENSKI UDAR NA (JO┼á) SUVERENU HRVATSKU     (16.09.2011.)

Ovo ┼íto se posljednjih dana kod nas doga─Ĺa organizirani je poku┼íaj udara na ostatke suvereniteta hrvatske dr┼żave, a koji su jo┼í jedina preostala prepreka za stvaranje nekakvih novih balkanskih asocijacija. Udar je to od snaga neojugoslavenske desnice, a koja se u javnosti voli prikazivati kao "hrvatska ljevica" naravno, sustavno potpomaganih od dobro nam poznatih krugova iz inozemstva.

Aferom oko crnih fondova u HDZ-u ┼żeli se preusmjeriti pa┼żnja javnosti od stvarnih aktera velike plja─Źke hrvatske dr┼żave, koja se posebno intenzivno odvija posljednjih deset godina, na teren ne─Źega ┼íto je manje - vi┼íe prisutno u svim parlamentarnim strankama u RH. Kao da su nekoliko milijuna eura usporedivi sa miljardama koje su pokradene od "pedesetak nedodirljivih", kako je to to─Źno Damir Polan─Źec izjavio prije nego su ga preuzeli odvjetnici koji predstavljaju, ┼ítite i zastupaju upravo tih "pedesetak nedodirljivih", tu neojugoslavensku desnicu koja u Hrvatskoj nadzire sav relevantan kapital, a preko njega pravosudnu, medijsku i politi─Źku scenu.

 

Naslovna, 36,35,34,33,32,31,30,29,28,27,26,25,24,23,22,21,20,19,18,17,16,15,14,13,12,11,10,09,08,07,06,05,04,03,02,01

 

13144

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU